H-Alter
Foto: prtscrFoto: prtscrNatječaj Vladinog ureda za udruge za raspodjelu 85 milijuna kuna ESF-ovih sredstava udrugama za suzbijanje korupcije smišljen je poput scenarija nekakvog sumanutog krimića u kojem se policija i organizirano podzemlje uortačuju radi legalnog izvlačenja love iz Evropske unije. Pa da potom, naravno, zajedničkim snagama fingiraju suzbijanje kriminala. "Borba protiv korupcije" tako se ovdje preoblikuje u korupciju samu.

Fenomenalna vijest za sve civilno-društvene borce protiv korupcije, istraživačke novinare, pa i sve građane kojima svakodnevne vijesti o protupravnim bogaćenjima aktera vlasti i njihove rodbine već dulje vrijeme izazivaju psihosomatske poremećaje: hrvatska vlada raspodjeljuje 85 milijuna kuna iz Evropskog socijalnog fonda za projekte suradnje organizacija civilnog društva i lokalnih vlasti na prevenciji korupcije i sukoba interesa u provedbi javnih politika!!!

Rečeno je to danas na informativnoj radionici za zainteresirane korisnike ovih EU-milijuna, održanoj u kongresnoj dvorani Ban Zrinski zagrebačkog hotela Dubrovnik, koju je sazvao organizator natječaja, Vladin ured za udruge. Čitav tijek ove dojmljive svečanosti već je zabilježen na Youtubeu. Doista, to je ta "Europa" koju smo stoljećima sanjali: u uputama za prijavitelje, koje je nesretna vladina službenica čitav sat čitala pred okupljenima, zubarskom je preciznošću istaknuto sve bitno u vezi organizirane pljačke od strane pripadnika vlasti, i u vezi uloge civilnog Doista, to je ta "Europa" koju smo stoljećima sanjali: u uputama za prijavitelje, koje je nesretna vladina službenica čitav sat čitala pred okupljenima, zubarskom je preciznošću istaknuto sve bitno u vezi organizirane pljačke od strane pripadnika vlasti, i u vezi uloge civilnog društva i medija u suzbijanju te pljačkedruštva i medija u suzbijanju te pljačke. "Korupcija", stoji tamo, "predstavlja društveno neprihvatljivu pojavu koja izravno ugrožava ljudska prava, razara moral te ugrožava stabilnost i gospodarski napredak države. Budući da izravno doprinosi devijaciji temeljnih društvenih načela te među građanima razvija kulturu nepovjerenja u funkcioniranje demokratskih institucija, borba protiv korupcije predstavlja osnovni preduvjet za razvoj otvorenog i demokratskog društva."

Zato se na natječaju raspoređuje između 800 tisuća i dva milijuna kuna po organizaciji civilnog društva koja se ima volju baviti suzbijanjem navedenih anomalija u obnašanju vlasti. "Civilno društvo", objašnjava se u uputama za prijavitelje, "svojim akumuliranim znanjem i iskustvom, organizacijskim strukturama i kapacitetima svakako predstavlja važnu polugu uspješne provedbe mehanizama njezina suzbijanja. Njegova je uloga trojaka: ono doprinosi podizanju svijesti o suzbijanju korupcije, sudjeluje u formiranju antikoruptivnih mjera te prati njihovu provedbu. Resursi kojima raspolažu organizacije civilnoga društva komplementarne su resursima i mehanizmima koji stoje na raspolaganju tijelima javne vlasti, a ovim pozivom želi se ojačati suradnja ova dva sektora na izgradnji učinkovitih mehanizama borbe protiv korupcije."

Pa zatim: "Civilno društvo igra važnu ulogu u kontroli i prevenciji korupcije. Aktivno i snažno civilno društvo osigurava veću odgovornost u provedbi mjera suzbijanja korupcije. U tom smislu je potrebno nastaviti ulagati u programe i projekte organizacija civilnog društva koji pridonose kvalitetnoj provedbi antikorupcijskih mjera, kako na državnoj tako i na regionalnim i lokalnim razinama."

Watchdog-funkcija novinarstva  također je na primjereni način istaknuta u uputama za reflektante na ponuđenih 85 milijuna kuna ESF-ovih sredstava: "Istraživačko novinarstvo kroz svoju analitičnost, objektivnost i nepristranost u funkciji ostvarenja javnog interesa predstavlja vrijedan U svojoj analizi društvenih prilika na medijskom planu, upute za prijavu na gotovo revolucionaran način zadiru u odnose između vlasnika medija i samih novinara, osvrćući se na ograničavanje slobode i integriteta ovih drugih od strane ovih prvihmedijski doprinos suzbijanju korupcije. Jedan od glavnih ciljeva borbe protiv korupcije jest osiguranje respektabilnog medijskog integriteta. Ustavom Republike Hrvatske zaštićena medijska sloboda i antikoruptivno neophodan medijski integritet neraskidivo su vezani uz profesionalnu odgovornost svih medijskih djelatnika. Za ostvarenje društvene svrhe medija, potrebno je djelovanje u okvirima standarda profesionalne etike novinarske struke. Zahtjevi načela istinitosti, objektivnosti, slobode i odgovornosti nalažu restriktivniji pristup kršenju etičkih standarda u pokušaju osiguravanja što kvalitetnijeg izvršavanja određenih društvenih zadataka medijske djelatnosti."

Ali ne samo to; u svojoj analizi društvenih prilika na medijskom planu, upute za prijavu na gotovo revolucionaran način zadiru u odnose između vlasnika medija i samih novinara, osvrćući se na ograničavanje slobode i integriteta ovih drugih od strane ovih prvih: "Potrebno je razlikovati slobodu medija, koju definiraju mediji kao poduzeća koja djeluju na tržištu, od slobode novinarstva, koju označavaju novinari koji rade u lošim ekonomskim uvjetima bez realne zaštite od zloupotreba poslodavaca u ekonomskom smislu (lažnim RPO ugovorima i nedostatkom kolektivnog ugovora) i stručnom smislu (nema kontrole poštivanja redakcijskih statuta iako su oni uvjet za smanjenje PDV-a i u teoriji reguliraju utjecaj novinara u redakciji na izbor glavnog urednika)."

U tako nategnutom odnosu između vlasnika medijskih kuća i samih novinara mogući su, ističe se u uputama, i najneočekivaniji scenariji: "Svojom Nini Obuljen Koržinek, ministrici kulture, preostaje samo da probrane citate iz ESF-natječaja kopipejsta u očekivanu strategiju medijske politikedjelatnošću mediji ograničavaju zlouporabu moći otkrivanjem sumnjivih poslova u društvenim djelatnostima (politici, gospodarstvu, upravi, pravosuđu), a izuzetno su značajni i u otkrivanju možebitnih korupcijskih afera. Međutim, ostvarenje koruptivnih rizika u medijima onemogućuje objektivno informiranje i javni nadzor nad društvenim djelatnostima. Borba protiv korupcije u medijima radi očuvanja javnog interesa kao osnovne svrhe medija mora uključivati razotkrivanje netransparentnih vlasničkih struktura i načina financiranja, osiguranje poštivanja profesionalnih standarda novinarske prakse te jačanje mehanizama zaštite prava građana na kvalitetnu i vjerodostojnu informaciju." Pa Nini Obuljen Koržinek, ministrici kulture, preostaje samo da probrane citate iz ESF-natječaja kopipejsta u očekivanu strategiju medijske politike.

Kad je umorna vladina službenica pročitala sve citate iz uputa, došlo je vrijeme za razgovor o pročitanome. Pojedini sudionici diskusije ukazali su na nimalo slučajan detalj koji po njihovu mišljenju obesmišljava čitav natječaj.

Prvo je potpisnik ovih redaka pokušao objasniti prisutnima u čemu je stvar: Udruga koja na njemu želi osigurati sredstva za provođenje vlastitih programa suzbijanja korupcije, navedeno je u propozicijama, nužno mora kao partnera prijaviti jedinicu lokalne samouprave kod koje je registrirana. A ako se sama lokalna vlast želi prijaviti za suzbijanje grijeha u svojim vlastitim strukturama, obavezan joj je partner neka neprofitna organizacija koja je registrirana na području upravo te lokalne jedinice.Od udruga se očekuje da prate transparentnost odlučivanja, rad inspekcijskih službi, odabir predstavnika osnivača u upravnim tijelima i izvješćuju o svojim nalazima – a objekt istraživanja udruzi je partner na EU-projektu

Drugim riječima, ako se neka udruga koja je registrirana u Zagrebu želi prijaviti na ovaj natječaj za ESF-ova sredstva, obavezan partner mora joj biti gradsko poglavarstvo na čijem je čelu gradonačelnik Milan Bandić. Trećim riječima, Bandić je u poziciji da, prihvaćanjem ili odbacivanjem ponuda za partnerstvo, odlučuje o udrugama kojima će, ili neće, biti omogućeno prijavljivanje na natječaj. A ako se radi o udruzi koja je, recimo, u zadnje dvije godine podigla pet prekršajnih prijava zbog moguće korupcije gradskog poglavarstva na čijem je čelu dotični Bandić, ili u istom razdoblju održala petnaestak pressica, ili na svojem portalu objavila tridesetak članaka na istu temu – Milan Bandić će sigurno vrlo rado partnerisati s njom. Natječaj, zaključio sam, stavlja državna tijela na lokalnoj razini u položaj da arbitriraju o strukturi civilno-društvene scene, premda bi osnovno načelo trebalo biti – poštivanje njezine autonomije.

Nadovezao se nekadašnji čelnik Transparency Internationala Hrvatske, Zorislav Antun Petrović. On je upozorio da kriterij iz uputa - "dostatni stručni, iskustveni i provedbeni kapaciteti za provedbu projekta" – ne sadrži nikakve, a kamoli precizne indikatore. Pretpostavimo li da udruge koje drže do vlastitog integriteta neće ni pokušati koalirati s lokalnim šerifima poput Bandića na natječajima za suzbijanje korupcije, i da je u tekstu natječaja nejasno što su i kako se mjere stručni, iskustveni i provedbeni kapaciteti, moguć je ishod da sredstva dobije netko poput NK Dinama, zaključio je Petrović.

Potom se nadovezala Martina Belić, javnosti znana prije svega po svojoj dugogodišnjoj suradnji u udruzi B.a.b.e. Ukazala je da je odredbom o obaveznom partnerstvu između udruga koje se bave korupcijom i lokalne vlasti u sam sadržaj natječaja ugrađen sukob interesa. Od udruga se Natječaj je smišljen poput scenarija nekakvog sumanutog krimića u kojem se policija i organizirano podzemlje uortačuju radi legalnog izvlačenja love iz Evropske unijeočekuje da prate transparentnost odlučivanja, rad inspekcijskih službi, odabir predstavnika osnivača u upravnim tijelima i izvješćuju o svojim nalazima – a objekt istraživanja udruzi je partner na EU-projektu. A sukob interesa, podsjetimo se, upravo i jest plodno tlo za bujanje korupcije.

I tako, natječaj Vladinog ureda za udruge za raspodjelu 85 milijuna kuna ESF-ovih sredstava udrugama za suzbijanje korupcije smišljen je poput scenarija nekakvog sumanutog krimića u kojem se policija i organizirano podzemlje uortačuju radi legalnog izvlačenja love iz Evropske unije. Pa potom zajedničkim snagama fingiraju suzbijanje kriminala. U hrvatskom slučaju ni to ne bi bilo posve van pameti.

Kad se razgovor primicao kraju, potpisnik ovih redaka upitao je Helenu Beus, ravnateljicu vladina Ureda za udruge, namjerava li povući ovaj već raspisani natječaj, promisliti o iznesenim primjedbama, modificirati ga i ponovo raspisati, ali iz onoga što je odgovoreno razabire se da takva namjera ne postoji. Takav stav, naravno, i ne čudi: naivno bi bilo očekivati da vlada koju vodi stranka nepravomoćno osuđena za organizirani kriminal, u koaliciji s HNS-om i Bandićem, ulaže ozbiljne novce u istinsku borbu protiv korupcije.

Za one koji ne znaju, ravnateljica Helena Beus instalirana je u Ured za udruge prošlogodišnjom Plenkovićevom odlukom. Dotad je radila u Odjelu za mlade pri Bandićevu Gradskom uredu za kulturu i obrazovanje, čija je voditeljica bila od 2008. do 2018. godine. 

<
Vezane vijesti