Damir Hršak, kandidat na izborima za Europski parlament: Time što sam gej ne mogu se dičiti, ali ni sramiti. Ponosim se svojim LGBT aktivizmom u zgodna i nezgodna vremena. Boriti se za sve ljude kako bi bili prihvaćeniji, kreativniji i sretniji smatram svojom moralnom obvezom.

Zaštićen, prihvaćen i sretan pojedinac po mojem je sudu temelj hrvatskog i europskog društva.

Prof. dr. sc. Damir Hršak redoviti je profesor na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Glavni je urednik međunarodnog znanstvenog časopisa "The Holistic Approach to Environment" i međunarodni ekspert Slovačke državne agencije za istraživanje i razvoj. Bio je dugogodišnji kolumnist političkog mjesečnika "Hrvatska ljevica", a duže od dvadeset godina aktivan je u organizacijama civilnog društva koje se zalažu za ljudska prava i prava životinja. Predsjednik je Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskih laburista i kandidat na njihovoj listi za Europski parlament. U razgovoru za "H-Alter", Hršak govori o odnosu bivše i sadašnje vlasti prema znanosti, visokom obrazovanju i kulturi, o vlastitom angažmanu u organzacijama civilnog društva, LGBT politikama te o vrijednostima za koje će se zalagati ukoliko postane europarlamentarac.

Jedini ste sveučilišni profesor na listama čiji kandidati imaju realne izglede za ulazak u Europski parlament - SDP-ovoj, HDZ-ovoj i listi Hrvatskih laburista. Kako objašnjavate tu činjenicu?

Po prirodi stvari sveučilišni profesori svojim stručnim i društvenim djelovanjem imaju ugled koji nadilazi lokalnu sredinu pa bi postojala realna opasnost da će dobiti neposredno preferencijalno povjerenje glasača i time ugroziti monolitnost zadanog poretka na listi

To je vrlo logično i sasvim očekivano s obzirom na odnos HDZ-a i SDP-a prema znanosti i visokom obrazovanju. HDZ je svojevremeno legendarnom izjavom o kili mozga za dvije marke čvrsto definirao svoj odnos prema intelektualcima, a pokušaj nametanja novih zakona u visokom obrazovanju od strane prošle HDZ-ove vlade dokazao je da oni taj tečaj čvrsto održavaju stabilnim tijekom ovih dvadesetak godina. Da bi se procijenilo kako se sadašnja SDP-ova vlast odnosi prema znanosti i visokom obrazovanju, dovoljno je pročitati prijedlog novog zakona na tom području. To je ista neoliberalna srž uz kozmetička dotjerivanja, jer se opet sve svodi na pokoravanje znanja kao javnog dobra tržišnom fundamentalizmu i kljaštrenje intelektualnih potencijala javnih sveučilišta, uz posebno težak položaj mladih znanstvenika. Na žalost, ni resorni ministar Željko Jovanović ne vidi da postoje i vrijednosti koje se ne mogu mjeriti financijskom isplativošću. Mnogobrojni protesti, koji dolaze iz redova profesora i studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, po mojem sudu najuglednijeg i intelektualno najjačeg fakulteta u Hrvatskoj, u ovoj konstalaciji političke moći tako često su samo glas vapijućeg u pustinji.

Dakle, mislite da se jedini razlog takvoj odluci krije u odnosu HDZ i SDP-a prema znanosti i obrazovanju općenito?

Svakako ću zastupati pravno na javno dostupno obrazovanje na svim razinama. To je civilizacijski doseg koji samo vrlo pohlepni ili vrlo zlonamjerni omalovažavaju i relativiziraju

Zar ste od sadašnje ili bivše vladajuće garniture zaista očekivali da će u izbornom sustavu s preferencijalnim glasovanjem bilo koje mjesto na listi dati nekom sveučilišnom profesoru iz svojih redova, koji se dokazao unutarstrančkim radom? Po prirodi stvari sveučilišni profesori svojim stručnim i društvenim djelovanjem imaju ugled koji nadilazi lokalnu sredinu pa bi postojala realna opasnost da će dobiti neposredno preferencijalno povjerenje glasača i time ugroziti monolitnost zadanog poretka na listi. Europski parlament je isuviše ozbiljno mjesto da bi vladari u HDZ-u ili SDP-u tako riskirali. Ukoliko su rukovodstva tih stranaka desecima uglednih sveučilišnih profesora iz njihovih redova nudili mjesta na listi, a oni su ih svi redom odrješito odbili jer smatraju da su aktualni kandidati intelektualno sposobniji sagledati vrlo široku problematiku s kojom se europarlamentarci moraju nositi, onda ću se rukovodstvima HDZ-a i SDP-a javno ispričati.

Jedan ste od osnivača Sindikata visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost i predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu pri Hrvatskim laburistima. Znači li to da ćete, ukoliko postanete europarlamentarac i ukoliko Laburisti jednog dana dođu na vlast, zastupati stajališta Akademske solidarnosti, među kojima je i ono o javno dostupnom obrazovanju na svim razinama?

Hrvatski laburisti u odnosu na znanost i visoko obrazovanje ipak su nešto sasvim drugo od onoga što zastupaju HDZ i SDP. Iz naše pozicije obrazovanje je ljudsko pravo, a ne ekonomska kategorija. No, mi još nismo na vlasti i trenutno možemo samo upozoravati, ali ne i mijenjati pogrešan smjer. Svakako ću zastupati pravno na javno dostupno obrazovanje na svim razinama. To je civilizacijski doseg koji samo vrlo pohlepni ili vrlo zlonamjerni omalovažavaju i relativiziraju. Javno dostupno obrazovanje je jamstvo razvoja potencijala hrvatskog društva, zalog za budućnost. Oni koji žele da njihovoj djeci bude dostupno znanje koje će drugim vršnjacima biti nedostupno, sve ću učiniti kako bi degradirali javno školstvo na svim razinama. Čine to perfidno i ustrajno, no moramo im se oduprijeti. Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prvenstveno plenumaši, grupacija su mladih ljudi koja ulijeva nadu da postoji intelektualna i moralna snaga koja će se oduprijeti pretvaranju Hrvatske u zemlju obijesnih gazda koji se iživljavaju u degutantnom luksuzu i obespravljene mase koja se bori za tupo preživljavanje na SDP-ovski fleksibiliziranom tržištvu rada. HDZ-ovski rečeno, pretvaranju u zemlju dvjesto bogatih obitelji.

Što je s aktualnom kulturnom politikom?

Društvo koje ne želi skliznuti u barbarstvo trebalo bi njegovati visoku kulturu, ali i poticati  amatersko bavljenje kulturom. Položaj umjetnika u današnjem društvu, posebno umirovljenih, apsolutno je neprihvatljiv. Svojim radom, sadašnjim i minulim, u oplemenjivanju javnog prostora i podizanju civilizacijske razine hrvatskog društva, zaslužili su daleko više poštovanja i uvažavanja.

Jedini ste kandidat na ovim izborima koji je otvoreno rekao da je gej. Smatrate li taj potez pragmatičnim?

Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prvenstveno plenumaši, grupacija su mladih ljudi koja ulijeva nadu da postoji intelektualna i moralna snaga koja će se oduprijeti pretvaranju Hrvatske u zemlju obijesnih gazda

Biti gej je spolna usmjerenost, moralno neutralan dio identiteta koji je dan rođenjem, pri čemu, poput nacionalnosti ili rase, čovjek nema mogućnost odabira već samo prihvaćanja sebe kao ljudskog bića sa svim svojim kreativnim potencijalima ili živjeti u tjeskobi i autodestrukciji. Time se nemam što dičiti, ali niti sramiti. No, ponosim se svojim LGBT aktivizmom u zgodna i nezgodna vremena, uostalom kao i svakim drugim ljudskopravaškim aktivističkim angažmanom tijekom ovih dvadesetak godina koliko sam aktivan na civilnoj sceni. Boriti se za sve ljude kako bi bili prihvaćeniji, kreativniji i sretniji smatram svojom moralnom obvezom. Zaštićen, prihvaćen i sretan pojedinac po mom je sudu temelj hrvatskog i europskog društva. Idejni sam začetnik i pokretač Iskoraka. Raduje me spoznaja da je iz tog izvora izniklo toliko kvalitetnih, kompetentnih i dosljednih LGBT aktivista u ovih nešto više od deset godina. Dobro je što je danas biti sretna LGBT osoba osjetno lakše no prije vremena nastanka Iskoraka.

Kakve su bile reakcije kolega u Laburistima?

Laburisti su moderna lijeva stranka u kojoj se vrednuje rad, istina i znanje. Homofobija je kažnjiva unutar stranke, a spolna usmjerenost je privatna stvar. Ne vidim na što bi se tu imalo reagirati.

Kako ocjenjujete odnos  Kukuriku koalicije prema LGBT zajednici?

"Vi nama glas, a mi vama obećanje o registriranom partnerstvu." Samo su prešutjeli da će prvo tražiti blagoslov Crkve prije no parlamentarnom većinom održe danu riječ, a ako ga ne dobiju da će tužno slegnuti ramenima. Pa kad je Kukuriku koalicija izigrala radnike, kako onda ne bi i LGBT zajednicu. Tko im još želi vjerovati, neka im vjeruje i dalje. Osim toga, aktualna vlast nije ništa napravila da poboljša pristup pravdi i besplatnoj pravnoj pomoći jer su građani diskriminirani u pristupu pravdi na osnovu svog imovinskog statusa. Gorući je problem i nepoznavanja ljudskih prava zbog izostanka obrazovanja za ljudska prava.

Završili ste i trogodišnji studij teologije. Koji je vaš stav prema Katoličkoj crkvi?

Kad je Kukuriku koalicija izigrala radnike, kako onda ne bi i LGBT zajednicu. Tko im još želi vjerovati, neka im vjeruje i dalje

Kao uvjereni kršćanin podržat ću Crkvu u svakom djelovanju koje je u duhu istinskog kršćanstva, a suprotstavit ću joj se u svemu gdje se svodi na multinacionalnu kompaniju koja sofisticirano prodaje sakramente i zastrašuje ljude, pa i djecu, vječnim prokletstvom, a da pritom njeni oligarsi lagodno uživaju na račun tog straha od pakla i proračuna pojedinih država. Svakodnevno djelovanje Crkve jasno pokazuje služi li ona Bogu ili bogatstvu. Krist je rekao da je nemoguće oboje. No u javnom prostoru često se čini kardinalna lingvistička pogreška, riječi kršćanski i katolički koriste se kao sinonimi. Sadržaj tih pojmova počesto je, na žalost, dijametralno suprotan. Pohlepa i surovost Crkve kroz povijest nikako ne može kompromitirati istinsko kršćanstvo koje se temelji na ljubavi, slobodi i pravednosti, kako na osobnoj tako i na društvenoj razini. I to ljubavi, slobodi i pravednosti kao stilu života, a ne PR frazama.

Kako ocjenjujete odnos Crkve prema radništvu?

On je pokroviteljski i licemjeran. Uostalom, svi znamo da je Crkva veleposjednik. Od nastanka radništva kao organizirane društvene grupacije Crkva uvijek sažaljeva patnju radnika i osuđuje bezdušnost eksploatatora, a poslije verbalne osude sklapa s tim istim bogatima i moćnima poslove i saveze, te sve čini kako bi se očuvao sustav koji stvara i održava ponižavajući položaj radnika. Crkva uvijek brižno upozorava radnike da se klone svih onih koji žele dokidati nepravdu u vremenu i prostoru, HDZ-ovski rečeno da se klone crvenih, žutih i zelenih vragova.

Glavni ste urednik znanstvenog časopisa The Holistic Approach to Environment i aktivni ste na polju zaštite okoliša i borbe za prava životinja. Dio građana Hrvatske smatra da u vremenu teške ekonomske krize prava životinja treba staviti u drugi plan.

Kao uvjereni kršćanin podržat ću Crkvu u svakom djelovanju koje je u duhu istinskog kršćanstva, a suprotstavit ću joj se u svemu gdje se svodi na multinacionalnu kompaniju koja sofisticirano prodaje sakramente i zastrašuje ljude

Prava životinja nikada se ne smiju marginalizirati. Po mojem sudu svako savjesno biće ne bi smjelo svjesno nanositi bol drugom biću. Ako je preduvjet ljudske sreće patnja životinja, onda se tu ne radi o sreći već o oholosti. U ljudskom društvu jači bi trebali štititi slabije, a isto vrijedi i za odnos ljudi prema životinjama. Savjest je politička kategorija, a kako izgleda društvo kada moć prigrabe ljudi bez savjesti ili sa zakržljalom savješću, vidimo, na žalost, svakodnevno širom svijeta, pa djelomično i u Hrvatskoj. Zaštita životinja civilizacijski je doseg.

Kako ocjenjujete aktualne prijedloge Zakona o zaštiti prirode i Zakona o strateškim investicijama?

Laburistički stav po tom pitanju je jasan - ne smije biti privatizacije prirodnih i javnih dobara.

Tko god uđe u Europski parlament, suočit će se s velikim izazovom - politikama koje se odnose na suzbijanje gospodarske krize, među kojima su i mjere štednje. U tom kontekstu, kakve politike biste vi zastupali?

Svaki Laburist borit će se za ljude koje zastupa, za drugačiju raspodjelu bogatstva. Za Laburiste socijalna osjetljivost nije samo parola, već projekt Europske unije koji podržavamo. Protiv smo Europe drsko bogate manjine i sve siromašnije većine,  te protiv neoliberalne politike koja danas dominira u Europi i koja je uzrok krize.

damir-hrsak-3.jpg damir-hrsak-3.jpg

Ukoliko postanete europarlamentarac, na koji način biste doprinijeli boljitku hrvatskih građana?

Nastavio bih intenzivnu, sustavnu i istinsku suradnju s civilnim društvom. I u drugim zemljama Europske unije civilno društvo preferira pojedine europarlamentarce koji su se dokazali na civilnoj sceni prije svog ulaska u europarlament, pa im se s povjerenjem obraća sa zahtjevima i prijedlozima. Na mene bi hrvatsko civilno društvo svakako moglo računati, jer sam aktivno sudjelovao u radu tijela koja se bave ljudskim pravima i bio dosljedan u njihovu zagovaranju.

< >
Vezane vijesti

Pošaljite komentar

Komentari

  • #1 NedjeljniKomentarBlog 25.03.2013. 16:23
    &gt; Laburistički stav po tom pitanju je jasan - ne smije biti privatizacije prirodnih i javnih dobara.

    Krasna ideja, kao i socijalizam, jedino što garantira neuspjeh.
    Kako točno, već smo imali prilike vidjeti u SFRJ i RH.
    Krađa, nemar, pljačka, nepotizam, nestručnost, itd.
    Hrvatske autoceste, šume, vode, elektroprivreda - sve sama legla kriminala!

    Počeo sam na temu pisati u blogu ali još nisam završio. Najjednostavnije rečeno jednostavno je nemoguće da građani - putem vlade ili javnih poduzeća - državnim dobrima upravljaju bolje nego svojim vlastitima.
    Da li je moguće da još ima ljudi koji se s tom tvrdnjom ne slažu? Nadam se da nema.
    Pa čemu onda taj laburistički stav?
    Ukratko, moj prijedlog je jednostavan: državno prodati građanima. Neka svatko ima svoj ulog, i neka poduzeća budu privatna. Teško bi bilo to urediti tako loše da bude neefikasnije i lošije od najboljeg sustava koji je u stanju urediti država.

    Pitanje autorici ili H-Alteru: prema vašem mišljenju, kad otprilike (2013., 2014., itd.) ćemo na ovom sajtu vidjeti jednostavno pitanje tipa "Da li se zalažete za ukidanje svakog proračunskog financiranja vjerskih organizacija u RH"?
    Nemam ništa protiv nikoga, nego samo općenito kažem: puno me je manje briga što o ovom ili onom kaže koja vjera, a puno više kad ćemo već jednom moći prestati financirati parazitizam vjerskih organizacija i koji kandidati su se u stanju javno izjasniti za takav stav!

    Dosta mi je više 20 godina mlaćenja oko grma.

  • #2 marko956 25.03.2013. 17:05
    Nedugo nakon svakog izlaska na izbore sam požalio. Ne znam više koliko sam puta glasao za a koliko, zapravo, protiv. Samopoštovanje gradim na svim onim neizlascima na izbore. S druge strane, svi mi koji rijetko izlazimo na izbore, omogućujemo nekim drugima da prođu njihovi kandidati. Koliko su više odgovorni oni koji su izabrali svu dosadašnju vlast u odnosu na one koji nisu izašli na izbore. Ovaj put sam još čvršći u odluci da me neće nagovoriti na izbore pa makar otišla i ona Tomašićka. Jebe mi se. Da se nadovežem na prethodnika: kraj 86% smjernih papom oduševljenih katolika, da li je sve uzalud ?
  • #3 Pajser 26.03.2013. 01:28
    "Počeo sam na temu pisati u blogu ali još nisam završio. Najjednostavnije rečeno jednostavno je nemoguće da građani - putem vlade ili javnih poduzeća - državnim dobrima upravljaju bolje nego svojim vlastitima. "

    Naravno da je ovo banalna neistina i čak ne moramo ići u inozemstvo - Pliva je najočitiji primjer, dok je bila državno vlasništvo bila neizmjerno kvalitetnije poduzeće nego danas. I bezbroj drugih u Hrvatskoj. No, još važnije od funkcioniranja poduzeća samog je funkcioniranje cjelokupne ekonomije. Cijela dimenzija ekonomije se ne može uhvatiti pojmom "profit" - ta dimenzija se zove "eksternalije" i nositelj je ekonomskog napretka. Državna poduzeća mogu maksimizirati ukupni efekt profita i eksternalija, privatna ne mogu. Država može ulagati i kad su profiti mali, ako su eksternalije velike.
  • #4 apap 26.03.2013. 02:45
    "Najjednostavnije rečeno jednostavno je nemoguće da građani - putem vlade ili javnih poduzeća - državnim dobrima upravljaju bolje nego svojim vlastitima."

    Najjednostavnije rečeno, sve bitne jednostavnosti o bitnim složenim iznimno raznovrsnim i varijabilnim pojavama su iznimno nezgodne, pogrešne i štetne.

    Prvo, ovdje je prestrašno raznovrsno šta je bolje. Najbolje ili "najbolje" su upravljali ili "upravljali" građani putem vlade ili javnih poduzeća kod Hitlera, Mussolinija, Staljina, Deng Xiao Pinga a ni Kim Il Sung pa i Kim Jong Il ne zaostaju.
    Drugo, i u dnu dna i u naj kao npr. Njemačka je i upravljanje i upravljanje državnim dobrima redovni kaos. Npr. u Njemačkoj sada razno građani putem vlade ili javnih poduzeća veoma upravljaju veoma uspješno pa i dobro dok razno kao velike složene javne gradnje kao nikad neuspješno i loše.

    Kod nas za SFRJ i SRH, a vezano za prije i vanjsko, se nije upravljalo ni blizu na jedan način nego kaos živi i veoma oscilatorno, šezdesetih prosječno odlično a sedamdesetih i po svoj vlasti (referat SIV-a početkom osamdesetih) jako pogrešno i loše, ali ni jedno ni drugo ni blizu isto ...

    Ne bi vjerovali, kod nas se je puno toga kroz razna ta naoko različita razdoblja i vrste upravljalo i još upravlja i bolje nego u Njemačkoj, približno isto sa puno gorim sastavnim i bitnim okolnostima, podosta i kontunirano, ali ne kao osnovni sustav pa ni osnovni podsustav nego pretežno nasuprot njemu, isto kao pretežni dio upravljanja koji je loš u kontinuitetu ne zbog toga što ne bi mogli i znali bolje nego jer se tako bolje "zarađuje" i dobiva i uživa uz što manje rizika, plaćanja i bilo čega.

    Ta manjinska i povremeno (šezdesete, tridesete Zagreb) dominantna bolja upravljanja su plod manjinskog kontinuiteta i ipak pomalo sve boljeg a ključno iznimna osobna i manja grupna djelovanja uz pomoć osnove, složene horizontale, i to u prvom redu podosta kao iznimna mobilizacija i složeno djelovanje u težim uvjetima.

    Zadnje doba, 40-50 godina, dominira kontinuitet mode slobodnog dogovornog samo upravljanja na tuđi i na račun prilika (hladni rat, ostalo), nasljeđa, budućeg ... kontinuitet a ne bitno drugo, i akteri i sve isto, dilajla ... pa baš zato manjinski ima raznim uticajima iznimno boljeg upravljanja.

    Podosta mi je to profesija i specijalizacija i radio sa najraznovrsnijim kaosom tu, uključujući razne vanjske. Epsko doba kaosa upravljanja, u rasponu esktrema, pa i da se rade čuda bez novaca, ičega, pod presijom, bolje upravljana nego u Njemačkoj, pa i oni zinu.
  • #5 uztuzt 26.03.2013. 11:33
    biti aktivist je postalo cool ...
  • #6 apap 26.03.2013. 11:53
    MaestroParampionski26.03.2013. 05:54
    "ne znam kume sto ti je profesija, i kako ona to trpi, ali nama nanosis dosta patnje svojim stilom. morat ces poraditi na svojoj pismenosti. daj kad nadjes vremena ipak malo elaboriraj taj epski kaos upravljanja u rasponu ekstrema na koji nijemci zijevaju. definitivno pythonovski potencijal."

    Ovo se vjerojatno odnosi na moj tekst o upravljanju.

    Nije to pitanja stila ni kaosa ni bilo čega koliko pitanje orjentacije, percepcije, opredjeljenja, znanja i konkretnih bitnih procesa i pojava.

    Konkretnije, ad Njemci i Njemačka i tu, a što je sve konkretnije i aktualnije, na primjerima:

    1. U Njemačkoj je u toku i među naj stručno i ukupno aktualno da na primjeru najvećih javno organiziranih gradnji naselja gube kontrolu procesa, povećavaju greška i troškove te pogoršavaju rješenja pa su već podosta angažirali nizozemske stručnjake kao najbolje za to. Slično na najvećim i najsloženijim pojedinačnim javnim investicijskim gradnjama rastu rokovi, troškovi, nekontrolirani procesi i gubi se na solidnosti i ostalom te čelnici strukovnih udruga i državnih daju služene stavove da im procesi onemogućuju uvid i nadzor cijeline i raznog te da ne mou odgovarati za to iako su pravno i stvarno u punim pravima, nadležnostima i odgovornostima za to a i tradicija najbolja.

    Kod nas je dugo profesionalno-stručno nedvojbeno da je na djelu svjesno jednostavno opredjeljenje za što više svega uz što manje rizika i obzira i sva ceh na račun drugih i ostalog, a što je odavno kao takvo svjetski respektabilana kaos, pa se takve složene procesne gradnje i sve od ideje do .. stalno i u svemu i za minimalno dobro i rješeno nedvojbeno rješavaju i upravljaju tako da se stalno rješava sve, sav taj kaos što više, pa i više nego je idejno jer će se pojaviti i treba biti spreman kada se pojavi, uključujući udio i uticaj Njemačke i Njemaca i raznih, EU i razno, koji ne samo redovno nezgodno dvojako djeluju (tamo složenije i ozbiljnije a tu što jednostavnije i dogmatskije iako sve obrnuto, pa i klimatski i prirodno a ne samo civilizacijski itd.).

    Pri tome se tu ne može ništa cjelovito dobro napraviti bez ozbiljnih mentalnih, stručnih i profesionalnih spekuliranja, previđanja i raznih rješenja onoga čega nema ni kao idejno rješenje a stići će nešto takvo i uključiti se, pri čemu se kod nas i za SFRJ a zadnje doba total taj tren prepisuje i veži nameće sav kaos koji je po Evropi, naročito u Njemačkoj, još u nekom idejnom razmatranju, pa i ne bude nikada. Kod nas ne samo pravnno nego i jako stvarno važi razno ozbiljno što Njemačka i nordijske zemlje odgađaju jer izaziva prevelike gužve ...

    2. Još veće i bitnije i aktulnije jest da RH iznimno oid ex SFRJ pa i šire ne može izbjeći krenulo je nešto globalno slično onome što Njemačka provodi kao daleko najveći državi i javni program uopće - sveukupno sređivanje stanja i pocesa u ex DDR području, pri čemu je Njemačka mobilizirala i povezala najveće potencijale ikad igdje i sve bitno kasni, mijenja se .. iako je to stanje i sve prosječno bitno jednostavnije nego stanje u RH.

    RH, iako mala, osim samo upravnog i dogovornog svjetski rekordnog kulturnorevolucionarnog kaosa drž nedaj što više od sedamdesetih, s ključnom razlikom razmjerno ogromni i atraktivni Jadran te ekstra za hladnog rata i ostalo, je razmjerno bitno složenija od Njemače i ostalog:

    - klimatsko-civilizacijski, mediteranski dio, dinarski, panonski i miješano ... sa složenom prirodom i naslijeđem u većoj ulozi nego klimatski i po tome bitno jednostavnija Njemačka i još jednostavnije nordijske zemlje sa 6+6 mjeseci sve slično. Kako su se i Njemci i domaći i svi udaljili od najelementarnijeg viđenja toga, uvažavanja i znanja, to su sve veći svjesno opredjeljeni idioti u ukupnoj i raznoj praksi tu, sve nasilniji i sve inferiorniji u odnosu na manjinsko tu. Konkretno nije čudo nego normalni razvitak događaja i procesa da sam ja u najogorem i bez uticaja stanju jači od moje nekada tu i po SFRJ vodeće tvrtke i najjačih, zajedno sa njemačkim i drugim partnerima, uključujući bankovno, stručno .. jer moje sve funkcionira i pomalo me ponekad neizbježno trebaju a ono sve jače padaju na svemu jer gore od bikova na krpe ...

    - krenuo je proces a la Njemačka u ex DDR području a glavne i većina snaga ga , slično Njemačkoj pa i gore, uobičajeno bitno pogrešno vide, provode i zabijaju bitne autogolove, uključujući ortake izvana, pa i Njemačke.

    Sve u svemu konačno, nakon dugog kontinuiteta lomljenja i gaženja svih boljih praski, incijativa i tradicije. Opet se igra složena igra na nivou prva evropska i svjetska liga a jake snage još ne percipiraju niti pokušavaju baciti pogled. Pa je sve lakše zabijati golove i stimulirati autogolove. I pun mirnije, finije i sa boljom zaštitom okoliša nego u raznm razdobljima prije.

    Ova kriza je prilika iz bliza. I iza. I za.
  • #7 papuanac 26.03.2013. 12:57
    Jedan Hršak ne čini proljeće.
  • #8 marko956 30.03.2013. 05:45
    LGBT i njegovo političko opredjeljenje su njemu u nekakvoj vezi ?! Blesavo. Nije mi jasno zašto i ostali političari ne pričaju o svojim sexualnim sklonostima. Meni bi bilo interesantno da čujem tko voli one sisate, tko plavuše, tko preferira oralni ili analni, bigamiju ....Još bi interesantnije bilo da čujemo i žene u čemu uživaju, kakvi su joj orgazmi, fantazije, veličinu koju preferira, iskustva .... jer ako su javne osobe, 'ajmo sve na sunce. Ako je njemu bitno s kim se guzi, zašto smo svi mi ostali zapostavljeni ? Po toj glupavoj logici, uskoro će i pedofili izaći iz ormara.
  • #9 Sheena 30.03.2013. 08:46
    Tko još vjeruje u EU parlament i tzv "aktiviste"?!
    Više ne idem na Izbore i ne dajem svoj glas nikome bez obzira na političko( i seksualno) opredjeljenje!
    Saberite se, ljudi.
  • #10 Pajser 30.03.2013. 08:55
    Mrziš ga, a nisi ni sam siguran zašto. To se zove homofobija.
  • #11 Pajser 30.03.2013. 09:00
    To je bio odgovor marku.

    Odgovor Sheeni je - jedina alternativa demokraciji je diktatura. Ne postoji druga alternativa.
  • #12 Sheena 30.03.2013. 11:14
    @ Pajser: u zabludi si. Jedina "alternativa" je SLOBODA. Demokracija i sloboda su dva različita pojma. ;-)
    U svijetu danas nema demokracije. Amerika se ponaša upravo kao diktator (Vatikan također). Tko ima oči, vidi.
  • #13 Pajser 30.03.2013. 11:59
    SLOBODA nije alternativa jer se ljudi ne slažu što je sloboda. Neki smatraju da je, recimo, privatno vlasništvo - sloboda - a drugi smatraju da je privatno vlasništvo upravo - nesloboda. To je samo jedan od bezbrojnih primjera kako se mi ne slažemo šta je sloboda. Nije važno tko je u pravu, važno je da se - u ovom trenu - ne možemo složiti oko toga tko je u pravu. E sad, budući da se ne slažemo - na koji način ćemo donijeti odluku kad dva koncepta slobode dođu u konflikt?



  • #14 marko956 30.03.2013. 12:06
    Potpuno krivo: uopće ga ne mrzim, ni njega ni cijelu tu zajednicu. Imao sam puno kontakata i nikad nije bilo nikakvih neugodnosti. nekad su neki malo pretjerali, ali ne smeta me. Samo mislim da su neke stvari osobne i takve trebaju ostati, inače počinje tlačenje za koje nisam uvijek raspoložen. Ševi kaj hoćeš, kaj me briga i pusti me na miru.
  • #15 marko956 30.03.2013. 12:33
    (nastavak ) Evo koliko je taj tip sadržajan:

    Boriti se za sve ljude kako bi bili prihvaćeniji, kreativniji i sretniji smatram svojom moralnom obvezom.

    Dakle za sve ljude ? Za ubojice, starce, ratne zločince, silovatelje, pedofile, nastrane, kurve, opatice, nasilnike, sadiste, mesare, lovce, carinike, lopove, političare, kamatare, razbojnike .....

    Nema veze, a ? Samo dajte svoj glas, da odem u parlament.
  • #16 Pajser 30.03.2013. 12:58
    "Potpuno krivo: uopće ga ne mrzim"

    Onda čudi da ne shvaćaš zašto je dobro da on ističe da je peder. Zato što su pederi diskriminirana manjina; ako se otkrije da su pederi, oni su ismijavani, omalovažavani i premlaćivani. Ali, što veći broj ljudi javno kažu da su pederi - pogotovo ako je riječ o uglednim pojedincima, npr. sveučilišnim profesorima, kamatarima, biskupima - to je ta diskriminacija manja.

    Nekako mi se čini da to svatko razumije, osim ako ne želi razumjeti.
  • #17 Sheena 30.03.2013. 13:15
    @ Pajser: nije li peder pogrdna riječ za homoseksualca? Mislim, kad već govoriš drugima da su homofobi... razmisli o značenju te dvije riječi u svakodnevnom govoru. ;-)
  • #18 Sheena 30.03.2013. 13:18
    Marko956 ima pravo - ako se netko želi za nešto ili nekoga zalagati, ne treba isticati s kime dijeli svoju postelju.
  • #19 marko956 30.03.2013. 13:21
    Oni će uvijek biti manjina pa makar svi izašli iz ormara. O diskriminaciji kod nas ( a i drugdje, valjda ) bi se mogle knjige pisati. Kontekst u kojem je njegov LGBT aktivizam, je politički: EU parlament. Vele da to funkcionira tamo po stranačkom principu. Dakle, s jedne strane stranka, s druge LGBT i s treće ' borba za sve ljude ....'. Ima, ima u tome svemu smisla: EU karijera.
  • #20 Pajser 30.03.2013. 18:23
    Sheena:

    Nekoliko puta sam čuo da pederi na TV sami kažu da smatraju da je OK da ih se naziva pederima. Ja onda slijedim tu uputu.

    "ako se netko želi za nešto ili nekoga zalagati, ne treba isticati s kime dijeli svoju postelju. "

    Ne treba, točno, ali nije bitno da li treba. Bitno je da li time čini dobru stvar ili ne. Da, čini - jer što veći broj ljudi javno kažu da su pederi, to će diskriminacija biti manja.
  • #21 Sheena 30.03.2013. 19:33
    Ha ha, bojim se i da su pametni ljudi manjina (posebno u našoj državi).

    @Pajser: "što veći broj ljudi javno kažu da su pederi, to će diskriminacija biti manja". - ma je li? Ajde to objasni ILGA-i, sigurno će tebi dati "international award" za ideju stoljeća! :-/

  • #22 Pajser 31.03.2013. 08:02
    Nisam razumio šta je pjesnik htio reći.
  • #23 marko956 31.03.2013. 11:31
    Bravo @sheena. Vele da je najdiskriminiranija skupina u našem društvu - stari ljudi. Pa sklon sam u to i povjerovati.
  • #24 antikrist 31.03.2013. 21:48
    zbog čega autor ovog intervjua misli da je nečije sex. opredjeljenje ono što ljude zanima u ovo doba neočekivanog totalnog ek.kolapsa države, uzrokovanog neoliberalnim pritiskom ove vlade na kupovnu moć građana..

    i što je to gej, jel to možda engleska riječ za pedera, oprostite slabo mi ide engleski...?