Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

NATO – što kažeš NA TO?

Fotografija članka
Rasprava o prošloj i suvremenoj prirodi NATO-a, njegovoj ulozi u hrvatskom društvu i o stvarnom poimanju sporne političko-vojne organizacije, koja je 13. veljače bila održana na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ostala je bez pravog zaključka. Razne strane čvrsto su držale svoje stavove, ocrtavajući pritom razdor u hrvatskom društvu oko NATO saveza. Svi sudionici ipak su se složili da u javnosti nedostaje kvalitetnih informacija i publikacija o NATO savezu.
&Hrvatska će ući u NATO zato jer je primorana i zato jer se stvorila politička klima prema kojoj ne postoji alternativa, rekao je prof. dr. Žarko Puhovski. Pitanje nije ulazak u Savez, kaže on, nego zašto NATO uopće postoji. Uzevši u obzir da se vojskom ne mogu napasti teroristi, a da neprijatelja u obliku druge države NATO nema, Puhovski se pita tko je neprijatelj i čemu svi ti sigurnosni ugovori.

S njim se u tom pitanju očito slože prof. dr. Ozren Žunec, profesor sociologije na Filozofskom fakultetu. Njegov ambivalentan stav prema Savezu kreće se od pozitivne uloge NATO-a u transformiranju Hrvatske vojske iz autokratske i pučističke organizacije u otvoreniji i profesionalniji sustav, pa do nedoumice što NATO doista jest. Žunec se boji da bi NATO mogao sve više sličiti vojnom krilu američke neoliberalne politike i posve se pretvoriti u logističku podršku toj istoj politici u zemljama poput Afganistana. Istovremeno, NATO doživljava ogromnu ekspanziju dajući sliku o nemogućnosti alternative. No, kakvo je to društvo bez alternative, pita se Žunec, i kritizira to što u našoj zemlji ne postoji niti jedna iole ozbiljnija rasprava ili teorija o alternativi NATO-u.

No ni alternativa nije bajna, tvrdi povjesničar prof. dr. Tvrtko Jakovina. Ako bismo ostali izvan NATO Saveza mogli bismo zaboraviti reformu vojnog sektora koju vjerovatno sami ne bismo proveli, a također bi nam i pristup Europskoj Uniji bio otežan. Jakovina smatra da je NATO manje zlo od svih drugih alternativnih zala. S obzirom da ne možemo ostati izvan ovog svijeta, a podsjećajući istodobno na tradicionalne veze s nesvrstanim svijetom, Hrvatska bi unutar NATO-a mogla ostvariti zavidan doprinos rješavanju svjetskih kriznih žarišta, zaključuje Jakovina.



Politolog prof. dr. Vlatko Cvrtila, savjetnik predsjednika Mesića, kronološki opisao razvoj NATO-a i nabrojao koristi od našeg ulaska u Savez: procesi demokratizacije, promjena percepcije sigurnosti i totalne obrane, demilitarizacija gradova i sigurnost u turbulentnoj regiji, ali protivnici NATO-a nisu se pokolebali. Lana Vego iz Centra za mirovne studije podsjetila je na program ALTER-NATO-R i upozorila da se današnji izazovi sigurnosti ne mogu razriješiti vojnim komponentama. NATO nije jedini instrument djelovanja Hrvatske u svijetu, već su tu zastupljene i regionalne i globalne inicijative. Vego je također podsjetila na CMS-ovu viziju Hrvatske kao zemlje izgradnje mira.

Aktivist Marko Strpić, vlasnik izdavačke kuće Što čitaš? kaže da unutar NATO-a nema mogućnosti promjene; Savez i dalje brani samo neoliberalni kapitalizam. On dodaje da se u Hrvatskoj vodi birtijascaron;ka politika kojom se iskorištava naivnost ljudi i podiže povjerenje u NATO. Strpić je upozorio da se antimilitarističke i antikapitalističke kapmanje vode upravo iz militarističkih i kapitalističkih zemalja, što samo po sebi govori da nešto ovdje ne štima. NATO je samo vojna komponenta koja štiti nepravedan sustav.

Svi sudionici su se složili kako u javnom diskursu nedostaje kvalitetnih informacija i publikacija o NATO savezu. Iako se s tim trebalo početi još prije tri ili četiri godine, izgleda da će nam slijedećih godinu dana broj informacija sumnjive kvalitete biti i prevelik.
Tagovi: nato, Ozren Žunec, Tvrtko Jakovina
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 4 komentara
  1. Pero14.02.2008. 19:43
    Trebalo bi odrediti jedan datum, npr. 1. travanj, kada bi se svi protivnici ulaska u nato pakt okupili na zajedničkom protestu i javno iskazali svoje stavove i argumente protiv te terorističke organizacije. Trebalo bi stremiti propagandi datuma kako bi se svi aktivisti uspjeli na vrijeme organizirati i okupiti na protestu. Ako ništa drugo, bar bi mogli izboriti referendum ili još bolje odgoditi pozivnicu što bi nam dalo vremena da bolje informiramo naciju i o negativnim aspektima ulaska! Naravno, poziv na protest bi trebao proizaći sa strane Centra za mirovne studije, ako im je imalo stalo za alternativu.
  2. respectator14.02.2008. 20:10
    Ne treba da se brukamo na ulicama. Dosta je vise ponizavanja. Ako je hrvatska vlada toliko propala i ne djeluje u interesu građana, onda je nešto trulo u njoj i treba je smijeniti.
  3. Cvečka14.02.2008. 20:54
    Žuneca u (h)alternativu!

    naravno da nema alternative, kad bi za nju, osim alternativne ideologije trebalo izraditi i alternativnu politiku, cost and benefits ulaska u N. a tko to može, osim države koja neće.

    što se događa s cms-ovom inicijativom skupljanja potpisa za referendum?
  4. Zoran Oštrić15.02.2008. 03:17
    Prvi zadatak: narodna inicijativa za referendum. Prikupiti 450.000 potpisa. Svi, koji stvarno nešto žele pridonijeti, neka budu spremni tijekom 15 dana dežurati na štandovima i prikupljati potpise.
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

10.05.

Programi strukturne prilagodbe

Éric Toussaint kritizira programe strukturnih prilagodbi, politike koje su MMF i Svjetska banka provodili u zemljama u razvoju.

08.05.

Radikalna ljevica pokušat će sastaviti grčku vladu

Vođa grčkih konzervativaca Antonis Samaras u ponedjeljak navečer je objavio da nije mogao sastaviti koalicijsku vladu te je svoj mandat za sastav vlade vratio predsjedniku Karolosu Papuliasu

07.05.

Neonacisti i komunisti u grčkom parlamentu

Konzervativci Nova demokracija osvojili su 21,2 posto glasova, Koalicija radikalnih ljevičara14,99 posto glasova, a u parlament ulaze i komunisti KKE te neonacisti Zlatna zora

07.05.

Francuska dobila socijalističkog predsjednika

Francois Hollande je dobio oko 52 posto glasova, a Nicolas Sarkozy je već priznao poraz i čestitao konkurentu

07.05.

Tadić i Nikolić izjednačeni

Kandidat koalicije oko vladajuće Demokratske stranke (DS) Boris Tadić osvojio je 24,81 posto glasova, a kandidat oporbene Srpske napredne stranke (SNS) Tomislav Nikolić 24,71 posto glasova

27.04.

Nasumice izabrani zastupnici

Za demokratske države bilo bi bolje da se neki političari biraju nasumice, izračunao je tim talijanskih fizičara, ekonomista i politikologa.

20.04.

Holy zna bolje od suda

Na jučerašnjoj zatvorenoj sjednici nova šefica Fonda za zaštitu okoliša postala je USKOK-ova optuženica Sanja Kalambura