Antej Jelenić 24.07.2014.

Politika i alkemija

Antej Jelenić Neovisno o bilo kakvom programu ili kriminalnom ili čak ubilačkom poduhvatu, politička partija svemutirajuća je supstanca kojoj možemo pripisivati proizvoljna svojstva, kao što naivan alkemičar pripisuje tvari svojstva koja nemaju veze s njezinom prirodom.

Što nas čeka

Safety Net

Trg Burze

Deutsche welle

Povijesna jezgra Splita - konzervacija lokaliteta na Listi svjetske baštine/ Predavanje

21.04.2012. Kultura Komentiraj Print
Fotografija članka
Sekcija Arhitektonskog naslijeđa DAZ-a pokreće peti ciklus predavanja Arhitektura i naslijeđe. Prvo predavanje iz ciklusa održat će Goran Nikšić na temu Povijesne jezgre Splita u četvrtak, 26. travnja, u 19 sati u prostorijama DAZ-a (Trg bana Josipa Jelačića 3/1, Zagreb).

Povijesna jezgra Splita je 1979. godine upisana na UNESCO-ovu Listu svjetske kulturne baštine zbog izvrsno očuvane arhitekture svih razdoblja, od carske vile do grada koji je se u njoj razvio, ali i zbog činjenice da je to još uvijek živi organizam s očuvanim gradskim funkcijama. U novije vrijeme prijetnje se javljaju u vidu brzog rasta suvremenog grada, pritiska komercijalizacije poslovnih prostora u prizemlju, kao i negativnih promjena u socijalnoj strukturi stanovništva. Pritisak takozvanog kulturnog turizma kojim se slabo upravlja ostavio je dodatni trag na kvaliteti života u povijesnoj jezgri.

Tijekom posljednja dva stoljeća povijesna jezgra Splita je bila laboratorij za isprobavanje teoretskih konzervatorskih principa. Nakon što je u povijesti prečesto tretirano kao spremište nepromjenjivih vrijednosti, u posljednje vrijeme smo svjedoci da se središte grada ponovo pokušava «zamrznuti u vremenu». Konzervacija bi trebala biti upravljanje procesima promjene, imajući u fokusu zanimanja vrijednosti baštine koje - kao i odrednice kulturnog značaja - nisu fiksne, već vremenom evoluiraju. Kultura je proces, a ne skup stvari s nepromjenjivim značenjem. Danas smo u poziciji da preispitamo svoj pristup konzervaciji i krenemo s novih pozicija s izmijenjenom perspektivom.

Da bi se unaprijedilo planiranje i koordinacija aktivnosti koje trebaju poboljšati kvalitetu života i rada u jezgri, istovremeno osiguravajući dugoročnu, održivu zaštitu kulturnih vrijednosti, nedavno je izrađen Plan upravljanja povijesnom jezgrom Splita. Cilj je očuvati duh mjesta umanjujući sukobe između kulturnih vrijednosti i vrijednosti od značaja za dionike, istovremeno uvažavajući potrebu za promjenama. Zanimljivo je da je, nakon perioda nezainteresiranosti, Plan odjednom postao vruća politička tema, pri čemu su rasprave o njemu postale platforma za kritiku cjelokupne situacije u povijesnoj jezgri, ali i nesposobnosti lokalne vlasti da se nosi s problemima upravljanja gradom u cjelini, kao i manjka odgovarajuće demokratske procedure u donošenju strateških odluka.

Obnova najznačajnijih građevina kao što je katedrala, krstionica, Peristil i Zlatna vrata pružaju ogledne primjere kojima se prikazuju osnovni principi koje treba slijediti u svakodnevnoj praksi, kao što je konzervacija radije nego restauracija, upotreba tradicionalnih materijala i tehnika, ističući održavanje graditeljskog fonda i rekonstrukciju komunalne infrastrukture.

Pokazalo se da je teško utjecati na lokalnu upravu da usmjeri napore na unapređenje uvjeta života i komunalne infrastrukture. Konzervatorski poslovi se najčešće smatraju luksuzom, osobito kada krizna vremena tjeraju na preispitivanje prioriteta. Naše graditeljsko nasljeđe ima reputaciju tereta za vlasnike i zajednicu. Konzervacija jest skupa aktivnost, osobito nakon niza godina zapuštenosti, uz slabo ili nikakvo održavanje. Međutim, novija istraživanja ukazuju da konzervatorski i restauratorski projekti mogu biti snažan pokretač gospodarstva, stvarajući nova radna mjesta, povećavajući prihode od poreza, podižući vrijednosti nekretnina, kao i potičući reinvestiranje u društveni sektor. Konzervacija je znatno više od nostalgije; trebalo bi je prepoznati kao snažno oruđe gospodarskog razvoja i revitalizacije zajednice.

mr. Goran Nikšić, d.i.a.
voditelj Odsjeka za staru gradsku jezgru
Grad Split
goran.niksic@split.hr

Goran Nikšić je od 1980. godine kao arhitekt konzervator u Konzervatorskom odjelu u Splitu (ranije Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture) radio na projektima dokumentacije, istraživanja i obnove brojnih povijesnih građevina i sklopova u Dalmaciji, najviše spomeničke kategorije. Vodio je konzervatorske radove na katedralama u Korčuli, Hvaru, Splitu, Trogiru i Šibeniku i na nizu povijesnih zgrada najrazličitije namjene i vremena nastanka.

Od 1996. godine, kao konzervator odgovoran za splitsku povijesnu jezgru, osim zahvata na najznačajnijim građevinama Dioklecijanove palače (katedrala, krstionica, Zlatna vrata, Peristil) zaokupljen je problemima obnove i održavanja građevinskog fonda, komunalne infrastrukture i kvalitete života u jezgri.

Od 2006. godine sličnim problemima se nastavio baviti na položaju voditelja Službe (danas Odsjeka) za staru gradsku jezgru u sklopu gradske administracije. U tome se značajem izdvaja vođenje projekata signalizacijsko-informacijskog sustava te Plana upravljanja povijesnom jezgrom i podrumima Dioklecijanove palače.

U svojem konzervatorskom radu osobitu pozornost je pridavao primjeni tradicionalnih materijala i tehnika u konzervaciji graditeljske baštine, ali se zalagao i za uvođenje najsuvremenijih konzervatorsko-restauratorskih tehnologija poput laserskog čišćenja kamena. Znanstveni interes je usko vezao uz konzervatorski posao, pa su tekstovi koje je publicirao mahom nastali kao rezultat istraživanja prije i za vrijeme zahvata na graditeljskoj baštini.

Od 1981.-1983. pohađao je  poslijediplomski studij graditeljskog nasljeđa u Splitu, a 1991.-1992. studij konzervacije na Sveučilištu u Yorku (UK), gdje je obranio magistarski rad na temu poslijeratne obnove hrvatske graditeljske baštine. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu prijavio je doktorsku disertaciju o Marku Andrijiću, najvećem korčulanskom graditelju i klesaru. Usavršavao se na studijskim putovanjima u inozemstvu, sudjelovao u nizu stručnih i znanstvenih skupova. Bio je član stručnog povjerenstva za obnovu šibenske katedrale. U svojstvu ICOMOS-ovog eksperta sudjelovao je u nekoliko evaluacijskih misija na lokalitetima svjetske kulturne baštine. Od 1997. godine na splitskoj Umjetničkoj akademiji budućim restauratorima predaje Uvod u arhitektonsku konzervaciju - materijali i tehnike.

Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

18.07.

Mediteranski filmovi u Art-kinu

U riječkom Art-kinu, od 25. do 27. srpnja, gostuju tri ljetna mediteranska filma iz programa Festivala mediteranskog filma Split. Španjolska i francuska komedija te čilansko-španjolska drama prave su ljetne poslastice posebice jer na komičan način progovaraju o neobičnim obiteljima i parovima.

18.07.

Novi broj časopisa "Život umjetnosti"

Objavljen je novi broj "Života umjetnosti", časopisa za suvremena likovna zbivanja, posvećen raznovrsnim vidovima suvremene umjetničke prakse u Hrvatskoj, regiji i šire, s tradicijom kontinuiranog izlaženja od 1966. godine.

18.07.

Graffiti na Gradele 2014.

Riječ je o festivalu urbane kulture i mladih koji je baziran na aktivnostima vezanima uz graffiti kulturu, bilo da je riječ o iscrtavanju zida na "Fabriki" ili pak graffiti radionici za djecu, a uz to uvijek se potrudimo prirediti vam i kvalitetan popratni glazbeni program. Festival će se održati 30. i 31. srpnja u Bolu na Braču.

18.07.

Dani Kule 2014.

U ravnokotarskom selu Islam Grčki i ove godine se, 26. i 27. srpnja, održavaju "Dani Kule Janković".

18.07.

Jutra poezije: Arsen Dedić

Tribina "Jutra poezije" će ovu subotu, 19. sprnja, s početkom u 11 i 30, u kafiću "Pod starim krovovima" (Basaričekova 9, Zagreb) ugostiti Arsena Dedića.

17.07.

Motovun film festival 2014.

Odbrojavanje do 17. izdanja Motovun film festivala bliži se kraju. Do preseljenja na motovunske zidine križaju se posljednji dani na kalendaru, a kada se napokon dođe do onog nultog - vrijeme je za tradicionalan doček ususret novom 17. Motovun Film Festivalu koji će se održati od 26. do 30. srpnja.

17.07.

Ex oriente film + Refineri/ Radionice i filmske projekcije

Udruga UKUS i Institut dokumentarnog filma i ove godine zajednički organiziraju jednu sesiju radionice autorskog dokumentarnog filma Ex oriente film + Refineri u Rijeci. Manifestacija će se održati od 21. do 25. srpnja.

Info most
Info most
Superknjižara
Dokukino