Vlada još nije odlučila hoće li se referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju održati prije ili nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju EU, a konačnu odluku otežava joj detalj koji je posljednjih godina gotovo zaboravljen: parlament je još 2005. godine propisao da građani moraju odlučivati o pristupanju prije svečanog potpisivanja ugovora.

"Hrvatski sabor ističe važnost aktivne uloge građana Republike Hrvatske u procesu pridruživanja Europskoj uniji. Građani Republike Hrvatske će odlučiti o pristupanju Europskoj uniji putem referenduma koji se mora održati prije potpisivanja Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, odnosno po završetku pregovora", piše u Deklaraciji o temeljnim načelima pregovora za punopravno članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji, donesenoj prije pet godina.

"Tada nam se činilo da nije logično da Vlada potpisuje nešto što narod kasnije može odbiti", objašnjava predsjednik saborskog Odbora za europske integracije Neven Mimica koji je sudjelovao u izradi Deklaracije u vrijeme kada se u zemlji stvarao tzv. Savez za Europu.

Poticaj zbog pregovora

U Banskim dvorima redovito ističu da Hrvatska želi ugovor potpisati tijekom mađarskog predsjedanja EU-om, što znači najkasnije do kraja lipnja 2011. godine. Ako pristupni pregovori budu završeni u proljeće, Vladi bi ostalo vrlo malo vremena za provođenje referendumske kampanje, pod uvjetom, naravno, da odluči ispoštovati saborsku deklaraciju. Konkretno, za kampanju bi imala možda i samo mjesec dana. U Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija stoga sada razmatraju moguća rješenja i praksu zemalja koje su Uniji pristupale prije nas. "Nije isključeno ni da se zatraži izmjena saborske Deklaracije", potvrdili su nam izvori u MVPEI-ju.

Zagovornici izmjene Deklaracije tvrde, naime, da bi ratifikacija ugovora u barem nekoliko zemalja članica mogla biti poticajna i za hrvatske birače da se pozitivno izjasne o članstvu u EU. S druge strane, u Vladi postoji razmišljanje da bi sama činjenica da smo završili pregovore mogla dati poticaj građanima te da nije potrebno čekati potpisivanje ugovora. "Time bismo poslali poruku i zemljama koje trebaju u svojim parlamentima ratificirati naš pristupni ugovor. Jer, budemo li čekali s referendumom, onda i te zemlje mogu odlučiti čekati s ratifikacijom dok ne vide kako će hrvatski birači glasovati", kazao nam je sugovornik iz Vlade.

Elastično promatranje

Potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks, koji je u vrijeme donošenja Deklaracije bio prvi čovjek parlamenta, podsjeća, pak, da je Deklaracija "politička volja Sabora, ali se treba elastično promatrati". U vrijeme sastavljanja dokumenta, napominje Šeks, nitko nije znao kako će teći hrvatski pregovarački proces niti s kojim ćemo se sve preprekama susretati na tom putu.

"Kad završe pregovori, Sabor, Vlada i predsjednik Republike trebaju razmotriti situaciju i odlučiti o trenutku raspisivanja referenduma. No, unatoč zgusnutom rasporedu, mislim da ga treba raspisati prije potpisivanja ugovora", istaknuo je Šeks.

Rujan pravo vrijeme za kampanju 

Neven Mimica upozorava da za kršenje Deklaracije nema pravih sankcija, jer ona nije zakon, kao i da će, uz političku volju postojeće većine u parlamentu, Vlada ili MVPEI - odluče li tako - lako naći načina da zaobiđu Deklaraciju.

"Ali, ne bi se trebalo upuštati u takve igre i kombinacije jer se to ne bi uklapalo u koncepciju Saveza za Europu. Umjesto toga, trebalo bi već sutra krenuti u komunikaciju Europe građanima", ističe Mimica, koji smatra da je rujan pravo vrijeme za početak informativne kampanje što je, prema njemu, obveza ne samo Vlade, nego i parlamenta, nevladinih udruga i svih drugih društvenih faktora.