H-Alter
Foto: Jeremy PollardFoto: Jeremy PollardOvih dana (25. rujna) obilježava se četrnaesta godišnjica smrti Edwarda Saida, književnog kritičara i intelektualca širokog spektra. Mnoge stvari o kojima je Said pisao - od načina na koji Zapad percipira i predstavlja Istok do palestinskog pitanja - i danas su goruće pitanje. Kao ustrajan zagovornik ljudskih prava i humanističkog pristupa, Said je većinu života živio kao prognanik, što iz rodne Palestine, što iz mainstream promišljanja zemlje u kojoj je živio, SAD-a. O Saidu i značaju njegovih djela, razgovarali smo s Judith Butler, Laleh Khalili, Avijem Shlaimom i Ilanom Pappéom.

Said je zaslužan za utemeljenje kritičko-teoretskog polja post-kolonijalizma, a čitav život bio je zagovornik političkih i ljudskih prava palestinskog naroda. Njegov kapitalni rad, Orijentalizam, analizirao je zapadnjački pristup istočnim kulturama i način na koji Zapad percipira i predstavlja Istok.

Kao ustrajan zagovornik ljudskih prava i humanističkog pristupa, Said je većinu života živio kao prognanik, što iz rodne Palestine, što iz mainstream promišljanja države u kojoj je živio, SAD-a. Njegov veliki intelekt i neiscrpna energija nedostaju današnjem svijetu. Mnoge stvari o kojima je Said pisao - od kulturnih reprezentacija Istoka do palestinskog pitanja - i danas su vruća tema. Da bismo prisjetili Saida i podsjetili na značaj njegovih djela, razgovarali smo sa intelektualcima diljem svijeta, postavljajući im jedno pitanje:

Ovog mjeseca, kada obilježavamo 14. obljetnicu smrti Edwarda Saida, ponovno usmjeravamo pažnju prema njegovoj intelektualnoj ostavštini. Što smatrate za današnje vrijeme najrelevantnijim i najvažnijim u Saidovom radu?

Foto: Ytb-prtsc Foto: Ytb-prtsc

Judith Butler, filozofkinja i rodna teoretičarka, profesorica na Odjelu komparativne književnosti i programa kritičke teorije, Sveučilište u Kaliforniji: Said je znao da je rad mašte ključan za politiku

"Said je mogao zamisliti svijet u kojem je ostavština kolonijalizma mogla doći kraju, a odnos ravnopravnosti u različitosti mogao zauzeti svoje mjesto u palestinskoj zemlji. Shvatio je da je rad mašte ključan za politiku jer se bez 'nerealistične' vizije budućnosti ne može kretati u smjeru mira, ka pravednom i dugoročnom rješenju.

Živio je usred sukoba i koristio moć umjetnosti i književnosti, dokumentiranja, svjedočenja i javnog djelovanja da zamoli svijet da zamisli budućnost u kojoj jednakost, pravda i sloboda konačno pobjeđuju podređenost, protjerivanje i nasilje. Ponekad mislim da je možda bio previše dobar za ovaj svijet, ali i da je nesumjerljivost između onoga što je mogao zamisliti i onoga što zapravo postoji, dijelom razlog snage njegova pisanja i njegove prisutnosti u svijetu."

Foto: Ytb-Prtsc Foto: Ytb-Prtsc

Laleh Khalili, istraživačica i profesorica za bliskoistočnu politiku, SOAS, London: Nježna i proročka briljantnost Saidove proze

"Izgleda da Orijentalizam nikada ne gubi svoju važnost, čak desetljećima nakon objavljivanja. Zapravo, transformacije (i neuspjesi transformacije) koji su se dogodili na Bliskom istoku od arapskih ustanaka 2011. godine, čini se da daju orijentalističkim stvarateljima politika još jedan izgovor da izvuku iz vreće stare klišeje. Međutim, s godinama sve više cijenim i duboko sam zahvalna na Saidovim spoznajama o književnosti i umjetnosti.

Njegova djela o počecima - i završecima - njegovo blisko i ekstravagantno velikodušno čitanje romana i priča, uvid u društveno i političko iz najmanjih rečenica ili paragrafa u klasicima engleske ili francuske književnosti, čini ga sve relevantnijim. I dok danas čitam sve više turgidnih akademskih i neakademskih spisa, postajem sve zahvalnija na nježnim kadencama i proročkoj brilijantnosti njegove proze."

Foto: Ytb-prtsc Foto: Ytb-prtsc

Illan Pappé, povjesničar i profesor na Fakultetu društvenih znanosti i međunarodnih odnosa, Sveučilište Exter: Orijentalizam i Kultura i Imperijalizam jednako važni i danas

"Mislim da su Saidova dva glavna doprinosa znanju i danas važni kao što su bila tijekom njegovog života. Njegova temeljna djela, Orijentalizam te Kultura i imperijalizam, koji su izložili rasistički, redukcionistički i štetni zapadni diskurs o Orijentu, još uvijek su krucijalan dio naše realnosti. To je još uvijek najbolji analitički način za razumijevanje kako su i agresija Zapada na Bliskom istoku (okupacija Iraka i Afganistana) i reakcije na nju održavane kao prihvatljive i legitimne, upravo snagom ovog diskursa.

Slično, Saidova poruka u raznim knjigama i člancima o Palestini vrijedi i danas. U tim je djelima izložio razinu izmišljanja i neznanja o patnji naroda već više od jednog stoljeća i upozorio da će to stanje utjecati na Bliski istok i šire. Njegovi doprinosa tiču se moći i znanja, a naslijeđe je još uvijek s nama, daje snagu istini kojom se znanje koristi za mir i pomirenje; ali ako je ostavljeno u rukama ciničnih - sukob će nastaviti bjesnjeti."

Foto: Ytb-prtsc Foto: Ytb-prtsc

Avi Shlaim, povjesničar i profesor međunarodnih odnosa, Sveučilište Oxford: Intelektualac koji nikada nije odustao od nade u suživot u mir

"Edward Said bio je iznimno svestran i plodan učenjak. Njegova knjiga Orijentalizam je izložila ideološke pristranosti iza zapadnih percepcija 'Orijenta' i pomogla stvoriti prepoznatljiv polje onoga što se zvalo postkolonijalna istraživanja. Pored ovih aktivnosti, Said je bio pijanist koncertnog standarda i vodeći glazbeni kritičar. Posljednje, ali ne i najmanje važno, bio je politički angažirani intelektualac i najsjajniji glasnogovornik u ime raseljenog palestinskog naroda.

Iako su mu pozivi na miran suživot donijeli nezadovoljstvo arapskij radikala, kao i nekoliko pristaša na izraelskoj strani, Said nikad nije napustio borbu. Naprotiv, on je nastavio artikulirati svoju inkluzivnu viziju u svakoj zamislivoj prilici. Svijet mora vidjeti, napisao je, da je 'palestinska ideja ideja zajedničkog života, poštovanja prema drugima, uzajamnog priznavanja palestinskog i izraelskog'. Ova jedna rečenica obuhvaća bit Saidovog razmišljanja. To je najkonzistentnija tema u svom njegovom opsežnom pisanju, od pitanja Palestine do posljednjeg članka.

Proveo je posljednjih nekoliko godina svog života pokušavajući razviti sasvim novu strategiju mira, pristup zasnovan na jednakosti, pomirenju i pravdi. 'Ja ... ne vidim nijedan drugi način osim da govoriimo o zajedničkom dijeljenju zemlje koja nas je sve potisnula. To dijeljenje mora biti na istinski demokratski način, s jednakim pravima za svakog građanina', napisao je 1999. godine. Bio je intelektualac koji se cijeli život borio sa složenostima i proturječjima arapsko-izraelskog sukoba, ali ipak nikada nije odustao od nade u suživot i mir."

 

aem_copy25226.jpg
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
<
Vezane vijesti