Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Nevladine udruge iznenađene su istupom predsjednice Ustavnog suda Jasne Omejec u kojem se ona požalila da je ta institucija izložena silnom pritisku javnosti uoči odlučivanja o ustavnosti dvaju zakona koji su potaknuli burnu raspravu, Zakona o posebnom porezu i Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji.
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka upozorava da mediji ne rade nikakav pritisak već samo izvješćuju o dva vrlo važna zakona.
- Ti su zakoni izazvali veliku pozornost javnosti pa onda prirodno i medija. Naprosto i javnost i medije to zanima. Ali čak i kada bi to bio pritisak, treba reći da smo svi mi pod pritiskom. Primjerice, oni ljudi, a to je velika većina, koji su dobili manje plaće zbog kriznog poreza, kao i oni koji zbog Zakona o umjetnoj oplodnji ne mogu ući u postupak jer taj zakon nameće neke restrikcije. Svi smo mi pod pritiskom, s obzirom na tu jednu ne sasvim normalnu situaciju. Ne mogu onda ni suci Ustavnog suda biti izdvojeni iz cijele te atmosfere, rekao nam je Duka. Dodao je da bi se ustavni suci trebali naviknuti raditi na redoviti način i u otežanim okolnostima.
- O situaciji, uostalom, govori i to da je predsjednik Republike u svoja dva mandata jedino ta dva zakona poslao na Ustavni sud. Situacija, dakle, i nije baš redovna, rekao je Duka.
Priopćenjem se oglasila Hrvatska udruga sindikata (HUS) koja je, jasno, vrlo zainteresirana za sudbinu kriznog poreza. Sindikalci izražavaju zabrinutost zbog svega rečenog na konferenciji za novinare predsjednice Ustavnog suda, koja »odriče javnosti i udrugama civilnog društva pravo na izražavanje mišljenja o potrebi žurnog rješavanja pojedinih predmeta«.
»To se kosi s osnovnim načelima demokratskog ustrojstva utvrđenog samim Ustavom. Mi apeliramo da se u razmatranje žurno uzme Zakon o kriznim porezima, kako bi se što skorijim pravorijekom otklonila neizvjesnost prisutna kod hrvatskih građana te umanjili troškovi države u slučaju izglednih odštetnih zahtjeva. Ne želimo narušavati harmoniju ustrojstva i rada najviših državnih institucija, već inzistiramo na pravima i interesima koje radnicima, građanima i sindikatima jamči hrvatsko zakonodavstvo i Ustav«, poručuju iz HUS-a.
Navodno je povod za istup Jasne Omejec bila press konferencija SDP-ovih zastupnika Ive Josipovića i Ingrid Antičević-Marinović, koji su prošlog tjedna, predstavljajući zahtjev svoje stranke za ocjenu ustavnosti Zakona o oplodnji, zatražili da se o njemu odlučuje što brže i to javno.
Premda je u svojem izlaganju predsjednica Ustavnog suda istaknula da mediji u raspravu o zakonima za koje se zahtijeva utvrđivanje ustavnosti uključili i potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa, on smatra da je Jasna Omejec postupila posve primjereno.
- Naravno da mediji i političari mogu i vrlo žestoko kritizirati pojedine zakone i tvrditi da oni nisu u skladu s Ustavom. To je sasvim legitimno i nije riječ o pritisku na Ustavni sud. Međutim, nešto je drugo posrijedi. Neki mediji i ljudi iz politike u zadnje su vrijeme gotovo ultimativno tražili da se Ustavni sud hitno očituje o spomenutim zakonima, ističući pritom da će se pravni poredak srušiti u slučaju da se ne ukine te zakone. Na taj se način zaista vrši pritisak na Ustavni sud koji dolazi u poziciju svojevrsnog taoca, naglašava Šeks koji se, dakle, zalaže za smirivanje strasti kako bi se Ustavnom sudu omogućilo da normalno funkcionira.
Profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Siniša Rodin poziva da se u ovakvim slučajevima pokuša uspostaviti važna ravnoteža.
- Ustavni sud je institucija javne vlasti i javnost ima pravo biti informirana. Ali, s druge strane ustavni suci imaju pravo na određeni mir, bez histerije i pritisaka. U ovom je slučaju istina negdje u sredini. Ustavnom sudu treba dati mira za donošenje odluke, ali to dakako ne znači da se njegov rad ne može komentirati, zaključuje Rodin.
Milanović: Suci bi trebali govoriti presudama, a ne konferencijama
Oporbeni čelnici komentirali su i istup predsjednice Ustavnog suda Jasne Omejec, koja je na konferenciji za novinare pozvala da se na sud ne vrši pritisak vezano uz ocjene ustavnosti Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji te kriznog poreza, na što je predsjednik SDP-a Zoran Milanović rekao da bi suci trebali govoriti presudama, a ne konferencijama za novinare.
- Radi se o nametu koji se tiče života milijuna ljudi. Je li ustavan, odlučit će Ustavni sud. No, mi možemo reći da je nemoralan, nepošten i nesocijalan, zaključio je Milanović, dok je predsjednik HNS-a Radimir Čačić dodao da će se od kriznog poreza u državni proračun sliti manje novca negoli je šteta koja se nanosi od pretplaćene električne energije.
Éric Toussaint kritizira programe strukturnih prilagodbi, politike koje su MMF i Svjetska banka provodili u zemljama u razvoju.
Vođa grčkih konzervativaca Antonis Samaras u ponedjeljak navečer je objavio da nije mogao sastaviti koalicijsku vladu te je svoj mandat za sastav vlade vratio predsjedniku Karolosu Papuliasu
Konzervativci Nova demokracija osvojili su 21,2 posto glasova, Koalicija radikalnih ljevičara14,99 posto glasova, a u parlament ulaze i komunisti KKE te neonacisti Zlatna zora
Francois Hollande je dobio oko 52 posto glasova, a Nicolas Sarkozy je već priznao poraz i čestitao konkurentu
Kandidat koalicije oko vladajuće Demokratske stranke (DS) Boris Tadić osvojio je 24,81 posto glasova, a kandidat oporbene Srpske napredne stranke (SNS) Tomislav Nikolić 24,71 posto glasova
Za demokratske države bilo bi bolje da se neki političari biraju nasumice, izračunao je tim talijanskih fizičara, ekonomista i politikologa.
Na jučerašnjoj zatvorenoj sjednici nova šefica Fonda za zaštitu okoliša postala je USKOK-ova optuženica Sanja Kalambura
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.