Iz Centra Georges Pompidou, Chagallova muzeja iz Nice, zaklade Maeght te obiteljske kolekcije, u Zagreb je stiglo više od 250 djela iz svih razdoblja Chagallova stvaralaštva od čega su 34 ulja, a ostalo su originalni crteži, kolaži, litografija i originalni grafički listovi te bibliofilska izdanja knjiga, četiri skulpture te jedna tapiserija. Na projektu radi cijeli tim Klovićevih dvora koji s vanjskim suradnicima čini gotovo 50 ljudi.

Autor izbora djela i koncepcije izložbe te autor teksta u katalogu je Jean Micahel Foray koji slovi za jednog od najvećih svjetskih poznavatelja Chagalla. Foray je sudjelovao u svim važnijim galerijskim i muzejskim izložbama diljem svijeta, a 2003. godine priredio je veliku Chagallovu izložbu u Grand Palaisu, što je svim budućim partnerima bila glavna referenca njegova rada. Nakon što je Foray odobrio zagrebačku izložbu, slijedili su prvi sastanci i dogovori u Parizu kod Meret Meyer, Chagallove unuke koja vodi cijelu obiteljsku kolekciju što je ostala u njezinu i vlasništvu njezine sestre blizankinje.

"Glavna priča ove izložbe i povijest Chagallova života zapravo su povijest 20. stoljeća", rekla je koautorica izložbe Marina Viculin. Chagallove slike hrane se uspomenama ruskoga djetinjstva, revolucije, iskustvima dvaju ratova i dvaju progonstava, susretima i putovanjima.

Budući da je to prva Chagallova izložba u Zagrebu i Hrvatskoj, željelo se prikazati što iscrpnije njegov kompletni opus, pa je odlučeno od prvog trenutka strukturirati izložbu više tematski, a manje kronološki. Tako će biti prikazana djela iz svih razdoblja, i to u jednakim omjerima. Budući da je velik dio djela iz ranog razdosblja još u ruskim muzejima, hrvatski domaćini usmjerili su se na posudbu i suradnju s francuskim kućama.

Što se tiče osiguranja, koje je jedna od ne samo najskupljih stavki u projektu nego i najvažnija komponenta, već je stvoren visoki standard - od modernog videonadzora i alarma do angažiranja stručnih ljudi obučenih za to. Također je sređeno i pitanje vlage u izložbenom prostoru koja je sa stručne muzeološke strane vrlo bitna da se uopće može održavati ovakva jedna izložba. Novi uređaji za mjerenje vlage svaki dan, prema pravilima struke, mjere vlagu i sve se vrlo temeljito prati.

Cijeli projekt stoji stotinjak tisuća eura, a izložba će trajati tri mjeseca.


Marc Chagall (1887. - 1985.) francuski je slikar i grafičar rusko-židovskog podrijetla. Rođen je u Vitebsku u Bejlorusiji kao najstarije od devetero djece u židovskoj obitelji. Studirao je u Petrogradu, Berlinu i Parizu gdje prvi put boravi od 1910. godine. Svoju intenzivnu slikarsku, grafičku i scenografsku djelatnost razvija u Francuskoj, Njemačkoj, Rusiji, SAD-u, a od 1946. ponovno u Francuskoj.
Formirao je svoj osebujni izraz u atmosferi kubizma, ekpresionizma, simobličkog misticizma i nadrealizma. Inspiriran ruskim pučkim legendama i folklorom, trajno je opsjednut uspomenama na provincijski židovski ambijent iz djetinjstva i fantazmagoričkim priviđenjima, Rafiniranom je senzibilnošću i imaginacijom stvarao umjetnička djela koja fasciniraju mješavinom groteske i senzibilne poezije te osebujnim koloritom.

Slikajući rabine, auotportrete, ljubavnike, pogrebne i svadbene povorke, krave i telad, motive iz predgrađa Vitebska i Pariza ili pak ilustrirajući La Fontainea ili Gogolja, stvara morbidni, ali i melankolični svijet u kojem se isprepleću san i java, stvarno s nestvarnim. Od njegovih grafičkih radova ističu se ilustracije Biblije, a od dekorativnih slike na stropu pariške Opere (1963.) i u novoj zgradi Metropolitan opere u New Yorku (1966.) te vitraji za katedralu u Metzu (1960.), sinagogu u Jeruzalemu (1961.) i palaču UN-a u New Yorku (1964.). Godine 1969. otvoren je u Nici Chagallov muzej - Musee National du Message Biblique. Njegov koncept umjetnosti nije bio ni blizu ideološkoj ni teorijskoj konstrukciji.

Umjetnost je za njega bila sredstvo komunikacije, vizualni jezik koji može zamijeniti riječi. Unutar moderne umjetnosti, zapisao je JeanMichael Foray, cijeli njegov opus djeluje atipično, pa čak i marginalno. Društvenoj usamljenosti umjetnika koju implicira takav položaj njegovo je djelo odgovorilo pokušavajući u umjetnost ponovno upisati zajedništvo, pa makar i kršeći okvire cjelokupne moderne umjetnosti. Chagallova snaga odražava se u tome što je plivao protiv cijele struje moderne umjetnosti i koristio umjetnost, spontano, kao sredstvo, a ne kao cilj sam po sebi. Umo je 28. ožujka 1985. u Saint Paul de Venceu.
Marc Chagall pravog imena Mojša Zaharavič Šahałaŭ rođen je u bjeloruskom gradu Vitebsku 7. srpnja 1887. godine. Godine 1907. započeo je studij na Carskoj školi za lijepe umjetnosti u St. Petersburgu. Nakon studija počinje stjecati ugled te mu pokrovitelj Max Vinaver osigurava sredstva kako bi se nastanio u Parizu. Zajedno s Picassom, Braqueom i ostalim i ostalim kubistima Chagall je tijekom svojih pariških godina i kasnije upotrebljavao moderne tehnike, iako nikada nije napustio osobni izraz koji je već bio izgradio.