Zbog katoličke većine koja prevladava u Hrvatskoj, pogled je vrlo teško usmjeriti na diskriminaciju nevjernika. Posebno u ovo doba godine, kada gledamo katolički kalendar ili slavimo katoličke blagdane, važno je da pokušamo razmotriti kako sve to doživljavaju nevjernici, te kakav su njihov život i njihova sloboda u ovom društvu.
ateizaam_324.jpg

U Hrvatskoj gotovo 90 posto katolika bira agnostičkog predsjednika države... ali ne i predsjednika razreda. U Hrvatskoj, u kojoj većina rimokatoličkih vjernika gotovo doseže 90 posto, građane predstavlja javno deklarirani agnostički predsjednik a istovremeno, na mnogo nižim razinama djeca u školama, pokušavajući se snaći u svojim prvim koracima obvezne socijalizacije, uče da izbor odlaska na vjeronauk nije odluka o tek jednom izbornom predmetu (kao npr. informatika) već (uvijek težak) izbor identiteta. Vrlo oskudni podaci i istraživanja u Hrvatskoj, kao i javno objavljeni i diskutirani slučajevi diskriminacije nevjernika, pokazuju da ne možemo očekivati značajno drugačiju situaciju. U Hrvatskoj ima oko 11  posto ljudi koji se smatraju nereligioznima, oko 9,5 posto koji ne vjeruju u Boga, te oko 6,5 posto koji ne pripadaju niti jednoj religiji. Međutim, vrlo rijetko se ova, čini se diskriminirana, ali i vrlo nezastupljena manjina, probija u javnost sa svojom problematikom, te nam pitanje prepreka koje prolaze ostaju nepoznate i neproblamatizirane kako u javnom diskursu tako i u znanstvenim istraživanjima. Nužno se nameće pitanje zašto je tako snažna netrpeljivost prema jednoj maloj, neorganiziranoj skupini, kako se ta netrpeljivost manifestira u svakodnevnim slučajevima diskriminacije i kako se protiv te diskriminacije boriti.

christian_atheism_2.jpg
jabuka.jpg

Pet velikih grijeha nevjernika, ili pozadina i temelj za diskriminaciju nevjernika u Hrvatskoj. Ove provizorno izdvojene dimenzije (etička, etnička, socio-ekonomska, politička i komunitarna) su tek nacrt popisa mogućih dimenzija koje leže u pozadini predrasuda prema nevjernicima te bi ih svakako trebalo dalje istražiti kako bi se pojasnila te dekonstruirala pozadina percepcije, ali i isključivanja i diskriminiranja nevjernika.

Prije svega tu je stav da netko tko nije vjernik ne može biti ni dobar čovjek. Drugim riječima, radi se o etičkoj osnovi diskriminacije gdje se zaključuje da ako osoba nema religiju nema niti moral, tj. da je samo dobar vjernik dobar čovjek. Druga vrlo česta pozadina diskriminacije je ona etničke prirode koja je vrlo vidljiva u izjednačavanju "dobar Hrvat - dobar katolik" te na (pretpostavljenoj) etničkoj osnovi karakterizira, isključuje ili diskriminira nevjernike. Upravo ta kombinacija i povezanost religijskog i nacionalnog identiteta može stvarati snažan zid uključivosti i isključivosti koji je vrlo teško pomicati. Nadalje, često se nevjernike percipira kao elitiste, ili grupu koja je obilježena (pozitivno ili negativno) višim socio-ekonomskim statusom, što također utječe i na način na koji nevjernici percipiraju tuđu "ne"religioznost. Zatim snažnija politička povezivanja nevjernika s komunizmom, socijalizmom ili bivšim režimom. Na kraju, radi se o komunalnoj dimenziji predrasuda koja nevjernika djelomično svrstava u izolirane, "samotnjake" i "čudake", jer ne pripadaju, u tom smislu, religijskoj (a često onda i kulturološkoj, nacionalnoj) zajednici.

atheism_1_c6c.jpg

Uslijed tako značajne katoličke većine u Hrvatskoj vrlo je teško pogled usmjeriti na diskriminaciju nevjernika. Međutim, posebno u ovo doba godine, kada gledamo katolički kalendar ili slavimo katoličke blagdane, važno je da pokušamo razmotriti kako sve to doživljavaju nevjernici, te kakav su njihov život i njihova sloboda u ovom društvu.


Tamara Puhovski istraživačica je na projektu "Stavovi i iskustva nereligioznih roditelja prema religiji i vjeronauku u javnim školama u Republici Hrvatskoj", Foruma za slobodu odgoja. (op. ur.)

Ključne riječi: ateizam, sekularizam
<
Vezane vijesti