"Ne, hvala, nemam vremena, na putu sam, možda drugi put...", "Ma, dajte, molim vas, ne želim u tome sudjelovati",  i tako redom i slično tome bili su najčešći odgovori naših saborskih zastupnika koje smo u ove blagdanske dane i u osvit referenduma za ulazak u Europsku uniju zamolili za sudjelovanje u anketi o poznavanju EU-a.

Desetak pitanja, prema ocjeni autora upitnika, nisu uopće trebala biti teška: tko donosi zakone EU-a, što nisu institucije EU-a, tko će u 2012. godini predsjedavati Vijećem EU-a, koliki je proračun Unije za iduću godinu, koja država nije u euro-zoni i slično?
Najviše znali

Iako, naravno, nije bilo moguće anketirati svakoga od 151 narodnog zastupnika, deseci poziva koje smo uputili pokazali su se bezuspješnima iz različitih razloga. Zato treba odati priznanje onima koji su strpljivo poslušali pitanja i hrabro se upustili u odgovaranje. Pokazalo se, također, da su oni najviše i znali o EU-u, a među njima Ingrid Antičević-Marinović (SDP) i Dinko Burić (HDSSB) imali su čak devet točnih, od deset postavljenih pitanja.

Prva koja je hrabro "stala" pred anketni upitnik bila je Ingrid Antičević-Marinović, koja se spominje kao buduća hrvatska europarlamentarka.

"Europsko vijeće okuplja predsjednike država ili vlada država članica EU-a, predsjednika Europskog vijeća i predsjednika Europske komisije. Ono određuje političke ciljeve razvoja EU-a, dok Vijeće Europske unije okuplja ministre država članica EU-a", odgovorila je i više nego što je trebalo Ingrid Antičević-Marinović na pitanje koja je razlika u sastavu između Europskog vijeća i Vijeća EU-a.

Dovoljno je, naime, bilo reći da Europsko vijeće okuplja šefove država i vlada, a Vijeće EU-a ministre država članica Unije. Od deset odgovora, SDP-ovka nije znala samo jedan: na pitanje koja država jedina nije u schengenskom području, te je, umjesto točnog odgovora - Island, odgovorila - Irska.

"Pa to je nekakav kviz?! Mislio sam da ćete me pitati nešto konkretno o Europskoj uniji. Ne, ne želim sudjelovati u tome", brzo nas je odbio bivši ministar vanjskih poslova i europskih integracija HDZ-ovac Gordan Jandroković.

Nekoliko poziva u tu stranku završilo je istim ishodom, a nakon dvodnevnih pokušaja napokon je pred naš ispitivački tim stao, po saborskom stažu jedan od najfriškijih HDZ-ovih zastupnika, netom izabrani Zvonko Milas, kojega smo zatekli u Vukovaru.

"Pitanja su bila dosta teška. Za neke odgovore sam bio siguran, a neke sam riješio sistemom eliminacije", komentirao je nakon anketiranja taj bivši predsjednik Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskoga rata, bivši upravitelj Zaklade hrvatskih branitelja, član i jedno vrijeme predsjednik Programskog vijeća HRT-a. Imao je zavidnih osam točnih odgovora, a jedino što nije znao bio je odgovor na pitanje koja je razlika u sastavu između Europskog vijeća i Vijeća Europske unije, te pitanje koliko iznosi proračun EU-a za 2012. godinu.

Umjesto 150 milijardi, naveo je 500 milijardi eura. Pravim znalcima pokazali su se i ostali anketirani dobrovoljci, osobito Jozo Radoš, kojega je naš telefonski poziv zatekao u automobilu. Spremno je pristao odgovarati, zbog čega se zaustavio na jednom od odmorišta.

Zapeo je samo na dva pitanja, i to onome o točnom broju konfiguracija Vijeća Europske unije te iznosu europskog proračuna. Za ostale odgovore zaslužio je čistu peticu jer je briljantno i istog trena čim bismo mu postavili pitanje dao točan odgovor.

"Završio sam magisterij iz Europske unije, pa mi je tematika poprilično poznata", samozatajan je bio Radoš. Ništa lošiji nije bio ni Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista, koji je dao osam točnih odgovora.

"Proteklih dana morali smo proučavati dokumente Europske unije i pripremati se za prvu saborsku sjednicu na kojoj će se raspravljati o referendumu o ulasku u EU", obrazložio je svoju dobru upućenost u ovu tematiku Vukšić.

Na pitanje koliko će Hrvatska u drugoj polovici 2013. godine preko "kohezijske politike" imati prilike povući novca, Vukšić je kao iz rukava dao točan odgovor.

"Pa 450 milijuna kuna. To je općepoznata stvar. Vesna Pusić to je ponovila barem sto puta", istaknuo je također jedan od novih zastupnika u Saboru. Nešto lošiji bio je na pitanju o predsjedavajućim zemljama Vijeća EU-a u 2012. godini, pa nije znao da će, uz Dansku, to biti Cipar.

Umjesto Češke, pogrešno je naveo da Estonija nije u euro-zoni. U ispitivanje se dragovoljno uključio i HDSSB-ovac Dinko Burić.

Dok se njegov stranački kolega Boro Grubišić javio na telefon i rekao da ga nazovemo za pola sata, pa je poslije isključio mobitel, Burić, poznat po žestokim govorima u Saboru, nije ustuknuo pred europskom tematikom. Odgovorio je točno na čak devet pitanja, a jedino je zapeo na zemljama euro-zone, dvoumeći se je li Estonija članica.

"Proučavao sam Lisabonski ugovor. Naša stranka nije euroskeptična, ali smo za to da se referendum o ulasku u EU odgodi za tri mjeseca, pa neka građani dobro promisle i odluče o tome, a ne političke elite", poručio je Burić, pridruživši se tako ovim zahtjevom saborskoj kolegici Ruži Tomašić.

Kada se ulazi u neku zajednicu, dobro je znati što više o članovima te zajednice i o pravilima po kojima se članovi ravnaju. U Hrvatskoj, ali i u državama članicama EU-a, građani su nedovoljno informirani o Europskoj uniji. Istraživanje javnog mišljenja, objavljeno u rujnu, a koje je u srpnju za Delegaciju EU-a provela agencija Ipsos Puls, pokazalo je da 87 posto hrvatskih građana smatra da je osrednje ili loše informirano o načinu rada Europske unije i učincima članstva u EU-u. Loše je informirano 46 posto građana, a osrednje 41 posto. Vrlo dobro ili dobro informirano je, prema vlastitoj procjeni, ukupno 12 posto građana. Gledatelj koji zna malo o nogometu i klubovima koji igraju, teško može pratiti nogometnu utakmicu, pa poput Netjaka iz Velog Mista mora pitati: "Strikane, a koji su naši, a koji njihovi?"

Građani koji ne znaju ni najvažnije stvari o EU-u, teško će moći pratiti proces donošenja odluka koje će imati veliki utjecaj na svakodnevni život u Hrvatskoj. Nije riječ tu samo o referendumu, nego i mogućnosti da hrvatski građani zaista ostvare svoje pravo da budu aktivni građani EU-a. Naime, u Uniju ne ulaze samo izabrani predstavnici građana, nego svi građani.

Upravo je na političarima najveća odgovornost da zajedno s medijima i civilnim društvom što više približe građanima Europsku uniju kakva je danas i kakva bi mogla biti sutra. Puno veći problem od neznanja svakako je nedostatak svijesti o potrebi da se nešto nauči. Europske teme možda znaju biti malo "dosadne", ali su od tolike važnosti da je ozbiljan pristup njima ne samo poželjan nego i nužan.

Bez dvoumljenja na anketiranje je pristala Ruža Tomašić, euroskeptična čelnica HSP-a Dr. Ante Starčević. Schengen je bio koban. Umjesto Islanda, navela je Kosovo. Pogriješila je u ukupno tri odgovora, osim schengenskog područja, zamrsila se i u brojkama: netočno je odgovorila da Vijeće EU-a ima 14, umjesto točnih deset različitih konfiguracija, odnosno sastava, a umjesto odgovora da će proračun za 2012. godinu iznositi malo manje od 150 milijardi eura, navela je 500 milijardi eura.
"A sad me pitajte želim li da EU opstane. Ne na ovaj način. Da je nova vlast imalo poštena, odgodila bi referendum o ulasku u Uniju za nekoliko mjeseci i narodu precizno objasnila što nas čeka. Ja ću glasati protiv", najavljuje Ruža Tomašić, uz poziv građanima da u što većem broju iziđu na referendum i zaokruže "ne".

Podugačak je popis zastupnika koji čak nisu željeli ni poslušati pitanja, neki su se ispričali obvezama, a neki se nisu ni javljali na telefon. Najiskreniji je bio don Ivan Grubišić, nezavisni kandidat.
"Nisam proučio zakone Europske unije i ne bih mogao odgovoriti na ovu anketu. Trebao bih pogledati na internetu za svaki odgovor, a za to bi mi trebalo nekoliko dana. Osobno jesam za ulazak u Europsku uniju, ali prije referenduma narodu bi svakako trebalo detaljno objasniti što nas tamo čeka", kaže don Ivan.

Prof. dr. Gvozden Flego, sveučilišni profesor i bivši SDP-ov ministar znanosti, a sada navodno i kandidat za europski parlament, samo je kratko kazao:"Pa to je smiješno. Imamo pametnijeg posla nego se baviti ovakvim testovima". IDS-ovac Damir Kajin decidirano nas je odbio: "Možemo razgovarati o tome hoće li ulazak u Europsku uniju pozitivno utjecati na hrvatski turizam ili ne, hoće li se pozitivno odraziti na međudržavnu suradnju ili ne, ali o ovakvim formalnostima ne želim razgovarati. Prof. dr. Josip Kregar, nezavisni zastupnik sa SDP-ove liste, i zastupnik manjina Furio Radin ispričali su se obiteljskim razlozima, predsjednik umirovljenika Silvano Hrelja poslovnim obvezama, a brojnima su telefoni uzalud zvonili...

Tagovi: EU