Gradske zastupnike ove jeseni čeka legalna izmjena GUP-a - vraćanje u njega svih odredbi koje su štitile Donji grad od devastacije i ukidanje neopravdanih pogodovanja građevinskom lobiju. Zbog važnosti strateškog planiranja razvoja Zagreba nalazim strpljenje i snagu nastaviti sjediti u zastupničkim klupama i izvještavati o tome preko H-altera.

Četrnaesta, petnaesta i šesnaesta sjednica

Dužna sam ispričati se čitaocima ove kolumne. Nisam ispunila svoje obećanje da ću redovito izvještavati sa svake sjednice gradske Skupštine. Nisam komentirala tri zadnje sjednice. Niti ću sada to učiniti na uobičajen način. Događanja izvan skupštinske dvorane bila su važnija. Dapače, zbog tih događanja ostala sam bez riječi, moglo bi se reći da sam ostala u šoku. Od 15. 7. 2010. u 4 sata ujutro, kada su počeli piliti stabla u Varšavskoj ulici, činilo se izlišnim bilo što govoriti.

Zapravo, za šok nije bilo razloga.

Sve pretpostavke za takav kraj priče ostvarene su 2007. godine, kada su temeljito izmijenjeni gradski propisi (GUP i konzervatorska osnova) kako bi se mogao realizirati program kojeg je developer donio u džepu, a kojeg do tada nije ni u kojem slučaju bilo moguće realizirati. U unutrašnjosti donjogradskih blokova bila je do tada zabranjena bilo kakva izgradnja osim iznimno javnih sadržaja (dječjih ustanova, škola, zdravstvenih i socijalnih sadržaja ili sadržaja kulture). Javne garaže nisu se mogle graditi u najužem središtu između Kačićeve i Baurove ulice, a denivelacija javno-prometnih površina nije bila moguća, kao ni rušenje povijesnih zgrada. Takvo demoliranje pravila izglasala je u Gradskoj skupštini gradonačelnikova glasačka mašina SDP-a s koalicijskim partnerima, zajedno s HDZ-om. Nakon toga je SDP dao potporu kandidaturi istog čovjeka za novog gradonačelnika. Može li se itko čuditi bijesu kojeg su građani iskazali prema strankama koje su na taj način nanijele nepopravljivu štetu gradskom centru i Varšavskoj ulici?

Može li se itko čuditi bijesu kojeg su građani iskazali prema strankama koje su nanijele nepopravljivu štetu gradskom centru i Varšavskoj ulici?

Kako svaki šok privodi kraju staro i stvara uvjete za novo, okrećem se budućnosti. Nesvjesno, to sam učinila već onog jutra kada sam, ranom zorom, čula preko mobitela pile koje ruše stabla u Varšavskoj ulici. Umjesto da istog časa odem tamo, kuda me je vuklo srce, otišla sam na Gornji grad na konstituirajuću sjednicu povjerenstva za istragu "tehničkih ispravki" prostornih planova. Procijenila sam da je to važno za budućnost. Na uhićenje sam stigla oko podneva, da bih ostatak dana provela u policijskoj postaji Remetinec.

Što se tiče spornog Hoto projekta i rampe u Varšavskoj ulici dajem još samo dva komentara ili prognoze. Nadam se da Skupština grada Zagreba neće nikada izglasati program financiranja izgradnje prometne infrastrukture po kojem bi se firmi Hoto vratio novac uložen u izgradnju rampe. Neka taj novac vrati onaj tko je potpisao takav štetan i protuzakoniti ugovor. Drugo, vjerujem da će uskoro doći dan kad će neka nova gradska uprava jednostavno zatvoriti vrata garaže u Varšavskoj ulici, kao što to čine gradske uprave europskih gradova, kada automobili iz tih garaža ometaju pješački i javni promet.

Što se tiče smisla i svrhe rada u spomenutom povjerenstvu za "tehničke ispravke" prostornih planova mogu odmah konstatirati da se u "prvom paketu" ispravki iz 2009. godine, koji se odnosi na osam urbanističkih planova, samo u jednom slučaju radi zaista o ispravci tehničke greške, a kod ostalih sedam planova radi se o faktičnim izmjenama i dopunama planova izvan redovne, zakonom propisane procedure. To je, zasada, moje mišljenje, za koje se nadam da će biti potvrđeno na povjerenstvu, a potom i u Skupštini. Takav bi nalaz trebao imati dalekosežne posljedice za uspostavu pravnog sustava u prostornom planiranju Zagreba.

Nadam se da Skupština grada Zagreba neće nikada izglasati program financiranja izgradnje prometne infrastrukture po kojem bi se firmi Hoto vratio novac uložen u izgradnju rampe

Drugi, ne manje važan zadatak koji čeka gradske zastupnike je legalna izmjena GUP-a, koja će doći na dnevni red Skupštine ove jeseni. Temeljem zaključaka tematske sjednice Skupštine održane 18.3.2010., koja se bavila problemima prostornog planiranja, upućen je izvršnoj vlasti zahtjev da u GUP vrati sve one odredbe koje su štitile Donji grad od devastacije, sve do izmjena GUP-a za potrebe Hoto projekta 2007. godine. Kako će gradski uredi i zavodi odraditi ovaj zahtjev Skupštine? Kako će glasati zastupnici? To su pitanja od temeljne važnosti kako bi se ubuduće onemogućila devastacija kakvoj svjedočimo danas u Varšavskoj ulici.

Napominjem da, osim ukidanja štetnih pravila za Donji grad, Skupština zahtjeva da se u ovoj izmjeni GUP-a ukinu i druga neopravdana pogodovanja građevinskom lobiju. Naprimjer, to se odnosi na odredbu GUP-a prema kojoj se svi neboderi (bez obzira na lokaciju, namjenu i vlasnika) smatraju "gradskim projektom" za kojeg ne važe nikakva urbana pravila. Grad Zagreb je od Arhitektonskog fakulteta naručio ekspertizu koja bi znanstveno trebala definirati što se može smatrati "gradskim projektom" i kakva bi urbana pravila za te projekte trebala važiti. Nadajmo se da će ta ekspertiza potvrditi da je zahtjev Skupštine, automatizam po kojem se svi neboderi smatraju gradskim projektima, opravdano brisati iz GUP-a.

Spomenutu ekspertizu gradskih projekata razmatrat će Skupština u okviru projekta koji se naziva Zagreb plan, koji bi trebao trasirati strateška opredjeljenja razvoja grada Zagreba na temelju široke participacije građanske i stručne javnosti. To je treći važan zadatak kojeg Skupština mora uskoro staviti na dnevni red. Zbog važnosti tog procesa strateškog planiranja za najširu javnost nalazim strpljenje i snagu nastaviti sjediti u zastupničkim klupama i izvještavati o tome preko H-altera.

Vjerujem da će uskoro doći dan kad će neka nova gradska uprava jednostavno zatvoriti vrata garaže u Varšavskoj ulici, kao što to čine gradske uprave europskih gradova, kada automobili iz tih garaža ometaju pješački i javni promet

U ovom kratkom javljanju svakako bih htjela ponovno komentirati tezu koju ovih dana šire neki predstavnici udruge poslodavaca o štetnoj antipoduzetničkoj klimi u državi. Ne spominje se kao problem samo suprotstavljanje Hoto projektu, nego i kampanja protiv Zakona o golfu, protiv Rockwolla u Istri te najavljena kampanja protiv projekta Družba Adria. Koliko puta treba ponoviti se ne radi o antipoduzetničkom djelovanju nego o opravdanom suprotstavljanju projektima koji se razvijaju na štetu povijesne i prirodne baštine, okoliša i javnog prostora? Dapače, u slučaju Hoto projekta radi se o pogodovanju jednom investitoru, čime su ostali investitori u slične vrste objekata stavljeni u neravnopravan položaj, jer su sami financirali izgradnju svojih rampi za pristup podzemnim garažama, koje su izgradili na vlastitim parcelama, a ne na javnoj površini.

Da su građani širom Hrvatske prepoznali pljačku javnog prostora i devastaciju povijesne baštine u Varšavskoj ulici kao realnu prijetnju, dokazali su javnim priopćenjima i transparentima koji su se javljali od Dubrovnika i Splita, do Zadra i Rijeke. Slučaj Varšavske tužno je, ali dragocjeno iskustvo, model u mjerilu jedan naprama jedan, koji pokazuje kako i koji mehanizmi lokalne i državne vlasti funkcioniraju i koji su ključni momenti obrane od štetnih projekata. Da, trebat će nam vještine, solidarnosti i upornosti u obrani javnog interesa. I poslodavcima bi bilo pametnije da ne režu granu na kojoj sjede kad se upuštaju u investiranje.

Ključne riječi: bilješke gradske zastupnice
<
Vezane vijesti