Nakon pola godine kvazi javne rasprave i dogovaranja dvije vodeće stranke (HDZ, SDP) i nakon desetosatne burne rasprave u Saboru dobili smo novi, četvrti hrvatski Ustav u koji je ušla samo jedna promjena od niza onih koje su predlagale organizacije civilnog društva: Pravo na pristup informacijama postalo je ustavna kategorija.

Prije nekoliko mjeseci koalicija sastavljena od desetak udruga civilnog društva predložila je izmjene ili dopune jedanaest članaka Ustava, od kojih je samo pravo na pristup informacijama uspjelo postati nova ustavna vrednota. Prijedloge promjena izradile su udruge GONG, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu (H-alter) i Hrvatsko novinarsko društvo.

Hrvatski je sabor po četvrti puta izmijenio Ustav RH, čime je omogućen završetak pristupnih pregovora i ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Za izmjene Ustava glasovalo je 133 zastupnika, četiri su bila protiv, a jedan suzdržan.

Radi članstva u EU ublaženi su uvjeti za donošenje referendumske odluke o pristupu Hrvatske EU-u, za što će, umjesto sadašnje natpolovične većine svih upisanih birača, ubuduće biti dovoljna većina birača koji pristupe referendumu.

Jednaka većina traži se i za donošenje drugih referendumskih odluka.

Ustavom je omogućena primjena europskog uhidbenog naloga od stupanja Hrvatske u članstvo EU-a, kao i da se, i prije ulaska u EU, omogući izručivanje hrvatskih državljana pravosudnim tijelima drugih država na temelju međunarodnih ugovora.

Ojačana je neovisnost pravosuđa i osiguran neovisan izbor pravosudnih dužnosnika, kao i puna neovisnost Hrvatske narodne banke (HNB) i Državnog ureda za reviziju.

Državljani članica EU-a će od ulaska Republike Hrvatske u EU imati biračko pravo na lokalnim izborima, a sudovima se daje ovlast da izravno primjenjuju pravo EU-a.

U Ustav je dodana i posebna glava, kojom je utvrđena pravna osnova članstva Hrvatske u EU i sudjelovanje u europskim institucijama.

Uz "europske promjene", u Preambulu Ustava uvrštene su sve 22 nacionalne manjine, kao i formulacija o pobjedi hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom i oslobodilačkom ratu.

U Ustavu je navedeno i da se država posebno skrbi za branitelje, hrvatske ratne vojne invalide, udovice i djecu poginulih hrvatskih branitelja.

Onemogućena je zastara za kaznena djela ratnog profiterstva te pretvorbenog i privatizacijskog kriminala.

Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj na izborima će ubuduće glasovati isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u zemljama u kojima imaju prebivalište, no birat će fiksno tri zastupnika u Saboru, bez obzira na to koliko ih se odazove na izbore.

Ustavni suci će se, umjesto natpolovičnom, birati dvotrećinskom većinom svih zastupnika u Hrvatskom saboru, a sudac kojemu je istekao mandat će, ako Sabor ne imenuje novog, ostati na toj dužnosti do šest mjeseci nakon isteka mandata.

Izbrisana je odredba po kojoj se Ured Predsjednika Republike uređuje posebnim zakonom, a ustrojstvo i djelokrug svog ureda utvrdit će sam Predsjednik svojom odlukom.

O prijelazu hrvatskih vojnika izvan hrvatskih granica Sabor će, umjesto dvotrećinskom, ubuduće odlučivati natpolovičnom većinom svih zastupnika, ali uz suglasnost predsjednika države.

Ako predsjednik Republike uskrati suglasnost, odluku će donositi dvije trećine zastupnika.

Kvalificiranom većinom saborskih zastupnika ubuduće će se donositi i državni proračun.

Ukinuto je ustavno ograničenje obveznog obrazovanja na osnovnu školu.

Pravo na pristup informacijama postat će ustavna kategorija, a promjenama je ojačana i uloga pučkog pravobranitelja, kojemu se daje imunitet od kaznenog progona kakav imaju zastupnici.