Stranka je raspuštena i sva njezina imovina bit će konfiscirana. Ovom su odlukom Turk i Tugluk automatski lišeni zastupničkih mandata. Tehnički bi, međutim, devetnaestorica DTP-ovih preostalih zastupnika, koji nisu pogođeni ovom zabranom, mogli nastaviti sjediti u parlamentu bez stranačke etikete, ali su svi najavili kolektivnu ostavku.
Zabrana je obrazložena navodnom vezom između ilegalne "terorističke" kurdske organizacije PKK, koja je "postala žarištem aktivnosti protiv jedinstva države, zemlje i nacije", i DTP-a. Prema glavnom državnom tužiocu DTP je "primala naloge od PKK-a", i suodgovorna je za zločine etničkih separatista protiv turskih građana. Jedanaestočlani Ustavni sud je, izgleda, tu odluku usvojio jednoglasno. Deset prokurdskih partija zabranjeno je i raspušteno prethodnih decenija, a posljednja, prije DTP-a, bila je zabranjena 2005. godine. Osamnaest je drugih stranaka također ranije stavljeno izvan zakona. Sama je vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP),
optužena za "podrivanje ustavnog sekularističkoga poretka", prošle godine izbjegla za dlaku, s jednim glasom u njezinu korist, istu sudbinu. Izrečena joj je samo novčana kazna.
To je najnovija runda višegodišnjeg odmjeravanja snaga između AKP-a, islamističke konzervativno-demokratske partije, koja se može usporediti sa demokršćanskim strankama Zapadne Europe, i kemalističko-nacionalističkoga establishmenta, čiji su glavni stupovi vojska, sadašnje oporbene "sekularne" stranke i, upravo, Ustani sud. Riječ je o sukobu dviju frakcija turske buržoazije - tzv. "Bijelih Turaka" zapadnih krajeva, interesno vezanih za državnu kasu, i anadolijskih poduzetnika s istoka, čijem je usponu pogodovala liberalizacija turske ekonomije. AKP se zalaže za pristupanje Turske Europskoj Uniji, koja zahtijeva uspostavljanje civilne kontrole nad vojskom i snagama sigurnosti. Tomu se suprotstavljaju njezini protivnici.
Sve se to događa u vrijeme kada su turski vojnici izloženi pojačanim terorističkim napadima. Prije par dana su na jugoistoku zemlje ranjena trojica pripadnika oružanih snaga, a prošloga tjedna su sedmorica poginula u zasjedi, za koju je odgovornost preuzeo do sada nepoznati ogranak PKK-a. Ovi su atentati došli kao poručeni protivnicima AKP-ove vlade i njezine "demokratske inicijative", kojom se
pokušavaju promovirati zakonske reforme u prilog politički i kulturno diskriminirane kurdske nacionalne manjine koja broji oko 20 posto turskoga stanovništva. Neki komentatori, koji već duže vremena nagađaju kako postoji nekakva veza između zavjerenika Ergenokona (ilegalne mreže, povezane sa dijelom vojnoga aparata, koja je pripremala plan za rušenje AKP-ove vlade, protiv koje se vodi istražni postupak pred jednim istanbulskim sudom) i PKK-a, misle kako su ovi atentati bili dogovoreni. I sam je premijer Erdogan izjavio kako bi istragom tek trebalo utvrditi tko su stvarni izvršioci napada u Topaku, u kojem je sedam vojnika stradalo.
S ovim je najvjerojatnije torpediran AKP-ov projekt "demokratske inicijative". Prethodno ga je kao nedostatnoga odbacila i sada zabranjena DTP. Primajući na znanje odluku Ustavnoga suda, predsjednik DTP-a Turk je izjavio kako se "zabranom stranaka ne može riješiti kurdski problem", no izrazio je "nadu da će demokracija jednoga dana ipak prevladati".
Govoreći u parlamentu, gdje je bio izložen baražnoj vatri oporbenih zastupnika zbog
vladine "demokratske inicijative", premijer Erdogan je izrazio svoje "neslaganje sa zabranama stranaka". Uvijenim je jezikom rekao da je ta zabrana sredstvo kojim se, ne samo blokira rješavanje kurdskoga problema, već i pokopava AKP-ova vlada. Ustvrdio je kako će vlada i dalje raditi na promoviranju demokratskih reformi.
U više gradova na jugoistoku i istoku zemlje - Hakanu, Vanu i Dijarbakiru - izbili su kurdski protesti. Prvaci DTP-ea, koji su se iz Ankare vratili u Dijarbakir, dočekani su kao heroji. Kurdi su protestirali i u centru Istanbula. Policija ih je silom razbila. No postoji opasnost da se nemiri prošire i da se kurdski otpor radikalizira. Dobra prilika za armijske tvrdolinijaše, koji će moći dokazati svoju neophodnost u borbi protiv "terorizma". Imat će u tomu punu podršku oporbene kemalističke Narodne republikanske stranke (CHP) i profašističke Stranke nacionalističkoga pokreta (MHP).
Švedska je, kao predsjedavajući EU, izrazila zabrinutost. Ovakav razvoj događaja može samo pogoršati izglede za tursko pristupanje pregovorima sa EU. Udaljit će također perspektivu rješavanja ciparskoga problema.
dodaj komentar 3 komentara
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.