Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Sve za EU, EU ni za što

Fotografija članka
"Sve je bez EU za Hrvatsku upitno, ne samo mirovine, socijalna davanja ili plaće u javnom sektoru - baš sve", zastrašila je hrvatsku naciju Vesna Pusić

"Sve je bez EU za Hrvatsku upitno, ne samo mirovine, socijalna davanja ili plaće u javnom sektoru - baš sve. Jer, bez EU neće biti ekonomskog rasta, a bez rasta gospodarstva neće biti ni većih mirovina itd. To nije zatrašivanje građana i birača, to je samo istina", izjavila je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić na tribini HNS-a i SDP-a u Rijeci, odgovarajući na upite da objasni ovaj svoj stav izrečen tijekom dana u medijima.

"Ja ću govoriti istinu, a istina je da bez EU Hrvatska nakon 22. siječnja može imati niži kreditni rejting nego danas, i pasti na ljestvici zemlje s poželjnom investicijskom klimom. U pitanju su milijarde. Dakle, možemo se odlučiti za stabilnost i novce, ili u zadnji čas ugrabiti poraz iz ralja pobjede, i zemlju ostaviti na koljenima", izjavila je Pusić.

Ona ističe da EU nije rješenje za sve probleme, i da se građani Hrvatske nakon referenduma ne smiju "baciti na leda", prestati raditi i očekivati da im bilo tko drugi riješi probleme, no EU je okvir za rast i stabilnost. "Naše probleme neće riješiti nitko osim nas samih, ako ne budemo imali pameti, ni Bog nam ne može pomoći. Ali, ako pameti imamo, onda je EU jedini izbor, i bilo bi tragično neodgovorno da šansu propustimo. Uostalom, uz pomoć EU već smo izgradili svoju državu i učvrstili politički sustav, jer mi smo danas sasvim druga Hrvatska od one koja smo bili prije skoro deset godina, kad je proces pokrenut", kaže Pusić.

Uz to, vec prva godina članstva u EU Hrvatskoj može donijeti 630 milijuna eura, kazala je ministrica. Na pitanje iz publike o budućnosti špediterskih tvrtki nakon 1. srpnja 2013. godine, ona je odgovorila: "Jasno da granica više neće biti, i da će špediteri morati poslovati sa istočnom granicom. Ali, korist od ulaska je toliko nemjerljivo veća od interesa samo jedne djelatnosti, da se o tome ne treba ni govoriti. Evo, s druge strane, da smo danas u EU, Željezara Sisak zadržala bi 800 svojih radnih mjesta".

Podršku joj je dao i riječki gradonacelnik Vojko Obersnel, rekavši da Europa traži jasna pravila - primjerice, u brodogradnji, ali primjer Monfalconea jasno pokazuje da i brodogradnja u EU može biti uspješna.

Tribinu je obilježio incident - student Ekonomskog fakulteta i član Pernarovog Saveza za promjene, Marin Škibola, ustao je iz publike i glasno vikao: "Kako vas nije sram, uništili ste mlade u ovoj zemlji, EU je tamnica za hrvatski narod". Organizatori su ga potom izveli, mada na tribini nije bilo zaštitara, a galamu je potom izazvao i Petar Pavlić, riječkoj javnosti poznat kao čovjek koji je zbog privatnog problema s kolnim putem u Kastvu, na Korzu svojedobno prijetio bombom, odnosno plinskom bocom ispred ureda gradonačelnika. I sinoć je dugo raspravljao s Obersnelom, sve dok mu ovaj nije porucio da se udalji od njega, jer će biti prisiljen zvati policiju. Sve je na kraju mirno završilo.

Tagovi: referendum za EU
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 3 komentara
  1. cho19.01.2012. 10:54
    PROPAST ĆEMO AKO NE UĐEMO U EU!!! Ali, pazite, ja ne zastrašujem ljude.

    Kao da mi nećemo propasti ovako i onako s ovakvim političarima, bez ili sa EU. Ne radi se samo o špediciji, otić će nam brodogradilišta u stečaj dogodine kad se ne nađu kupci pa bude trebalo vraćati subvencije, a od brodogradilišta živi direktno 10,000 ljudi i indirektno još 25,000 u srodnim industrijama.

    A ako i ne propadnu, morat će smanjit proizvodnju za (samo!) 20%, kako ne bi ugrozili brodogradnju u EU. Znači, petina proizvodnje otpada, a radnika vjerojatno i više (u svrhu podizanja efikasnosti i produktivnosti). Ulazak u Europu će neke djelatnosti svakako ugroziti, a za hrpu ljudi značiti ostajanje bez posla.

    Zato jer su nas pregovarači poput ove gore muljatorice, koji su nam krojili sudbinu deset godina iza zatvorenih vrata i na kraju nas doveli pred gotov čin, do toga doveli.

    I sad bismo se trebali ustrtariti od ovakvih strašenja, sad kad nam nije ništa drugo ostalo nego da prihvatimo taj gotov čin ili pošaljemo sve u pičku materinu.

    Di je bila proteklih deset godina kad je ljudima trebalo govoriti šta se s EU dogovara i kako i zbog čega?

    Kozetino. Boli tebe kurac kad imaš udoban ured i sigurnu plaću, zato ti i nije problem što će neke druge djelatnosti propasti.
  2. kromiki20.01.2012. 19:54
    Ova propagiranje EU na način poluidiota kojima su napisali što da kažu me toliko čini nesretnim - jer imam osjećaj da sada baš takvi u poziciji i opoziciji nas vode. A onda čemu čuđenje. Bio sam za EU (s zadrškom) ali sada - 300% ZA - da se bar tako djelomično spasim. Bože koliko malo ti treba da se "strovališ" od zvjezda do blata a uz to i LICEMJER koji 20 - 25 koliko saborskih godina pretvori u prah. A ja se nadao .... mladi, novi ... dajte da se prevarim.
  3. Nostradurus21.01.2012. 20:53
    Totalna je laž da kamate na obveznice imaju veze sa članstvom u EU. Kamate imaju veze sa sposobnošću države da optlaćuje kredite. A to je puno lakše državama sa dobrim vanjskotrgovinskim suficitom. Mi toga nemamo od kada je države Hrvatske. Točnije, mi dugove ne možemo za sad ni teoretski otplatiti. A to nema veze sa EU, pravnom regulativom, zakonim i školovanjem. Druga stvar je da je izlaz iz dužničke krize upravo u odustajanju od centralnog bankarstva i kreditne ekspanzije novca. A to nam EU neće dozvoliti da mijenjamo jer je to monetarna unija. Prema tome bankrot je sigurna unutar EU.
    sites.google.com/site/financijskisustav/europska-unija
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

10.05.

Programi strukturne prilagodbe

Éric Toussaint kritizira programe strukturnih prilagodbi, politike koje su MMF i Svjetska banka provodili u zemljama u razvoju.

08.05.

Radikalna ljevica pokušat će sastaviti grčku vladu

Vođa grčkih konzervativaca Antonis Samaras u ponedjeljak navečer je objavio da nije mogao sastaviti koalicijsku vladu te je svoj mandat za sastav vlade vratio predsjedniku Karolosu Papuliasu

07.05.

Neonacisti i komunisti u grčkom parlamentu

Konzervativci Nova demokracija osvojili su 21,2 posto glasova, Koalicija radikalnih ljevičara14,99 posto glasova, a u parlament ulaze i komunisti KKE te neonacisti Zlatna zora

07.05.

Francuska dobila socijalističkog predsjednika

Francois Hollande je dobio oko 52 posto glasova, a Nicolas Sarkozy je već priznao poraz i čestitao konkurentu

07.05.

Tadić i Nikolić izjednačeni

Kandidat koalicije oko vladajuće Demokratske stranke (DS) Boris Tadić osvojio je 24,81 posto glasova, a kandidat oporbene Srpske napredne stranke (SNS) Tomislav Nikolić 24,71 posto glasova

27.04.

Nasumice izabrani zastupnici

Za demokratske države bilo bi bolje da se neki političari biraju nasumice, izračunao je tim talijanskih fizičara, ekonomista i politikologa.

20.04.

Holy zna bolje od suda

Na jučerašnjoj zatvorenoj sjednici nova šefica Fonda za zaštitu okoliša postala je USKOK-ova optuženica Sanja Kalambura