Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Stranke se izjasnile o vladavini prava + VIDEO!

Fotografija članka
Udruge okupljene u Platformu 112 organizirale su danas u Zagrebu javni razgovor na kojem je strankama, koalicijama i neovisnim listama omogućeno da obrazlože svoje odgovore na zahtjeve za uspostavom vladavine prava. Unatoč pozivu, tribini nije prisustvovao predstavnik HDZ-a.

Podsjetimo, Platforma 112 je uoči parlamentarnih izbora, strankama, koalicijama i nezavisnim listama uputila poziv da se, prije izlaska građana i građanki na birališta, javno očituju o 112 konkretnih zahtjeva grupiranih u pet prioritetnih područja, koji će, ukoliko se ostvare, osigurati vladavinu prava. Iako je poziv za očitovanje dostavljen svim strankama, koalicijama i neovisnim listama za koje se, prema relevantnim anketama, smatralo da imaju šansu za ulazak u Sabor, svoje odgovore dostavili su tek HSP, HSLS, SDSS, Hrvatski laburisti i Nezavisna lista don Ivana Grubišića. Današnjoj tribini odazvali su se predstavnici svih navedenih političkih opcija, a pridružili su im se i Mirela Holy iz SDP-a te Vesna Pusić iz HNS-a u ime Kukuriku koalicije, koja se o zahtjevima još uvijek nije očitovala, iako je izvjesno da na parlamentarnim izborima odnosi pobjedu. Unatoč pozivu, tribini nije prisustvovao predstavnik HDZ-a, stranke koja unatoč mnogobrojnim godinama vladanja nije ostvarila suradnički odnos s udrugama civilnog društva.

Udruge okupljene oko Platforme svoje su zahtjeve formirale u nekoliko skupina od kojih se u onoj prvoj, Stabilne, odgovorne i demokratične institucije vlasti i jednak pristup pravdi, najosporavaniji zahtjev od strane političkih elita pokazao onaj za učinkovitim i nepristranim nadstranačkim nadzorom nad provedbom reformi proisteklih iz Pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, odnosno stvaranje svojevrsnog vijeća u čiji rad bi bili uključeni i predstavnici udruga. "1. srpnja iduće godine prestaje monitoring Hrvatske i nakon toga bi trebalo osigurati nadzor provedbe usvojenih zakona i ostalih pravnih akata. Nisam sigurna da je predloženo vijeće najbolje rješenje, ali svakako sam protiv toga da takvo tijelo izvještava Europsku uniju", rekla je Vesna Pusić. Dorica Nikolić iz HSLS-a, stranke koja je dala najviše negativnih odgovora u svom upitniku, smatra kako za uspostavu vijeća trenutno nema novaca u proračunu, kao ni za ostale zahtjeve na koji su dali negativan odgovor. "Tijekom odgovora na zahtjeve ravnali smo se prema financijskim mogućnostima i nismo htjeli lagati. Također, tražilo se da se neke zahtjeve odmah ispuni, no mi smatramo da postoje i oni daleko prioritetniji", rekla je Nikolić.

Sve okupljene stranke složile su se s nužnošću reforme javne uprave i transparentnijeg postavljanja državnih službenika na njihove pozicije, pri čemu pristaju na suradnju s civilnim društvom, no nitko nema jasan plan kako tu zamisao točno sprovesti u djelo. Svi okupljeni predstavnici složili su se i s nužnošću reforma izbornog zakonodavstva, pri čemu je Branko Vukšić iz Stranke rada istaknuo kako je potrebno promijeniti Zakon o prebivalištu, popisu birača te ukloniti izborni inženjering.

PLATFORMA 112 - Novinarski dom 21.11.2011. from FADE IN on Vimeo.

Na području Djelovanja tijela javne vlasti temeljeno na načelima transparentnosti i participativnosti, najosporenijim se pokazao zahtjev za izmjenom Vladina poslovnika na način da se onemogući rasprava i usvajanje te slanje u saborsku proceduru onih prijedloga zakona i drugih javnih politika koje nisu bile javno raspravljene. "Nećemo lagati - ovaj zahtjev je nerealan i slat će se na izglasavanje u Sabor i oni zakoni o kojima nije raspravljeno", rekla je Pusić te nadodala kako se protivi prakticiranju direktne demokracije na državnoj razini jer je "protiv terora većine". Dražen Horvat iz HSP-a, podržao je uključenje javnosti, posebice ako ona znači "zaštitu Hrvatske od Europske unije". Holy je u ime Kukuriku koalicije rekla kako se oni zalažu za izmjene i usklađivanje Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakona o tajnosti podataka s Ustavom, na način da tajnost postane izuzetak koji je nužno propitivati i provjeravati putem neovisnog povjerenika za informacije. "Posebno smatramo problematičnim da Zakon o pravu na pristup informacijama služi samo kao ukras demokraciji", potvrdila je Holy. 

Prijedlog Platforme je također da se izmjeni Zakon o medijima na način da imenovanje glavnog urednika obavezno odobrava najmanje 55 posto novinara u redakciji, tajnim glasanjem. "Ovaj zahtjev nije moguće provesti u privatnim medijima jer zakoni štite privatno vlasništvo nad pravima novinara. Moguće ga je provesti u državnima, no i tu bi moglo doći do manipulacije od strane pojedinih novinara", rekla je Holy. Na pitanje H-Alterovog urednika da li u planu imaju neku drugu politiku prema medijima u smislu poboljšanja sadašnjeg stanja, predstavnica SDP-a rekla je kako na politiku medija još uvijek ne utječe politika nego razni tajkuni. "I sada postoje dosta dobre zakonske odredbe, ali se one nažalost ne provode jer se nitko ne želi zamjeriti utjecajnim vlasnicima", rekla je Holy.

Veću polemiku izazvao je i zahtjev za izmjenom Zakona o javnom okupljanju na način da se omogući mirno okupljanje pred institucijama odgovornim za kreiranje i provođenje politika na svim razinama uključujući Vladu, Sabor, Ured Predsjednika i Ustavni sud. "Zalagat ćemo se za izmjenu zakona, ali ne želimo da se omogući kampiranje na Markovom trgu što je bilo moguće za Račanove vlade. To si jedna normalna država nikako ne smije dopustiti", istaknula je Pusić. "Nismo a priori protiv prosvjedovanja na Markovom trgu, ali treba se urediti na kojim se lokacijama točno smije prosvjedovati i pod kojim točno uvjetima", rekla je Holy.

Na području Dostojanstva i ravnopravnosti svih ljudi, prva su na red došla prava nacionalnih manjina, osoba s invaliditetom i LGBT osoba. "Prisutna je teza da je Ustavni zakon korektan, no on nije dobar za promicanje nacionalnih manjina,. Ovim Zakonom onemogućeno je stvaranje jedinstvenih manjinskih organizacija za cijelu državu pri čemu ni vijeća nacionalnih manjina nemaju gotovo nikakve ovlasti", istaknuo je Saša Milošević iz SDSS-a. Mirela Holy je istaknula kako je potrebno izjednačiti status osoba koje imaju fizički invaliditet s onima koje imaju psihičke i mentalne smetnje budući da su ove prve pozitivno diskriminirane nad drugima. Sve prisutne stranke izuzev HSP-a zalažu se navedena prava LGBT osoba. "SDP se zalaže za donošenje zakona o registriranom partnerstvu, ali unutar Kukuriku koalicije postoje različiti stavovi. Osobno bih ta prava uvrstila u Obiteljski zakon, uz određene restrikcije oko usvajanja djece. Još ranije smo se zalagali i za usvajanje zakona kojima bi se dokinula diskriminacija transeksualnih i transrodnih osoba", napomenula je Holy. Kako je rekao Horvat, HSP nije za diskriminaciju, ali se protivi istospolnim brakovima i usvajanju djece.  

Na razumijevanje svih stranaka nisu naišli niti zahtjevi na temu nasljeđa rata i suočavanja s prošlošću. "Suočavanje s prošlošću još uvijek nije ušlo u diskurs hrvatske mainstream politike i ondje još uvijek postoje povijesni politički mitovi, posebice kada je riječ o 1991. i 1995. godini. Bojim se da proći još dugo vremena dok se ne započne s raščišćavanjem ovih problema", rekao je Milošević. Dorica Nikolić smatra kako ovi zahtjevi iziskuju najviše financijskih troškova pa zbog toga HSLS, za razliku od HSP-a, nije podržao osnivanje koalicije za REKOM. "Neophodno je raščistiti što se dogodilo u ratu no pri tome Hrvatska treba koristiti postojeće institucije, a stvaranje novih, kao što je REKOM, nam nije na dnevnom redu", rekla je Pusić, što je ujedno i stav Kukuriku koalicije. Vesna Tršelič iz Documente podsjetila je kako su na današnji dan u Novskoj ubijena četiri srpska civila. Slučaj još nije procesuiran, a obitelji koje traže pravdu su svejedno platile parnične troškove. "Potrebno je donošenje odluke kojom se RH odriče naplate parničnih troškova od svih tužitelja koji nisu uspjeli sa zahtjevima za naknadom štete zbog smrti bliske osobe i u takvim slučajevima se ne smije štedjeti. Tvrdite kako nam na treba REKOM, a istovremeno postojeće institucije već dvadeset godina nisu odradile svoj posao", na kraju je upozorila Teršelič.

Današnja rasprava pokazala je kako političke strane još uvijek u civilnom društvu ne vide relevantnog partnera za suradnju. No kako je i najavljeno, udruge okupljene oko Platforme 112 nastavit će monitoring novog saziva Sabora tijekom cijelog njenog mandata i sustavno obavještavati domaću i međunarodnu javnost o svim pozitivnim ili negativnim pomacima.

Foto: Damjan Janjušević
Foto: Damjan Janušević

 

Tagovi: parlamentarni izbori 2011, vladavina prava, platforma 112
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 1 komentar
  1. gunslinger23.11.2011. 09:13
    Današnja rasprava pokazala je kako političke strane još uvijek u civilnom društvu ne vide relevantnog partnera za suradnju. No kako je i najavljeno, udruge okupljene oko Platforme 112 nastavit će monitoring novog saziva Sabora tijekom cijelog njenog mandata i sustavno obavještavati domaću i međunarodnu javnost o svim pozitivnim ili negativnim pomacima.

    Znači da su političari (ovaj put) pročitali što im se servira i nisu naivno i od prve progutali sve ideje u platformi, o kojima bi se još dalo raspravljati. Monitoring, sam po sebi i nije loša.
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

10.05.

Programi strukturne prilagodbe

Éric Toussaint kritizira programe strukturnih prilagodbi, politike koje su MMF i Svjetska banka provodili u zemljama u razvoju.

08.05.

Radikalna ljevica pokušat će sastaviti grčku vladu

Vođa grčkih konzervativaca Antonis Samaras u ponedjeljak navečer je objavio da nije mogao sastaviti koalicijsku vladu te je svoj mandat za sastav vlade vratio predsjedniku Karolosu Papuliasu

07.05.

Neonacisti i komunisti u grčkom parlamentu

Konzervativci Nova demokracija osvojili su 21,2 posto glasova, Koalicija radikalnih ljevičara14,99 posto glasova, a u parlament ulaze i komunisti KKE te neonacisti Zlatna zora

07.05.

Francuska dobila socijalističkog predsjednika

Francois Hollande je dobio oko 52 posto glasova, a Nicolas Sarkozy je već priznao poraz i čestitao konkurentu

07.05.

Tadić i Nikolić izjednačeni

Kandidat koalicije oko vladajuće Demokratske stranke (DS) Boris Tadić osvojio je 24,81 posto glasova, a kandidat oporbene Srpske napredne stranke (SNS) Tomislav Nikolić 24,71 posto glasova

27.04.

Nasumice izabrani zastupnici

Za demokratske države bilo bi bolje da se neki političari biraju nasumice, izračunao je tim talijanskih fizičara, ekonomista i politikologa.

20.04.

Holy zna bolje od suda

Na jučerašnjoj zatvorenoj sjednici nova šefica Fonda za zaštitu okoliša postala je USKOK-ova optuženica Sanja Kalambura