Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Hrvatska i Europska Unija - priča s hepiendom? Tako se svakako čini nakon gotovo dvotrećinskog prolaska EU referenduma u Hrvatskoj, što su i Zagreb i Bruxelles dočekali kao zajedničku pobjedu. Jer, i Unija bi hrvatsko "ne" doživjela kao golemu pljusku na međunarodnom planu, i to u vrijeme kad im ne cvjetaju ruže. Svjetski mediji u tom slučaju bi zasigurno vrvjeli komentarima o tome da ni male zemlje više EU ne doživljavaju ozbiljno.
No, bez obzira na to, postoji li doista mogućnost da se stvari između EU i Hrvatske u narednih 17 mjeseci zakompliciraju (kao što se to, uostalom, mnogo puta dosad događalo u hrvatskom dugom maršu prema članstvu)?
Naime, nakon nedjeljnog referenduma, ugovor Hrvatske i EU treba ratificirati Hrvatski sabor. Tu problema sigurno neće biti. Zatim se isto, do 1. srpnja 2013. godine, treba dogoditi u parlamentima svih 27 zemalja članica Unije. U međuvremenu, nad Hrvatskomće se provoditi EU monitoring, koji će se posebno koncentrirati na obećani napredak u pravosuđu i restrukturiranju brodogradnje. "Jedino tu bi moglo doći do zastoja, no ne vjerujem da će se to dogoditi", smatra jedan od domaćih političara, dobro informiran o cijelom procesu pregovora i stanju u zemljama EU, uvjeren da će Hrvatska do kraja ispuniti svoje obaveze. Što se tiče prolaska pristupnog ugovora s Hrvatskom po parlamentima EU zemalja, tu će stvari, drži, teći glatko: "Prošli smo najgore razdoblje".
Istina, stav je Bruxellesa, da je datum pristupa 1. srpnja 2013. godine neupitan i za očekivati je da bi, u slučaju da neka od zemalja članica krene otezati s ratifikacijom hrvatskog ugovora, bila izložena golemom pritisku. "Međutim, u nestabilnoj situaciji koja vlada u Europi, nije teško zamisliti da neka od političkih skupina u zemljama članicama pokuša manipulirati s europskim dokumentom - što ugovor s Hrvatskom jest - kako bi ostvarila neki od vlastitih političkih ciljeva", veli naš drugi, također izvrsno informirani sugovornik. E sad, ako se zainati jedna zemlja, teško da će se othrvati pritisku ostalih. "Ali, što ako stvar u isto vrijeme zapne u njih - pet?", pita se naš izvor koji je također osobno sudjelovao u približavanju Hrvatske Uniji.
U neformalnim pričama o mogućem "kompliciranju situacije" za Hrvatsku, dosad se
hipotetski najčešće spominjala Nizozemska. Ta zemlja ima manjinsku Vladu, koju podržava i Stranka slobode - koja se protivi proširenju EU. Štoviše, njen čelnik Geert Wilders je proteklih godina već izjavljivao da će glasati protiv ulaska Hrvatske u EU.
Uz sve to, situacija s dužničkom krizom u Uniji čini 17 mjeseci jako dugačkim razdobljem za bilo kakva predviđanja. Čini se, dakle, da ni ova, posljednja dionica prema Bruxellesu, neće biti posve lišena neizvjesnosti. Valjat će, doista, sačekati ljeto 2013. godine.
U Informaciji o tijeku i rezultatima pegovora o pristupanju RH Europskoj Uniji, koju je Vlada ovog mjeseca poslala u parlament, kaže se kako "se ne očekuju problemi s ratifikacijom Ugovora o pristupanju". Ipak, domaćim parlamentarcima se preporuča da se uključe u direktno lobiranje kod svojih stranih kolega, organiziranjem posjeta saborskog izaslanstva u države članice.
Éric Toussaint kritizira programe strukturnih prilagodbi, politike koje su MMF i Svjetska banka provodili u zemljama u razvoju.
Vođa grčkih konzervativaca Antonis Samaras u ponedjeljak navečer je objavio da nije mogao sastaviti koalicijsku vladu te je svoj mandat za sastav vlade vratio predsjedniku Karolosu Papuliasu
Konzervativci Nova demokracija osvojili su 21,2 posto glasova, Koalicija radikalnih ljevičara14,99 posto glasova, a u parlament ulaze i komunisti KKE te neonacisti Zlatna zora
Francois Hollande je dobio oko 52 posto glasova, a Nicolas Sarkozy je već priznao poraz i čestitao konkurentu
Kandidat koalicije oko vladajuće Demokratske stranke (DS) Boris Tadić osvojio je 24,81 posto glasova, a kandidat oporbene Srpske napredne stranke (SNS) Tomislav Nikolić 24,71 posto glasova
Za demokratske države bilo bi bolje da se neki političari biraju nasumice, izračunao je tim talijanskih fizičara, ekonomista i politikologa.
Na jučerašnjoj zatvorenoj sjednici nova šefica Fonda za zaštitu okoliša postala je USKOK-ova optuženica Sanja Kalambura
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.