Na tribini sudjeluju: Biljana Kašić, politologinja; Sonja Briski Uzelac, povjesničarka umjetnosti; Jagoda Kaloper, likovna umjetnica i glumica; Ljiljana Kolešnik i Dean Duda, suautori izložbe i moderatori razgovora.

Novi društveni pokreti iz 1960-ih donose niz emancipatorskih zahtjeva na globalnoj razini. Tako duh šezdesetih postaje simbol buntovništva i sloboda na pojedinačnoj i društvenoj razini. Studentski nemiri 1968. nisu mimoišli ni jugoslavenska sveučilišna središta. Posrijedi je kolektivni, masovni i izvaninstitucionalni otpor usmjeren na promjenu postojećeg stanja i društvenih odnosa.

Koji su dosezi političkih i umjetničkih emanicipatorskih praksi u razdoblju socijalističkog modernizma? Kako se socijalizam odnosio prema vrijednostima novih društvenih pokreta u vrijeme intenzivne antiratne i antinuklearne kampanje, borbe za rasnu ravnopravnost, feminističkog pokreta i nove ljevice, kontrakulture, seksualne revolucije, psihodelije i Woodstocka, jugoslavenskoga crnog vala i časopisa Praxis?