U samo 24 sata, od subote do nedjelje, engleski je prijevod knjige
Eduarda Galeana "Las venas abiertas de América Latina" (The Open Veins of Latin America: Five Centuries of the Pillage of a Continent; dakle Otvorene vene Latinske Amerike: Pet stoljeća pohare kontinenta) poskočila u rangovnoj ljestvici Amazonove prodaje s mjesta br. 54.295 na drugo mjesto.

Fenomenalan rezultat postigao je agent ne osobito poznat po načitanosti: Hugo Chávez Frias, predsjednik Venezuele, koji je njome obdario svoga sjevernog kolegu Baracka Husseina Obamu, predsjednika Sjedinjenih Država Amerike, kada su se susreli na Petome sveameričkom sastanku na vrhu na Trinidadu.

Roman i politička analiza

I hop, u jedan jedincati dan, mnogi su pohrlili razumjeti: što je to Chávez imao reći Obami a da nije stalo u običnu psovku?

Eduardo Hughes Galeano (68) urugvajski je pisac novinar koji se buni kada ga zovu povjesničarom. On je, kaže, samo "autor opsjednut podsjećanjem, osobito podsjećanjem na povijest Amerike a ponajviše Latinske Amerike, natuknute zemlje osuđene na amneziju". Tvrde da su njegove knjige kombinacija fikcije i fakcije, romana i političke analize. Samo po sebi ništa novo - otkako je povijesnom romanu uslijedio roman povijesti (da se poslužimo sretnom distinkcijom Predraga Matvejevića) bilo je pisaca koji su već rabili taj miks, neki uspješno, moderno poput nobelovca Ive Andrića ili postmoderno poput Danila Kiša, a neki izvrgavajući se ruglu na njihovim tragovima.

Pozlaćena zemlja

Galeano je u njoj pokušao odgovoriti na neka pitanja, na primjer: kako to da područje toliko bogato ljudskim i prirodnim resursima kao što je Latinska Amerika, koju su španjolski osvajači vidjeli kao Eldorado (Pozlaćenu Zemlju), već stoljećima trpi osudu na poniženje i bijedu? Stanovit uvid u Galeanove odgovore razvidan je već iz naslovâ poglavlja: "Sto milijuna djece u oku uragana", "Podzemni izvori vlasti"...

Ukratko, Galeano optužuje ekonomsku nepravdu i svjetske centre ekonomske moći koji se njome služe da bi isisavali supstanciju, materijalni i ljudski kapital, iz Latinske Amerike.

Njegov je zaključak, dakako, revolucionaran: Latinoamerikanci moraju uzeti sudbinu svog kontinenta u svoje ruke, primijeniti Monroeovu doktrinu "Amerika Amerikancima" samo na sebe.

Eto zašto je ta knjiga bila zabranjena i u Čileu, i u Urugvaju i u Argentini za vojnih diktatura. I zašto ju je Obami poklonio Chávez, predsjednik fiksiran na naftu, koji je Obami čestitao inauguraciju podsjećajući ga da su Bijelu kuću izgradili crni robovi.

Knjiga iz koje je učio i predsjednik Allende

"Otvorene vene Latinske Amerike", knjigu o isisavanju bogatstva i života iz Amerike južno od Rija Grande, Galeano je napisao davne 1971. Isabel Allende, čuvena čileanska književnica, napisala je kako u trenutku vojnog udara u Čileu, kada je ubijen njezin otac, ustavni predsjednik Salvador Allende Goosens, nije mogla ponijeti sa sobom mnogo toga, samo "nešto odjeće, obiteljske fotografije, vrećicu smeća iz svog vrta, te dvije knjige: staro izdanje Oda pisca Pabla Nerude te knjigu žutih korica Las venas abiertas de América Latina".