Stanovnici novozagrebačkog naselja Trnskog pomoću interaktivne solarne mape mogu saznati koliko fotonaponskih panela stane na njihov krov, koliki su troškovi i rok povrata investicije. Udruga DOOR koja je izradila mapu nada se da će stanovnici ovog naselja krenuti putem osnivanja zadruga i postavljanjem solarnih panela na brojne neiskorištene krovove.

Kada po vrućem ljetnom danu zađete u novozagrebačko naselje Trnsko, možda se nećete sjetiti gledati prema gore gdje se nalaze brojni ravni krovovi, jednako neiskorišteni kao i kada su sagrađeni prije 50 godina. Naime, gotovo sve zgrade u ovom naselju koje je građeno po principu tadašnjeg planiranja stambenog prostora s ortogonalnom matricom i parkovima između, imaju ravne krovove. Kako su i okolni krovovi ravni njihova zasjenjenost je mala što ih čini idealnim za iskorištavanje sunčane energije.

Međutim, u svijetu novih tehnologija, poticaja i birokratskih zavrzlama građanima se nije uvijek lako snaći pa će se i oni koji bi voljeli vidjeti na svome krovu solarne panele često osjetiti obeshrabrenima. Stanovnici su Trnskog u tome pogledu od ovoga tjedna ipak u prednosti pred drugim građanima Hrvatske. Naime, udruga Društvo za oblikovanje održivog razvoja DOOR izradila je solarnu interaktivnu mapu svih zgrada u tom naselju gdje građani mogu vidjeti i izračunati kakvi su potencijali njihovog krova za postavljanje fotonaponskih panela i kakvi su procijenjeni troškovi i dobiti za tri vrste tehnologije.

S instaliranim fotonaponskim panelima zgrada može postati proizvođač čiste električne energije bez ispuštanja CO2, a ovisno o omjeru potrošnje i proizvodnje električne energije ovakvi sustavi omogućavaju energetsku neovisnost i ugljučnu neutralnost.

Tako primjerice stanar zgrade na adresi Trnsko 14 a-c može vidjeti da se na njegovom krovu površine 242 m2 može smjestiti maksimalno 145 panela snage 36 kW kada se odbije površina koju zauzimaju dimnjaci i površina na koju oni pružaju sjenu. Ako se odabere tehnologija polikristalni silicij toliko panela koštalo bi 88 tisuća eura. Investicija bi se po sadašnjim cijenama isplatila u roku od deset godina. Kada bi se odabrala druga tehnologija, tanki film, povrat investicije se smanjuje na devet godina, a troškovi smanjuju na 60 tisuća eura, ali je manja moguća instalirana snaga 20 kW.

"S instaliranim fotonaponskim panelima zgrada može postati proizvođač čiste električne energije bez ispuštanja CO2, a ovisno o omjeru potrošnje i proizvodnje električne energije ovakvi sustavi omogućavaju energetsku neovisnost i ugljučnu neutralnost", istaknuo je Daniel Rodik iz udruge DOOR na jučerašnjem predstavljanju solarne mape u Trnskom.

Izrada solarne mape za cijelo naselje nije jednostavan posao. Mapiranje Trnskog trajalo je tako šest mjeseci jer je trebalo obraditi 51 zgradu koliko ih ima u naselju. Od toga je devet zgrada javno, a ostale su stambene. Ideja udruge DOOR koja je, u suradnji s Platformom 9,81 i udruge Živim u Trnskom, izradila ovu mapu bila je osvijestiti stanovnike o prednostima i mogućnostima solarne energije, ali i potaknuti ih na sljedeći korak.

Iako uvijek postoji i mogućnost iznajmljivanja krova, u udruzi smatraju da je najbolje rješenje kada prihod ostaje u zajednici. To se može postići kada bi stanari sami osnivali energetske zadruge i uložili u fotonaponske sustave na svojim krovovima. Iako kod nas često postoje predrasude o zadrugama kao organizacijskom modelu samo za poljoprivrednu proizvodnju, primjeri iz zemalja s najvišim životnim standardom pokazuju da su upravo zadruge zanimljiv model za povećanje i energetske i ekološke održivosti, ali i društvene jednakosti. Tako je u primjerice u Njemačkoj polovina OIE u vlasništvu građana, poljoprivrednika i zadruga, a ne velikih investitora. U Danskoj su pak 150 tisuća građana članovi zadruga koje imaju u vlasništvu vjetroelektrane.

map.jpg map.jpg

"Kada bi energetska zadruga htjela instalirati komunalnu elektranu snage 10 kW za to bila potrebna površina od 170 m2 i investicija od 25 000 eura ako bi se odabralo polikristalne fotonapone i nagib od deset stupnjeva. Kada bi se skupilo sto zadrugara svaki bi trebao uložiti 250 eura. Prihod od poticaja na godišnjoj razini iznosio bi 3381 euro, a novac bi se isplatio u roku od 7,4 godine. Ostatak prihoda sljedećih godina mogao bi se ulagati u dodatne mjere energetske učinkovitosti u zgradi", ističe Rodik.

Ljubomir Miščević s Arhitektonskog fakulteta poručio je stanovnicima Trnskog da ne odustanu od ovog projekta. "Ovo je sjajna podloga i najjača baza u regiji za energetsku obnovu u cjelini gdje su fotonaponi samo jedan dio. Shvatite ulaganje u fotonapone kao ulaganje u profit koji će popraviti ovojnicu cijele zgrade jer mnogim zgradama treba promijeniti prozore, a krovovima pojačati termoizolacija. Zadruge su za ostvaranje toga jako dobar model", izjavio je Miščević.

Na otoku Krku nedavno je registrirana prva energetska zadruga u zemlji, a sljedeći tjedan će na tom otoku predstaviti i "Interdisciplinarnu strategiju nulte emisije stakleničkih plinova za integrirani održivi razvoj otoka". Nakon Krka, Trnsko je prvo naselje u Hrvatskoj koje je u potpunosti solarno mapirano.

Iako u Hrvatskoj na samom početku, solarno mapiranje u primjerice Njemačkoj obuhvaća čitave gradove. U sjevernonjemačkom je gradu Braunschweigu tako solarno mapiranje obuhvatilo 80.000 zgrada i ustanovilo da je 1,9 km2 površine krovova pogodno za proizvodnju električne, dok je mapiranjem Osnabrücka istraženo 70 tisuća krovova, od kojih su 26 tisuća određeno kao "vrlo dobri" i "dobri" krovovi za postavljanje FN uređaja.

Ideja da se upravo od razine nekog gradskog kvarta krene s održivim projektima nije novost u svijetu. Takvo je primjerice stambeno naselje Beddington u blizini Londona u Engleskoj gdje je energija za grijanje smanjena za 81 posto, a električna za 45 posto u odnosu na engleski prosjek, dok su emisije CO2 dvostruko manje. Stanovnici u tom naselju također imaju znatno manju potrošnju vode, prijevoz automobilima je 64 posto manji, recikliraju 60 posto otpada, te kupuju lokalno uzgojenu organsku hranu. U njemačkom pak gradu Freiburgu postoji više kvartova koji su krenuli tražiti životni put manjeg pritiska na resurse. Samo u četvrti Vauban, tri kilometra od središta grada, postoji 270 pasivnih i plus-energetskih kuća.

Do toga da Trnsko krene putem energetske revolucije stoji i više problema. Velik dio stanovnika naselja čine umirovljenici, a u pojedinim zgradama više od polovice stanova su prazni ili su stanovi u kojima žive podstanari. Kada bi dio stanovnika neke zgrade i htio krenuti putem osnivanja zadruge i postavljanja panela na krov to bi zahtijevalo stopostoni pristanak vlasnika zgrade.

Također, sada se postavljati panele isplati zbog državnih poticaja, međutim, granica za solarnu energiju postavljena je na 45 MW. Već sada u registru Ministarstva gospodarstva postoji prijavljeno 54 MW projekata, što prelazi postavljenu kvotu. Iako u registar ulazi svaki projekt koji je započeo proceduru, mnogi od njih neće se realizirati. Kvota nije iskorištena, ali postoji opasnost da veliki igrači prisvoje poticaje, a malima ne ostane ništa.

zeleno.png
<
Vezane vijesti