Popunjenost zatvora na Bilicama je čak 222 posto, a tužni hrvatski prosjek 140 posto. Nakon dva izgubljena spora i isplate odštete zatvorenicima zbog neljudskih uvjeta boravka, Europski sud za ljudska prava razmatra veći broj novih tužbi protiv Hrvatske

Nakon što je Darko Benzan dobio spor protiv Republike Hrvatske te mu je dosuđena odšteta od 12 tisuća eura zbog povrede njegovih ljudskih prava tijekom njegova boravka u kaznionici Lepoglava, zatvorski sustav u nas zapravo je dobio obvezu humaniziranja. Benzan je spor pravomoćno dobio u studenome 2002. godine, ali Miroslav Cenbauer je pred Europskim sudom za ljudska prava dobio vrlo sličan spor prije samo godinu dana te time pred zatvorski sustav postavio ozbiljne dvojbe. Zatvori u Hrvatskoj u lošem su stanju, prepunjeni su i loše kadrovski i materijalno opremljeni. No kad je u siječnju ove godine šef Uprave za zatvorski sustav Ivan Damjanović uputio alarmantno pismo svim zatvorskim upraviteljima, policiji i sucima, tek je tada svima postalo jasno kakvo je stvarno stanje. U njima je 4032 ljudi u pritvoru ili na odsluženju kazne, a 14 objekata širom Hrvatske može primiti tek 3009 ljudi. Alarm iz Ministarstva pravosuđa se čuo, ali dalje od obećanja da će se prionuti izgradnji pet novih zatvora nije se odmaklo. Prema svemu sudeći, stanje je najgore u splitskome zatvoru na Bilicama gdje boravi 80 posto pritvorenika, a samo je svaki četvrti "stanar" pravomoćno osuđen. Popunjenost zatvora na Bilicama je 222 posto, a tužni hrvatski prosjek je 140 posto. Nedostatak stručnog osoblja je stravičan — od 2331 zaposlenika u hrvatskim zatvorima, samo 16 posto otpada na tretmansko osoblje, odgajatelje, liječnike, psihijatre. Većina zatvorenika, premda zatvoreni uglavnom zbog imovinskih delikata, ali vrlo često povezanih i sa zloporabom droge, boluje od hepatitisa i trebali bi biti u posebnim jedinicama zbog čega je i pučki pravobranitelj preporučio unaprjeđenje zdravstvene skrbi. Nakon dvaju izgubljenih sporova pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, krilo B Kaznionice Lepoglava, Vlada je renovirala u skladu s obvezom koju je taj sud nametnuo. Sud u Strasbourgu trenutačno razmatra veći broj zahtjeva protiv Republike Hrvatske u kojima podnositelji tvrde da su ponižavajuće tretirani, a sve zbog uvjeta u kaznionicama u kojima su zatvoreni, odnosno pritvoreni. - Te su presude indikator materijalnog standarda koji mora biti dosegnut u svim kaznenim ustanovama u Europi, pa tako i u Hrvatskoj - rekla nam je Jasna Omejec, zamjenica predsjednika Ustavnoga suda Republike Hrvatske. - Na Hrvatskoj je da te standarde dostigne. Radi se o takozvanim pozitivnim obvezama država članica Vijeća Europe koje se nameću presudama, a koje je država protiv koje je presuda donesena dužna i izvršiti. Što se tiče konkretne obveze iz ovih dviju presuda, njih je Republika Hrvatska u cijelosti ispunila sanacijom krila B Kaznionice Lepoglava. - No ove presude imaju i šire implikacije - dodaje Jasna Omejec - jer se od Republike Hrvatske očekuje da sada te standarde protegne i na druge ustanove. Međutim, ni o jednoj drugoj ustanovi, nakon Lepoglave, do sada nije donesena nijedna presuda Europskog suda pa ne postoji konkretna pravna obveza države da to učini. Drugim riječima, slaže se i Jasna Omejec, sada je sve zapravo u sferi politike zatvorskoga sustava koja bi trebala težiti unaprjeđenju života u kaznionicama. No, u kreiranju bilo koje, pa tako i politike zatvorskoga sustava, novac je jedan od najvažnijih činitelja. Damjanović: Stanje "nije idealno" — Iako današnja situacija nije idealna — rekao nam je Ivan Damjanović, ravnatelj Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa — niti se takva može očekivati s obzirom na prenapučenost zatvora i kaznionica, unatoč nemogućnosti osiguravanja smještajnih i materijalnih uvjeta koji bi u potpunosti odgovarali Europskim konvencijama i preporukama, prava zatvorenika u nas se poštuju. Materijalni nedostaci se kompenziraju kvalitetnim i profesionalnim odnosom stručnog kadra prema zatvorenicima. Prava zatvorenika zaštićena su sukladno Zakonu o izvršavanju kazne zatvora i međunarodnim konvencijama čije se provođenje redovito kontrolira od strane nadležnih ovlaštenih osoba, institucija i međunarodnih organizacija — ustvrdio je Damjanović. Ubojice izloženi nečovječnom postupanju Darko Benzan je bio osuđen na deset godina zatvora zbog kaznenog djela ubojstva. Miroslav Cenbauer bio je osuđen na 12 godina zatvora radi izvršenja više kaznenih djela, među njima i za ubojstvo. Obojica su dala sličan opis stanja u Krilu B Kaznionice Lepoglava. "Ćelija u kojoj sam bio smješten bila je mala te nije bilo sanitarnog čvora ni tekuće vode. Nije bilo grijanja, a zidovi su bili vlažni i orošeni", pisao je Miroslav Cenbauer u svojoj tužbi. Sud je kao materijalnu istinu utvrdio veći dio opisa koji je Cenbauer naveo u tužbi. "Zatvorski su uvjeti bili veoma loši", piše u presudi. "Zatvorenici su držani u skučenim uvjetima, tako da su u ćelijama veličine 5,5 do 6,5 metara četvornih obično bile dvije do tri osobe. Ćelije su bile vrlo prljave i u lošem stanju, a osim toga nisu bile opremljene sanitarnim čvorovima tako da su zatvorenici noću morali obavljati fiziološke potrebe koristeći posude u ćelijama. Što se tiče zajedničkih sanitarnih čvorova, oni su, općenito uzevši, bili u jadnom stanju." Uz još niz nedostataka, Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu je zaključio kako je Miroslav Cenbauer, kao i Darko Benzan, bio izložen nečovječnom postupanju u zatvoru, dosudio im je novčanu satisfakciju, a Vladi obvezu da Kaznionicu Lepoglava sanira. Kakav nalaz bi sudska komisija načinila s Bilica, teško je spekulirati, ali zatvorenici se i tako Europskome sudu mogu obraćati izravno, ne čekajući na rješavanje njihovih eventualnih pritužbi unutar Hrvatske.