H-Alter
Foto: Vlada RHFoto: Vlada RHGledajući u budućnost, Muzil treba postati Tehnološko-edukativni park održivog razvoja. Tehnološko-edukativni park održivog razvoja Muzil mogao bi smanjiti ranjivost Grada na energetske i klimatske izazove koje nam donosi bliska budućnost, ali i zadovoljiti zahtjeve novog, ekološki osvještenog turista.

Unatoč svim problemima, trenutno imamo kvalitetu života koja je neviđena u cijeloj ljudskoj povijesti: imamo struje, vode, benzina, grijanja, hlađenja, imamo jeftine hrane u supermarketima, rade vrtići, škole, imamo Internet na smartphonovima, vlasti imaju resurse da reagiraju u nepogodama, itd…Tehnološko-edukativni park održivog razvoja Muzil mogao bi smanjiti ranjivost Grada na energetske i klimatske izazove koje nam donosi bliska budućnost, ali i zadovoljiti zahtjeve novog, ekološki osvještenog turista

Ne razmišljamo da sve to ovisi o jeftinoj i lako dostupnoj energiji. Čak 90 posto svjetske energije je neobnovljivo i njena dostupnost se polako, ali sigurno smanjuje. Ne razmišljamo da nam taj raj može pokvariti globalno zatopljenje koje je već tu ,a koje donosi veću učetalost razornih vremenskih nepogoda. Drugim riječima - ulazimo u doba energetske i klimatske neizvjesnosti.

Taj ulazak se neće dogoditi za 100 godina, već se već sad događa. U sljedećih 10-20 godina energetski i klimatski izazovi biti će sve veći. Budući da se koncesije na prostore u okolici grada Pule daju na 50 i više godina, nužno je upoznati javnost s posljedicama koje će donijeti povjeravanje svih tih prostora isključivo u turističke svrhe.

Daniel Lerch iz Post Carbon instituta (trust mozgova iz Sebastopola u Kaliforniji koji okuplja najveće svjetske stručnjake za smanjenje energetskih resursa i održivost) izdao je knjigu Postkarbonski gradovi koja je 2011. prevedena i na hrvatski. Knjiga je zamišljena kao priručnik gradovima i lokalnim zajednicama da osmisle ulazak u novo urbano doba  – doba u kojem će trebati ponovno osmisliti i projektirati gradove i lokalno gospodarstvo. To je priručnik za lokalne proobrazbe za život bez fosilnih goriva (nafta, ugljen i plin) koji su neobnovljivi izvori.

Svi znamo što znači ekonomski termin delokalizacija – kada korporacije izmještaju proizvodne pogone u zemlje s jeftinijom radnom snagom (Kina, Indija…). Glavni savjet lokalnim zajednicama koje donosi knjiga Postkarbonski gradovi, a koji smanjuje ranjivost na izazove budućnosti može se sažeti u jednoj rečenici: " Smanjite potrošnju i proizvodite lokalno hranu, energiju i osnovne potrepštine".Glavni savjet lokalnim zajednicama koje donosi knjiga Postkarbonski gradovi, a koji smanjuje ranjivost na izazove budućnosti može se sažeti u jednoj rečenici: " Smanjite potrošnju i proizvodite lokalno hranu, energiju i osnovne potrepštine"

Drugim riječima, da biste prestali ovisiti o nafti i pridonositi globalnom zatopljenju potičite relokalizaciju svoje zajednice. Vođen tim savjetom došao sam na ideju da bi Muzil, kao najveće i ekološki najočuvanije područje Grada Pule, trebao biti buffer zona u kojoj se odvija gospodarska aktivnost temeljena na ideji relokalizacije. Muzil treba postati tehnološko-edukativni park održivog razvoja.

Tko bi u takvom parku bio dobrodošao? Nabrojit ću samo nekoliko primjera dobre prakse koji su već zaživjeli u naprednim sredinama:

- domaće, ali i strane tvrtke koji se bave zelenim tehnologijama. Upravo sektor green tech-a bilježi rast dobiti u cijelom svijetu
- firme koje proizvode energiju iz sunca, vjetra i biomase
- građani sa svojim projektima, uključujući i poljoprivredne (iako će agronomi reći da Muzil nema pogodno zemljište za zemljoradnju, moderna tehnologija nas uči da je najefikasniji i ekološki prihvatljiv način proizvodnje zdrave hrane onaj gdje tlo uopće nije potrebno, primjerice - biljke rastu u akvaponičkim sustavima osvjetljene LED lampama, zatim vertikalna poljoprivreda gdje se biljke sade u tornjevima, itd.).

- muzeji, udruge, edukativne institucije i ostali subjekti koje se bave temama održivog razvojaBudući da se koncesije na prostore u okolici grada Pule daju na 50 i više godina, nužno je upoznati javnost s posljedicama koje će donijeti povjeravanje svih tih prostora isključivo u turističke svrhe
- mali eko hoteli i eko restorani u obiteljskom vlasništvu, (nikako korporacije) koje koriste isključivo hranu proizvedenu na Muzilu
- eko vinarije i eko maslinari

Cijeli park bi osim svog gospodarskog utjecaja, povećao zapošljovt visoko obrazovane radne snage, učinio Pulu kao atraktivan grad za život jer potiče nove tehnologije, a ubrzo bi postao i velika turistička atrakcija grada. Jeste li se ikad upitali zašto bi netko došao u Pulu na ljetovanje kad sve što treba obići vidi u maksimalno dva sata? Naime, živimo u postmaterijalističkom društvu gdje posjedovanje i isprazni hedonizam više nije glavni prioritet prosječnog turista.

Turisti danas traže: autentičnost, novo iskustvo, žele učiti i vidjeti smisao iza svoga putovanja, sve to popraćeno dobrim dizajnom i arhitekturom te poštovanjem održivog razvoja.To je jedan od razloga zašto je Kamenjak postao najveća turistička atrakcija južne Istre, do tolike mjere popularna da se ugrožava funkcioniranje tog krhkog mediteranskog ekosustava. Zašto od Muzila ne bi napravili nešto još atraktivnije od Kamenjaka?

Na kraju, uvjeren sam da bi Tehnološko edukativni park održivog razvoja Muzil mogao smanjiti ranjivost Grada na energetske i klimatske izazove koje nam donosi bliska budućnost, ali i zadovoljiti gore navedene zahtjeve novog, ekološki osvještenog turista.

Zahvaljujem Zoranu Skali iz Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije na besplatnom primjerku knjige Postkarbonski gradovi.

__________________________________________________________________________________________________

Autor ovog teksta (prvotno izlaganja na Panelu o sudbinskim projektima za budućnost Pule) dr.sc. Goran Zgrablić, viši je predavač na Politehnici Pula.
Ključne riječi: turizam, muzil, Pula, kultura, održivost
<
Vezane vijesti