U Hrvatskoj ne treba graditi nove elektrane prije nego se uklone goleme neracionalnosti u radu HEP-a, tvrdi dr. Branimir Molak. Gubici električne energije u HEP-ovoj elektromreži su pojedinih godina (npr. 2003.) čak veći nego potrošnja struje cjelokupne hrvatske industrije.

Naši mediji uveli su emisije koje jako podsjećaju na nekadašnja čavrljanja bakica Takvo je bilo i nedavno čavrljanje o energiji u emisiji Otvoreno HRT-a, koja ponekad nastoji političarima u Hrvatskoj pomoći da shvate iz koje luke isplovljava brod. Dok to ne shvate male su šanse da će ikamo isploviti, da će nekamo doploviti i da će znati kamo su doplovili. Oni na žalost to nikako da razumiju, pa proizvode - mrče papir tekstovima koje nazivaju strategijama razvitka, a ne žele spoznati stvarno stanje - bilance niti ih zanima koncepcija razvitka tj. ciljevi. Tako je na žalost gotovo u svim područjima života u Hrvatskoj. Umjesto čavrljanja evo samo ponešto činjenica koje proizlaze iz javno dostupnih službenih podataka MINGA : Plin U 2006. godini (7) ostvarena je zamjetna proizvodnja plina 2,714 milijardi m3. Uvezeno je 1,127 (po 0,22-0,24 USD/m3), izvezeno 0,896 (po 0,063-0,08 USD/m3), a potrošeno 2,878 milijardi m3 Zar uz ovakve mudre poteze treba od Nove godine poskupjeti plin za kućanstva? To poskupljenje bi značilo još veću pljačku stanovništva od dosadašnje. Električna energija Malo se u javnosti zna da je HEP najveći potrošač električne energije u Hrvatskoj (6, 6a). Gubici električne energije u HEP-ovoj elektromreži (i samopotrošnja u elektranama) su pojedinih godina (npr. 2003.) čak veći nego potrošnja struje cjelokupne hrvatske industrije (7). Ponekad su čak (za kišnih godina) veći od ukupne proizvodnje struje svih termoelektrana (bez toplana) u Hrvatskoj. Sav preostali hidropotencijal za izgradnji novih hidroelektrana u Hrvatskoj nije dovoljan za namirivanje tih gubitaka. Ta proizvedena, a zatim izgubljena električna energija čini (6, 6a) u odnosu na neto električnu energiju predanu potrošačima (2003.) vrlo visokih 23,5% (3,149/13,417). Ovi golemi gubici struje utječu na prekomjerno visoku cijenu struje za kućanstva - osjetno je poskupljuju, jer osim potrošnje (5,694) kućanstva moraju platiti i izgubljeno (3,149 milijarde kWh) i nikoga za to nije briga. U europskim zemljama gubici i samopotrošnja bili su još prije dvadesetak godina 7 - 8% električne energije predane potrošačima i trend im je smanjivanja. Spomenuto pokazuje o kakvom se tržišnom poslovanju radi. Zbog spomenutog u Hrvatskoj ne treba graditi nove elektrane prije nego se uklone ove goleme neracionalnosti u radu HEP-a. Uopće nije problem sukob: nuklearke - ugljenare ili plinske i obnovljive čime se zabavlja neinformirana javnost. Svima onima koje zanima energetika i stručniji pristup ovoj nadasve vrlo važnoj i aktualnoj temi predlažemo preuzimanje priloženih dokumenata koje se dotiču i TE Plomin.

Neobična matematika u hrvatskoj energetici na primjeru podmorskog energetskog blaga (znanstveni skup) - Word dokument 

Objavljeni članci Dr. Branimira Molaka (popis linkova) 

 Autor: Dr. Branimir Molak stručnjak je za nuklearnu i atomsku fiziku te naftno rudarstvo. Specijalizirao se u svjetskim znanstvenim i stručnim ustanovama iz područja istraživanja i proizvodnje, te planiranja nafte i plina, nuklearne energetike, analize rizika, nuklearne sigurnosti i planiranja za slučaj kriza. Član je brojnih svjetskih organizacija i autor mnogih stručnih i znanstvenih radova.