"Dubinski ćemo analizirati stanje u državnoj blagajni", odgovorio je šef SDP-a Zoran Milanović ovoga vikenda na pitanje novinara u Labinu što bi bili prvi potezi "kukuriku koalicije" kada dođe na vlast. Takav odgovor šefa stožerne stranke oporbene koalicije potaknuo je niz kritika i analiza o tome da opozicija baš i nije tako spremna za dolazak na vlast kako tvrdi. No, to i nije točno. SDP se, naime, sprema idućega tjedna javno objaviti svoj gospodarski izborni program a i HNS-ov šef Radimir Čačić najavio je kako će uskoro objaviti svoj prijedlog liberalnog ekonomskog programa temeljen na četiri stupa.

I dok u HNS-u poručuju kako program još nije za objavu, u razgovoru s glavnim autorima ekonomskog programa SDP-a Brankom Grčićem i Gordanom Marasom Novi list doznaje kako će se SDP-ov program za izvlačenje zemlje iz krize temeljiti na tri glavna stupa. Maras i Grčić radno ih nazivaju - "velikim pospremanjem", "new dealom", te "privatizacijom".

U prvoj fazi, radno nazvanoj "faza velikog pospremanja" predviđa se rebalans proračuna i njegovo usklađivanje s realnošću, racionalizacija javnih troškova hitnom reformom javne uprave, analiza i promjena sustava poticaja u poljoprivredi, povećanje efikasnosti javnih poduzeća i porezna reforma usmjerena na rasterećenje cijene rada.

Konkretno, dio po dio, objašnjavaju Maras i Grčić, to znači - smanjenje broja ljudi u javnoj upravi, ali ne njihovim otpuštanjem nego prirodnim odljevom i premještanjem u realni, gospodarski sektor.

"Nezaposlenost je ključni problem Hrvatske i stoga ga nećemo dodatno produbljivati otpuštanjem preko noći 15 ili 20 tisuća ljudi iz javne uprave. Štoviše, vratit ćemo poticaje za zapošljavanje mladih i ljudi iznad 50 godina, i uvesti novi poticaj za zapošljavanje ljudi iz javne uprave u gospodarski sektor, primjerice plaćanjem doprinosa za njih na određeno vrijeme", objašnjava Maras. Strogom kontrolom i zapošljavanjem sposobnih menadžera u javnim poduzećama putem javnog natječaja, ići će se za ciljem da te tvrtke godišnje državnom proračunu doprinose sa šest do sedam milijardi kuna, umjesto da mu oduzimaju tri milijarde. Poreznom reformom smanjit će se zdravstveni doprinosi na plaću, preraspodijeliti dio mirovinskih doprinosa jačanjem ulaganja u drugi stup, ukinuti harač, te PDV vratiti na 22 posto.

"Na taj način potaknut ćemo i novo zapošljavanje i potrošnju, pa ne očekujemo da smanjenje poreznih stopa napravi rupu u proračunu", kaže Maras. Sređivanje javnih financija, kaže, otvorilo bi i mogućnost monetarnoj vlasti, tj. Hrvatskoj narodnoj banci, da se okrene fleksibilnijoj monetarnoj politici koja bi pogodovala proizvodnji i izvozu, te osobito turizmu, smatra Grčić.

"Nismo za nikakvu jednokratnu devalvaciju kune od 20 ili više posto, ali mislimo da bi više likvidnosti u sustavu i smanjenje aprecijacijskih pritisaka na tečaj bilo korisno. Variranje tečaja 5 ili 6 posto gore dolje, bilo bi korisno", ocjenjuje Grčić. "Temeljito pospremanje" javne uprave i državnih financija, kaže Grčić, nužno je kako bi se kroz mini poreznu reformu moglo porezno rasteretiti gospodarstvo.

"Nužno je cijeli porezni sustav učiniti pravednijim i teret s rada pomaknuti prema kapitalu i špekulativnim zaradama", objašanjava Grčić. Država bi, slično kao i 2000. godine, kroz deficit, pa ako treba i novo zaduživanje ulila dio novca u plaćanje što većeg dijela dospjelih računa.

"Na taj način bi pokrenuli rješavanje problema nelikvidnosti. Obvezali bi se za ubuduće da državne institucije plaćaju svoje obveze u roku od 30 dana, te da ne započinju nove poslove bez osiguranih sredstava", kaže Grčić.

Sljedeći stup gospodarskog programa SDP-a, kojeg Maras naziva svojevrsnim "new dealom", odnosio bi se na pokretanje investicijskog ciklusa ulaganjem države u energetski sektor i modernizaciju željeznica.

"Kao što je Račanova Vlada 2000-te godine ponudila "new deal" u izgradnji cesta, tako bi sada u roku od tri godine mi uložili 5 do 6 milijardi eura u izgradnju hidroelektrane, dvije termoelektrane i modernizaciju željeznica. Dakle, godišnje bi država investirala 2 milijarde eura, čime bi osigurali rast BDP-a od oko 4 posto, a poticali bi i privatni sektor da doprinese tom rastu sa još jedan ili 1,5 posto. Cilj nam je postići da BDP-a u svakoj od te prve tri godine raste po godišnjoj stopi od 5 posto", objašnjava Maras.

Treći stup programa SDP-a je industrijska politika koja podrazumijeva efikasnije upravljanje državnom imovinom, te novi val privatizacije trenutno nefunkcionalnih državnih udjela u tvrtkama, ali ne i strateških resursa, kao što su HEP, Hrvatske vode, Hrvatske šume.

"Treba privatizirati i prodati sve u čemu država ima ispod 25 posto, i to u roku od godinu dana, a na tome bi se još moglo, po gruboj procjeni, uprihodovati dvije do tri milijarde eura", zaključuje Maras.

Tri stupa programa SDP-a

Veliko pospremanje

a) Poticajima iz javne uprave u gospodarstvo prebaciti do 20 tisuća ljudi

b) Vraćanje poticaja za zapošljavanje mladih, i ljudi preko 50 godina

c) rješavanje nelikvidnosti plaćanjem državnih dugova pod cijenu novog zaduživanja

d) fluktuirajući tečaj kune s varijacijama od 5-6 posto gore-dolje

"New deal"

a) u prve tri godine investicije teške 5-6 milijardi eura u hidroelektranu, dvije termoelektrane i modernizaciju željeznica

b) svake godine rast BDP-a od 5 posto

Industrijska politika

a) privatizirati i prodati udjele u tvrtkama u kojima država ima manje od 25 posto vlasništva u roku od godinu dana

b) HEP, vode i šume zadržati u većinskom vlasništvu Hrvatske.