Pripadnici udruga civilnog društva i akademske zajednice upozorili su da će, ako je suditi prema izjavama ministra Mornara, građanski odgoj i obrazovanje ostati na razini međupredmetnog sadržaja. "Sva istraživanja pokazuju da je učinkovitost tog predmeta vrlo niska kada se provodi na takav način", kazao je Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti.

Emina Bužinkić, GOOD: Uz europske okvire koji nam nalažu uvođenje ovog predmeta, potreba za tim vidljiva je i iz rezultata brojnih istraživanja o kompetencijama, vještinama i znanjima mladih ljudi koji su porazni i zabrinjavajući

Zbog proturječnih izjava koje je ovih dana novopečeni ministar znanosti, obrazovanja i sporta odašiljao u javnost, organizacije okupljene u GOOD Inicijativu za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole i Platformu 112 odlučile su javno reagirati. 

"Uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u obrazovni sustav smatramo odgovornošću aktualne Vlade s obzirom da je sam taj cilj zacrtala u Planu 21 i koalicijskom sporazumu. Ne ohrabruje nas činjenica da novi ministar ima dileme oko uvođenja ovog sadržaja u obrazovni sustav, osobito nakon niza napora koji su kroz godine uloženi u razvijanje ovoga projekta. Uz europske okvire koji nam nalažu uvođenje ovog predmeta, potreba za tim vidljiva je i iz rezultata brojnih istraživanja o kompetencijama, vještinama i znanjima mladih ljudi koji su porazni i zabrinjavajući. Kada to sve stavimo u kontekst hrvatske društvene i političke realnosti, svakodnevnih kršenja ljudskih prava i političkih dilema te teške ekonomske krize, čini nam se da je odustajanje od ovog projekta vrlo porazno i da ono ovu Vladu stavlja na vrlo nisu ljestvicu političke zrelosti", upozorila je Emina Bužinkić, sukoordinatorica kampanje Znam, razmišljam, sudjelujem, koja za zalaže za uvođenje ovoga predmeta u srednje i osnovne škole.

gradanski-odgoj.jpg gradanski-odgoj.jpg

Na potrebu za sustavnim uvođenjem građanskog odgoja i obrazovanja istaknuo je i Miljenko Hajdarović, profesor povijesti i sociologije koji predaje u Srednjoj školi Čakovec. Hajdarović je posljednje tri godine uložio veliki dio svog slobodnog vremena i energije na edukaciju o ovom projektu, a kako kaže, u njegovom mjestu već je formirano i županijsko vijeće za građanski odgoj i obrazovanje. "Ovaj predmet vidim kao prvu stepenicu koja vodi k demokratizaciji škole i omogućavanju učenicima da nauče prepoznavati probleme u svojoj okolini. On nije čarobni štapić koji će promijeniti društvo na bolje, ali je prvi značajni korak k tome", kazao je ovaj nastavnik.

Miljenko Hajdarović, nastavnik: Ovaj predmet vidim kao prvu stepenicu koja vodi k demokratizaciji škole i omogućavanju učenicima da nauče prepoznavati probleme u svojoj okolini

Potrebu za uvođenjem ovog predmeta u školski sustav primijetila je i Eta Krpanec, učenica jedne zagrebačke srednje škole. "U školi svakodnevno svjedočim neinformiranosti svojih kolega i kolegica, a upravo na temelju onoga što smo naučili u srednjoj i osnovnoj školi kreiramo svoje stavove. Osim što nam omogućuje osnovne informacije o političkom sustav, građanski odgoj i obrazovanje u škole unosi i prostor za diskusiju. Od nas se očekuje da nakon izlaska iz srednje škole budemo aktivni građani koji će glasati na izborima, a bez ovog predmeta nemamo dostatna znanja koja će nam omogućiti da steknemo uvid u sve mogućnosti koje nam se pružaju", upozorila je Krpanec.
gradanski-odgoj3-to.jpg gradanski-odgoj3-to.jpg

Na činjenicu da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u Europi koja u svoj obrazovni sustav nije implementirala ovaj kurikulum, upozorio je Berto Šalaj, profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. "Niz socioloških i politoloških istraživanja pokazuje da su politička znanja naših mladih na niskoj razini, da su oni u maloj mjeri spremni na političko sudjelovanje i da je njihova netolerancija na visokoj razini. Nisu mladi odgovorni za to stanje, oni se ne rađaju kao fašisti ili demokrati niti kao tolerantni ili netolerantni. Oni to postaju tijekom svog odrastanja, a mi kao društvo im nismo dali oruđa da razmišljaju u svemu tome. Akademska zajednica i nevladine organizacije već dugi niz godina ukazuju na potrebu uvođenja ovog predmeta, pri čemu nismo naivni da mislimo da bi to riješilo sve naše društvene probleme. Ali on bi svakako bilo važan iskorak za kreaciju drugačije, demokratičnije škole", kazao je Šalaj.

gradanski-odgoj2.jpg gradanski-odgoj2.jpg

Berto Šalaj, FPZG: Mladi se ne rađaju kao fašisti ili demokrati niti kao tolerantni ili netolerantni. Oni to postaju tijekom svog odrastanja, a mi kao društvo im nismo dali oruđa da razmišljaju u svemu tome

"Nažalost, sve dosadašnje vlade su odbacivale uvođenje građanskog odgoja. Činilo se da s ministrom Jovanovićem dolaze neka druga vremena jer su u protekle dvije godina napravljeni veliki napori - proveden je eksperimentalni program, oformljene su radne skupine i provedena je javna rasprava. Dolaskom novog ministra izašlo je na vidjelo da u ovoj državi strategije i javne politike nemaju nikakvu vrijednost", kazao je Šalaj i dodao da se sama Kukuriku koalicija ovim projektom pohvalila i u dokumentu Plan 21 na pola puta.

"Čini se da se da je sada važno samo osobno mišljenje jednog čovjeka koji je u tri dana dezauvirao dvogodišnje napore MZOS-a, Agencije za odgoj i obrazovanje i ostalih aktera. Ministar Mornar sada tvrdi da odluka još nije donesena, ali na temelju njegovih dosadašnjih izjava čini mi se da će se građanski odgoj i obrazovanje provoditi kao međupredmetni sadržaj. Sva komparativna istraživanja pokazuju da je učinkovitost građanskog odgoja vrlo niska kada se on provodi na takav način", zaključio je Šalaj.

<
Vezane vijesti