U udžbenicima nema uopće spomena ograničenosti resursa na Zemlji ni ruralnog razvoja. Nove teme kao novi oblici upravljanja i urbanizacija također teže ulaze u kurikulum i ne zagovara se kritičko promišljanje, pokazala je analiza nacionalnih obrazovnih dokumenata i udžbenika s obzirom na pitanja održivog razvoja.

Neograničen ekonomski rast na ograničenom planetu nemoguć je. Trenutni ekonomski sustav u kojem živimo na planetu Zemlji ponaša se međutim sasvim suprotno. U uvjetima teške ekonomske krize ujedinjene s krizom preiscrpljenosti resursa i teškim posljedicama klimatskih promjena, čak i najtvrđim glavama počinje bit jasno da je ekonomski sustav utemeljen na neodrživim postavkama. Vidljivo je to i iz posljednjeg Izvještaja o stanju planeta WWF-a, koji je pokazao da bi nam bile potrebna dva i pol planeta kada bi svi Zemljani živjeli životnim stilom prosječnog stanovnika Hrvatske. Ekološki otisak Hrvatske u stalnom je porastu. Međutim, kako obrnuti taj trend i u kojem se onda pravcu društvo treba kretati pitanje je koje zahtijeva promišljanje i ekonomske i ekološke i društvene dimenzije. Na tragu tih pitanja krenulo se s promišljanjem koncepta održivog razvoja. Iako još uvijek ne postoji opće prihvaćena definicija održivosti kao takve, obrazovanje bi trebalo pripremiti nove generacije za neizvjesnu i nesigurnu budućnost koju će obilježavati klimatske promjene, učestalije prirodne nepogode, iscrpljivanje prirodnih resursa, gubitak bioraznolikosti, širenje siromaštva, kršenje ljudskih prava. 


Foto: Forum za slobodu odgoja

odrzivost.jpg odrzivost.jpg

Zato su Forum za slobodu odgoja, Zelena akcija i Institut za društvena istraživanja, u sklopu projekta EnjoinED financiranog od strane Europske unije te sufinanciranog od Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, proveli analizu nacionalnih obrazovnih dokumenata i udžbenika s ciljem identifikacije zastupljenosti kompetencija za održivost koja je predstavljena jučer u Ministarstvu obrazovanja. 

"U nacionalnom obrazovno kurikulumu (NOK) se vidi napredak u odnosu na Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS). Dok je HNOS doticao tek ekološku dimenziju bez spomena sintagme održivi razvoj, u NOK-u su okolišni elementi održivog razvoja zastupljeni s 43 posto, ekonomski s 13 posto, a društveno-kulturni s 44 posto. Unutar tih područja vidljiva je, međutim, neujednačena raspodjela tema. Od okolišnih tema najzastupljenija je bioraznolikost dok za pitanja urbanizacije i ruralnog razvoja nisu pronađeni nikakavi sadržaji. Što se tiče ionako podzastupljenog ekonomskog dijela, u hrvatskim udžbenicima nema uopće spomena ograničenosti resursa na zemlji kao ni društveno odgovornog poslovanja. Također, slabo zastupljeni sadržaji o rodnoj ravnopravnosti za posljedicu imaju održavanje rodnih stereotipa," istaknuo je Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja.

Istraživanje je pokazalo kako se hrvatskim obrazovnim programom ne zagovara kritičko promišljanje, a naglasak je na vrijednostima dok su vještine zanemarene.

187793_514893645204697_1092976680_n__0a3.jpg 187793_514893645204697_1092976680_n__0a3.jpg

"Obrazovni dokumenti mogu biti lijepo zasijani raznovrsnim temama, ali važno je i kako su navedene teme prezentirane i još važnije nastavnici i udžbenici", zaključio je Mladen Domazet s Instituta za društvena istraživanja.

Zato je jedna od preporuka istraživača raditi na stručnom usavršavanju nastavnika. Također, NOK je potrebno redovito ažurirati s globalno relevantnim temama te ga pojačati sa sadržajima koji nisu zastupljeni kao što su novi oblici upravljanja i urbanizacija. Bajkuša je dodao i kako se "obrazovanje za održivi razvoj ne može u potpunosti implementirati bez podrške zajednice".

Istraživanje je provedeno u još sedam zemalja, Bosni i Hercegovini, Estoniji, Makedoniji, Kosovu, Rumunjskoj i Sloveniji. Sve te zemlje žive, kao i Hrvatska, iznad održive granice ekološkog otiska. Dok se u Hrvatskoj gotovo ne spominje utjecaj civilizacije na okoliš, u Sloveniji se o tome puno više uči u školama. U Rumunjskoj se, primjerice, uopće ne uči o zdravlju, ravnopravnosti spolova i novim modelima upravljanja. U usporedbi s njima u Hrvatskoj je najmanje zastupljen ekonomski sadržaj.

Vladimir Cvijanović: Održivi razvoj nije zastupljen ni u ortodoksnim (neoklasičnoj) ni u heterodoksnim školama ekonomske misli (marksističkoj i kejnezijanskoj) baziranim na potrebi ekonomskog rasta. 

Međutim, održivi razvoj i inače je slabo zastupljen u ekonomiji kao društvenoj znanosti. "Nije zastupljen ni u ortodoksnim (neoklasičnoj) ni u heterodoksnim školama ekonomske misli (marksističkoj i kejnezijanskoj) baziranim na potrebi ekonomskog rasta. Zablude o održivom razvoju proizlaze iz toga što se ne uviđa veza između materijalne deprivacije stanovništva i održivosti. Ako je čovjek ekonomski zakinut, ne može se očekivati da se drži pravila održivosti. Još uvijek se smatra da je trošenje na 'socijalu' nešto nepodruktivno te da će nam tržišta stvoriti najveće bogatstvo. Zbog kratkoročnog razmišljanja usmjerenog na profit zanemaruju se dugoročni aspekti ljudskog razvoja", istaknuo je Vladimir Cvijanović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Toni Vidan iz Zelene akcije izrazio je vjeru da dugoročno ipak možemo doseći to održivo društvo. "Njemačka je, primjerice, u prvoj polovini godine uspjela jednu četvrtinu utrošene energije proizvesti iz obnovljivih izvora. Hrvatska je jako dobro pozicionirana za takvu promjenu. Neki ciljevi koji se čine nedostižni u prošlosti su već bili realnost. U osamdesetima smo tako imali porez na ugljične emisije, a kasnije i tri tvornice solarnih panela", objasnio je.

Iako je istraživanje predstavljeno u njihovoj zgradi, iz Ministarstva obrazovanja nitko se nije pojavio. Da je obrazovanje, međutim, hitno potrebno, ne samo djeci već ljudima na odgovornim pozicijama, pokazao je ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović koji je na predstavljanju istraživanja pokazao šokantno nerazumijevanje jednog od najvećih problema sadašnjice. "Ja uopće ne vidim problem u globalnom zatopljenju. Pa svi volimo kad na je toplo", rekao je Filipović. Smije li ravnatelj jedne državne obrazovne agencije davati ovakve izjave i ostati na položaju? 

<
Vezane vijesti