H-Alter
Foto: WikimediaFoto: WikimediaPredloženi ugovori za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, kako za kopno, tako i za Jadran, ekonomski su štetni za Hrvatsku, rekla je predsjednica ORaH-ovog foruma za gospodarstvo Ljiljana Katičić na konferenciji za medije na kojoj je predstavljena ekonomska analiza projekata.

Dr. sc. Ljiljana Katičić predstavila je ekonomsku analizu i zaključke o projektu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika s nezavisnim naftnim stručnjakom Srećkom Leustekom te je istaknula kako želi isključivo govoriti s ekonomskog aspekta i stanovišta industrijske prakse vođenja takvih projekata.

"ORaH-ova analiza, kao i analiza mnogih naftnih stručnjaka koji su nam se javili, pokazuje kako su predloženi ugovori, kako za kopno, tako i za Jadran, ekonomski štetni za Hrvatsku. Predloženi ugovori o podjeli proizvodnje ne ispunjavaju osnovne ciljeve. Hrvatska njima preuzima velike rizike s gotovo nikakvim povratom dobiti, a cijeli projekt eksploatacije ugljikovodika neće postići niti proklamirane ciljeve energetske politike Hrvatske. Stoga smo u ORaH-u vrlo zabrinuti i sumnjamo i na koruptivne prakse u ovim projektima", rekla je Katičić.

Srećko Leustek, naftni stručnjak, analizirao je oba predložena ugovora o podjeli proizvodnji za kopno i Jadran te je ustvrdio kako se radi o  Hrvatska predloženim ugovorima  preuzima velike rizike s gotovo nikakvim povratom dobiti, a cijeli projekt eksploatacije ugljikovodika neće postići niti proklamirane ciljeve energetske politike Hrvatske.preslikama, odnosno o gotovo identičnim ugovorima što nikako nije u skladu s industrijskom praksom. Leustek je ustvrdio kako je ugovor koji se odnosi na istraživanje i eksploataciju na kopnu u manjoj mjeri izmijenjen i to tako  da ga čini još nepovoljnijim od onog za Jadran.

"Barem tri stvari mora zadovoljiti prijedlog ugovora kako bi ga ocijenili zadovoljavajućim. Prvo, ekonomska opravdanost za obje strane, drugo, precizna kontrola koncesionara i upravljanja projektom te kao treće, mora uspostaviti ravnopravan partnerski odnos. Ovaj ugovor ne donosi ekonomsku korist za državu, nema definirani odnos prema koncesionaru i kontroli aktivnosti te stavlja Hrvatsku u podređeni odnos. Možemo zaključiti, istaknuo je, kako ovim ugovorima Hrvatska može postati samo energetska kolonija", pojasnio je Leustek.

"Ono što Hrvatska može u najnepovoljnijem, ali vrlo izvjesnom slučaju ostvariti jest dobit od 14 posto ukupne vrijednosti. U najboljem scenariju dobit za državu može biti 25-30 posto ukupne dobiti, ali je vjerojatnost za to vrlo mala. Točnije, vjerojatnost za pronalazak velikih količina nafte, što je nužno za ostvarenje najpovoljnijeg scenarija nije veća od 3-5 posto", zaključio je Leustek.

Ključne riječi: nafta, Jadran, ORaH
<
Vezane vijesti