24.05.2012.
Što nam znači pobjeda Karanikolića
Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Što nas čeka
- Akcija stadion/ Okrugli stol
- Poziv na prosvjed protiv transporta životinja
- Eko zona dijeli LED žarulje
- Globalni trendovi u zaštiti ljudskih prava i uloga UN-a/ Predavanje
- Zarez broj 335.
- Voda ili profit/ Javna tribina
- Kamo vode dokumenti?/ Tribina
- Biciklopopravljaona četvrtkom
- → Više
- Vilim Matula / Siniša Labrović: Postdiplomsko obrazovanje
- Šesti Festival židovskog filma
- Što intendant može promijeniti?
- Čovjek na Zemlji 2012.
- 15. Festival alternativnog kazališnog izričaja
- "Moj bosonogi prijatelj" i "Draquila" u Dokukinu
- Kultura u Močvari
- Marija Braut/ Mario Rozić – Novi Zagreb jučer i danas
- → Više
Trg Burze
- Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Adris
- Natječaj za Projekte građana unutar programa Europa za građane
- Natječaj za financijske potpore projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih
- Natječaj Zagrebačke županije za udruge za zaštitu okoliša
- Natječaj Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine
- Financijska potpora za projekte za održivi razvoj otoka
- UNESCO International Fund for Cultural Diversity 2012
- Natječaj za neobjavljenu SF&F priču na temu demokracije
- → Više
- Henkel Art.Award. 2012
- Izložba fotografija na "Pedalafestu"/ Izložba
- Doniraj emotivnu baštinu Prajdovoj izložbi prekinutih queer veza
- Natječaj za izlaganje u Galeriji VN u 2013.
- doFuraj svoj film! 2012 - poziv
- Re-Thinking Humanities and Social Sciences
- Snimi kratki biciklistički video i osvoji Veliku pedalu!
- Nagrada Julija Benešića - natječaj
- → Više
Deutsche welle
- Politika Nacionalizmi u europskoj čekaonici
- Panorama Finale Eurosonga bez "Neba"
- Gospodarstvo Smije li Grčka uopće napustiti eurozonu?
- Kultura Djela najpoznatijeg njemačkog umjetnika na okupu
- Priča dana Hannelore ili Angela? Koju Nijemci više vole?
Ekonomija bosih nogu
"Ekonomija treba služiti ljudima, a ne ljudi ekonomiji", kaže čileanski ekonomist Manfred Max-Neef koji je međunarodno priznanje zaslužio pisanjem o razvojnim alternativama. Osvojio je Right Livelihood Award, nagradu koja se naziva i alternativnim Nobelom, još 1983. Povodom 30 godina dodjeljivanja te nagrade intervjuirala ga je Amy Goodman za Democracy Now!, a H-Alter donosi prijevod ovog razgovora, jer su glasovi koju holistički pristupaju ekonomiji i konceptu razvoja toliko rijetki da ih se ne usudimo propustiti.
Što je "ekonomija bosih nogu"?
To je metafora, ali metafora koja je proizašla iz konkretnog iskustva. Deset godina sam radio u područjima ekstremnog siromaštva u različitim dijelovima Južne Amerike. Jednoga dana u indijanskom selu u peruanskom gorju je jako kišilo. Stajao sam u slamu, a preko puta mene u blatu je stajao drugi čovjek. Pogledali smo se. On, nizak tip, mršav, gladan, bez posla, uzdržava petero djece, ženu i baku. I ja, fini ekonomist koji je predavao na Berkeleyu. Gledali smo jedan drugoga i ja sam iznenada shvatio da nemam ništa koherentno za reći tom čovjeku, da je sav moj jezik kao ekonomista potpuno beskoristan. Zar da mu kažem da bude sretan zato što je BDP porastao za pet posto ili nešto takvo? Otkrio sam da nemam jezika i da ga moram ponovo otkriti. To je podrijetlo metafore bosonoge ekonomije, a konkretno znači što ekonomist mora vježbati, mora se usuditi stati u blato. Ekonomisti studiraju i analiziraju siromaštvo iz svojih lijepih ureda. Imaju sve statistike i rade modele, znaju sve što se može znati o siromaštvu, ali ga ne razumiju. I to je osnovni problem koji je potpuno promijenio moj život kao ekonomista i potaknuo me da tražim drugačiji jezik.
Kako primjenjujete takvu ekonomiju proizašlu iz iskustva siromaštva?
Stvari su puno dublje. Nema recepta koje vi u Americi toliko volite, petnaest koraka do rješenja i slično. Dosegli smo točku u evoluciji kada znamo mnogo, a razumijemo vrlo malo. Nikada u ljudskoj povijesti nije postojala takva akumulacija znanja kao zadnjih sto godina. Ali pogledajmo sebe. Za što služi to znanje, što smo učinili s njim? Poanta je da znanje samo po sebi nije dovoljno, manjka nam razumijevanje. Recimo da ste prostudirali sve, s teološkog, antropološkog, biološkog pa čak i biokemijskog polazišta, o ljudskom fenomenu koji se zove ljubav i pretpostavite da znate sve. Međutim, dok se ne zaljubite, ljubav ne možete razumjeti, što znači da možete razumjeti samo ono čega postanete dio. Kada pripadaš možeš razumjeti, kada si odvojen, možeš akumulirati znanje što je bila funkcija znanosti. Znanost je podijeljena u dijelove, ali razumijevanje je holistično. Ekonomisti studiraju i analiziraju siromaštvo iz svojih lijepih ureda. Imaju sve statistike i rade modele, znaju sve što se može znati o siromaštvu, ali ga ne razumijuI to se zbiva i sa siromaštvom. Ja sam u konačnici nešto i razumio jer sam bio tamo, živio sam sa siromašnima, jeo s njima, spavao s njima. Shvatio sam da postoje drugačije vrijednosti i principi i da možete naučiti fantastične stvari tamo gdje to ne biste očekivali. Od siromašnih sam naučio mnogo više nego na sveučilištu, ali jako malo ljudi ima takvo iskustvo. Ako se ne gleda izvana već uči iznutra, naučite sjajne stvari. Ljudi koji žele raditi na iskorjenjivanju siromaštva ne znaju da je u siromaštvu enormna kreativnost. Ne možete biti idiot ako želite preživjeti. Kreativnost je konstantna. Zatim suradnja, međusobna pomoć, izvanredne stvari koje se više ne nalaze u dominantnom društvu, individualističkom, egoističnom, pohlepnom, potpuno suprotnom. Ponekad je šok da nađete mnogo sretnije ljude u siromaštvu nego u svojoj okolini. To znači da siromaštvo nije samo pitanje novca. Mnogo je kompleksnije.
Kako putujete između svjetova? Kada ste živjeli u zajednicama u kojima ste tako puno naučili, što su ti ljudi pitali vas?
Mi sebe precjenjujemo. Mislimo da svi žele biti poput nas, da će oni siromašniji nadići svoje probleme ako postanu što više nalik nama, a to je glupost. Mogu vam dati puno primjera. Na primjer, susretao sam se često po Južnoj Americi s mladim ljudima koji volontiraju u Mirovnom korpusu, dragi mladi ljudi. Jednom su neki od njih ženi koja je ručno plela dva poncha tjedno poklonili stroj kako bi brže radila. Kada su se nekoliko mjeseci kasnije vratili pitali su je da li sada plete deset poncha tjedno, a ona je rekla da je još uvijek na dva, da njoj više ne treba. U našem okruženju moraš raditi uvijek više i više. Izgubili smo osjećaj za vrijednost koju ima vrijeme provedeno u uživanju ili razvijanju odnosa s prijateljima.
Što moramo promijeniti?
Gotovo sve. Dramatično smo glupi. Sistematično se ponašamo suprotno od dokaza koje imamo. Znamo točno što ne bismo trebali činiti, a i veliki političari znaju točno što ne treba raditi, ali svejedno to čine. Ne znam kako to promijeniti, ali definicija gluposti je ponašati se protiv dokaza. Jedino možemo biti sigurni da dolazi slijedeća kriza, dvaput jača. I da za tu krizu novca više neće biti i to će biti posljedica sistematične ljudske gluposti. Zašto se toliko boje promijeniti, umjesto da prekinu obrasce, akceleriraju ih. Bojim se onoga što dolazi.
Potreban nam je potpuno novi koncept ekonomije. Ova je ekonomija luda i otrovna. Ja sam ekonomist, ali se borim protiv ekonomije kakva se poučava i prakticira. Borim se već gotovo četrdeset godina jer je to apsurdna ekonomija koja nema nikakve veze sa stvarnim životom. Sve je izmišljotina. Uvjeravaju nas da ako model ne radi, to nije zato što je model pogrešan već zato što nas stvarnost vara. Poučava se neoklasična ekonomija, čiji je potomak neoliberalna ekonomija. A neoklasična ekonomija potječe iz 19. stoljeća. Trebamo li riješiti probleme 21. stoljeća koji nemaju presedana s modelima iz 19. stoljeća? Nemamo više fiziku iz 19. stoljeća, ni biologiju, ni inženjerstvo, ni ništa drugo. Jedino područje u kojem smo zaostali u 19. stoljeću je ekonomija, što je elementarni apsurd, a mainstream mediji nas uvjeravaju da tako i treba biti.
Kako bi izbjegli katastrofu, da ste u poziciji moći, što biste učinili?
Problem počinje na sveučilištima. Sveučilišta su postala suučesnik u održavanju svijeta kakvog ne želimo. Ako ne učite nešto drugo studente ekonomije, kako očekivati od njih da promijene nešto kao profesionalci. Kada sam ja studirao u ranim pedesetima, bilo je drugačije. Imali smo bazične kolegije kao povijest ekonomske misli koji više ne postoje u curriculumu, kao da nije bitno znati što su ekonomisti prije našeg vremena mislili. To je arogancija. Sveučilišta su postala suučesnik u održavanju svijeta kakvog ne želimo. Ako ne učite nešto drugo studente ekonomije, kako očekivati od njih da promijene nešto kao profesionalciOno što znamo sada vrijedi za zauvijek? Tu prestaje biti znanost i postaje religija. To je neoliberalna ekonomija danas.
Trebamo kultivirane ekonomiste koji znaju otkuda potječu, kako su se ideje razvijale. Drugo, trebamo ekonomiju koja vrlo jasno razumije sebe kao podsistem šireg sustava koji je konačan, biosfere, te je po tome beskonačan rast nemoguć. I treće, trebamo sustav koji razumije da ne može funkcionirati bez ozbiljnosti ekosustava. Ekonomisti ne znaju ništa o ekosustavu. Ne znaju ništa o termodinamici, ni o bioraznolikosti. U tom su pogledu totalni ignoranti, a ja stvarno ne vidim da bi ekonomistu nanijelo štetu ako bi znao da ako pčele izumru, on bi izumro također, jer ne bi bilo više hrane za njega. Ali ekonomisti ne znaju da mi ovisimo o prirodi u potpunosti. Za njih je priroda podsustav ekonomije što je sasvim ludo.
Zatim, treba dovesti potrošnju bliže proizvodnji. Ja živim na dubokom jugu Čilea, fantastičnom području za proizvodnju mliječnih proizvoda. Međutim, u hotelu u kojem sam bio prije nekoliko mjeseci za doručak sam dobio maslac iz Novog Zelanda. Nije li to ludo? A zašto? Zato što ekonomisti ne znaju kako izračunati stvarne troškove. Dovesti masalc s udaljenosti od 20 000 kilometara na mjesto gdje se proizvodi jako dobar maslac pod izgovorom da je jeftiniji je kolosalna glupost, zato što ne uzima u obzir koji je utjecaj na okoliš imalo 20 000 kilometara transporta. I uz to jeftiniji je zato što je subvencioniran tako da je jasno da je ovo slučaj u kojem cijene nikad reći istinu. Sve su to trikovi koji čine strašne štete. Ako se potrošnja približi potrošnji, jest ćemo kvalitetniju hranu. Znat ćemo otkuda dolazi. Možda ćemo poznavati osobu koja ju je proizvela. Tako se stvar humanizira, ali praksa ekonomista danas je totalno dehumanizirana.
Ne mislite li da će nas Zemlja natjerati na drugačiji način razmišljanja, da se bližimo kraju?
Neki utjecajni znanstvenici tvrde slično, ali ja nisam još stigao do te točke. Ne mislim da je konačna presuda da za nekoliko desetljeća čovječanstva više neće biti, ali nismo ni daleko. Reći ću da smo prešli jednu od tri rijeke. Zastrašujuće je kako se količina katastrofa gomila posvuda u svim manifestacijama, oluje, potresi, erupcije vulkana, Zastrašujuće je, ali mi i dalje nastavljamo istim putem.
Dakle, što vam daje nadu? U svemu što ukazuje na naš izravni put u katastrofu što je kompenzacijska sila?
Ne znam. To je samo nada. Vjerujem da, ako će se nešto uistinu promijeniti, tome će prethoditi nešto još dramatičnije, na žalost, te će onda možda biti naše reakcije. Majanski kalendar, na primjer, govori o 2012., da će se 21. prosinca 2012. velike stvari dogoditi. Ne znam što bi to moglo biti, ali možda se nešto dogodi pa započnemo novu eru malo prosvjetljeniji.
Što ste naučili u siromašnim zajednicama u kojima ste živjeli što vam daje tu nadu?
Solidarnost među ljudima, respekt za druge, međusobna pomoć. Bez pohlepe. Ta je "vrijednost" odsutna u siromaštvu, a pomislili bi ste da će pohlepe tamo biti više nego drugdje, da pohlepa pripada ljudima koji nemaju ništa. Međutim, upravo je suprotno, što imaš više, postaješ pohlepniji. Cijela ta kriza proizvod je pohlepe. Pohlepa je prevladavajuća vrijednost u svijetu danas i dok god se tako nastavi, s nama je svršeno.
Koja biste načela vi učili mlade ekonomiste?
Principi ekonomije kakva bi trebala biti bazirani su na pet postulata i jednoj fundamentalnoj vrijednosti. Prvo, ekonomija treba služiti ljudima, a ne da ljudi služe ekonomiji. Drugo, razvoj se tiče ljudi, a ne objekata. Treće, rast nije istoznačan razvoju, a razvoj ne podrazumijeva nužno rast. Četvrto, nikakva ekonomija nije moguća bez ekosustava. Peto, ekonomija je podsustav većeg konačnog sustava, biosfere, te time beskonačan rast nije moguć.
Kada je u pitanju ekonomski interes, mi zaboravimo život i to ne samo drugih bića, već i ljudskih Fundamentalna vrijednost koja bi podržala novu ekonomiju trebala bi biti da nikakav ekonomski interes nikada ne može biti iznad važnosti života. Kada kažem život, ne mislim samo na ljudska bića, zato što je za mene u središtu čudo života u svim svojim manifestacijama. Ali kada je u pitanju ekonomski interes, mi zaboravimo život, ne samo drugih bića, već i ljudskih. Ako se prijeđe ta lista, od jedne točke do druge, vidimo da je ono što je danas na djelu potpuno suprotno svakoj točki.
Možete li nam pobliže objasniti treću točku, rast i razvoj?
Rast je kvantitativna akumulacija. Razvoj je oslobađanje kreativnih mogućnosti. Svaki živući sustav u prirodi raste do određene točke i zatim prestaje rasti. Vi ne rastete više, kao ni ja. Ali i dalje se razvijamo. U protivnom ne bismo sada ovdje razgovarali. Dakle, razvoj nema granica. Rast ima granicu. To je jako velika stvar koju ekonomisti i političari ne razumiju. Kada je u pitanju ekonomski interes, mi zaboravimo život i to ne samo drugih bića, već i ljudskihOni su opsjednuti fetišem gospodarskog rasta.
Autor sam poznate hipoteze praga, koja kaže da u svakom društvu postoji razdoblje u kojem gospodarski rast, konvencionalno shvaćen ili ne, dovodi do poboljšanja kvalitete života. Ali samo do određene granice, praga iza kojeg, ako se rast nastavi, kvaliteta života počinje opadati. To je situacija u kojoj se sada nalazimo.
SAD je najdramatičniji primjer koji možete pronaći. Naslov jednog od poglavlja moje knjige Raskrinkana ekonomija, koja će biti objavljena ovoga mjeseca u Engleskoj, je Sjedinjene Države, podrazvijena nacija, što je nova kategorija. Imamo razvijene, podrazvijene i one u razvoju. A SAD je primjer zemlje, u kojoj jedan posto Amerikanaca živi sve bolje i bolje, a 99 posto lošije, u svim vrstama manifestacija. Postoje tisuće ljudi koji spavaju u automobilu parkiranom ispred kuće koja je nekoć bila njihova kuća. Milijuni ljudi su sve izgubili. No, špekulantima koji su proizveli cijeli nered je fantastično. Nemaju nikakvih problema.
Kako biste to preokrenuli?
Ne znam kako to okrenuti. Okrenut će se samo od sebe na katastrofični način. Možda milijuni ljudi odjednom izađu na ulice u SAD-u i počnu razbijati. Situacija je apsolutno dramatična. To bi trebala biti najmoćnija zemlja na svijetu, a čak i u ovakvim uvjetima nastavlja s tim glupim ratovima, troše sve više, više milijuna i trilijuna. Trinaest milijardi dolara za špekulante, a nijedan cent za ljude koji su izgubili svoje domove. Kakva je to logika?
Intervju je izvorno emitiran na kanalu Democracy Now! 26. studenog 2010.
Vezane vijesti
Ekonomska iluzija
Žestoke konfrontacije i vrlo učene rasprave sljedbenika raznih ekonomskih apostola poput Karla Marxa, Johna Keynesa ili Miltona…
Objavljeno: 16.02.2012.
Raskrinkavanje ekonomije
Manfred Max-Neef, Philip B. Smith, "Raskrinkana ekonomija": Sretni smo jer živimo u doba kada se kao kandidat za luđačku košulju…
Objavljeno: 15.05.2012.
Bez jednakosti nema održivosti
Iako je Hrvatska još u situaciji relativno malog ekološkog otiska i visoke razvijenosti, po indeksu nejednakosti u društvu strmoglavili…
Objavljeno: 09.05.2012.
Taj dosadni narod
Bauk armije nezaposlenih i siromašnih kruži financijskim tržištima – što ako otkažu poslušnost, piše Stephan Kaufmann.
Objavljeno: 26.04.2012.
Četvrti svjetski rat je pred nama
Dražen Šimleša: Nemoguće je zaštititi i obnoviti resurse dok imamo korumpirane i nemoralne političare koji ništa neće poduzeti u…
Objavljeno: 19.03.2012.
POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE
Kraj revolucije?
Stanovnici Egipta u srijedu prvi puta u povijesti izravno biraju predsjednika u prvom krugu izbora
Izraelci pucali na Palestince + VIDEO
Na YouTubeu je objavljena snimka na kojoj je prikazano kako naoružani izraelski naseljenici pucaju na skupinu Palestinaca, a vojska i policija stoji sa strane i sve mirno promatra
Pravo značenje 1. maja
Prvomajski preporod pokreta Occupy Wall Street, kovanje saveza između aktivista i sindikata, bio je povijesni trenutak antikapitalističke borbe.
Orwelijanska lakrdija
Zbog pripremaa za Olimpijske igare, London je već tjedan dana poprište vojnih vježbi
Uhićeno 180 studenata
Kanadske vlasti su donijele izvanredni zakon koji studentima u Quebecu onemogućuje nastavak prosvjeda zbog poskupljenja školarina
NATO aktivirao proturaketni štit
NATO je službeno proglasio operativnom prvu fazu proturaketnog štita čiji je cilj, navodno, zaštita Europe od raketnih projektila s Bliskog istoka
U "mirovnoj" misiji do samog kraja
"Mi smo u Afganistanu odlučili ostati do 2015. kao i sve druge članice NATO-a", poručio je ministar Kotromanović
dodaj komentar 58 komentara
da sam ja zapravo za holistički pristup elektrotehnici :)
moras uronit u blato, paucinu, prasinu,
stakore, golubove da bi se to sve shvatilo - cudno, ali istinito. :O)
A kada ono čovjek s Berkeleya s javne govornice se izruguj svim tim chartovima,statistikama...
Ne pamtim kad san čita tekst sa više floskula.
Ono što je problem jest kako će se sve skupa raspetljati, tj. s kolikim praskom.
Treba izbjeći opći rat.
Nema problema. Probat ću do večeras. ;)
lovi frane ribu na tunju i pita ga turist-menager-u-prolazu da zašto lovi samo po ure
- zato jer mi je dosta dva'est deki za večeru
- ali kad bi lovili duže mogli bi prodati ribu i dobro zaraditi
- dobro i šta onda
- pa eto mogli bi onda kupiti brod i puno više uloviti i zaraditi
- dobro i šta onda
- pa onda bi kupili više brodova i zaposlili masu ljudi da rade za vas
-dobro i šta onda
- e pa jebi ga... onda bi mogli sjedit ovdje i loviti ribu
- ea šta sad radin?
baza je stara za popizdit i uvijek je dobra bruma, a moš od nje i dobar intervju napravit
i striček mi izgleda ko djed mraz, točno ga mogu zamisliti kako će sad obući crveno odjelo, upregnuti sobove i ...evo ga negdje iznad mog krova
sve što je izgovorio odlično je i drži vodu
čovjek je jedino biće u nama poznatom kozmosu koje može promijeniti smjer i način kretanja po svojoj volji jer je jedino biće kroz koje se realizira sloboda i stvarno i metaforički i kako god vam drago
na tu slobodu smo osuđeni, sloboda izbora je dio te slobode
i samo je pitanje: tko će napraviti prvi korak u toj promjeni načina kretanja?
stvarno: tko će prvi koraknuti... u slobodu... u neizvjesno...?
Ekonomija je znanost koja se bavi proučavanjem ljudskog djelovanja u uvjetima oskudnosti resursa. Kao takva traži uzročno-posljedične veze i zakone. Ova izjava super zvuči, ali zapravo nema nekakvog smisla...
"Cijela kriza je proizvod pohlepe. Pohlepa je danas prevladavajuća vrijednost u svijetu i ako se tako nastavi, s nama je svršeno"
Pogrešno. Kriza nije proizvod pohlepe nego proizvod monetarne ekspanzije i malinvestmenta. Koga zanima više o krizi:
http://www.amazon.com/Meltdown-Free-Market-Collapsed-Government-Bailouts/dp/1596985879
Baš me zanima kako je autor ustanovija da je pohlepa glavna vrijednost u svijetu danas...
"Recimo da ste prostudirali sve, s teološkog, antropološkog, biološkog pa čak i biokemijskog polazišta, o ljudskom fenomenu koji se zove ljubav i pretpostavite da znate sve. Međutim, dok se ne zaljubite, ljubav ne možete razumjeti, što znači da možete razumjeti samo ono čega postanete dio. Kada pripadaš možeš razumjeti, kada si odvojen, možeš akumulirati znanje što je bila funkcija znanosti."
Kad pripadaš možeš izgubit svaki doticaj s objektivnim gledanjem na stvar koju promatraš. To se upravo dogodilo autoru. Ovakav može samo štetit siromašnima ma kako to čudno zvučalo...
"Znanost je podijeljena u dijelove, ali razumijevanje je holistično."
Zvuči ka neka New age izdrkotina.
"Ako se ne gleda izvana već uči iznutra, naučite sjajne stvari. Ljudi koji žele raditi na iskorjenjivanju siromaštva ne znaju da je u siromaštvu enormna kreativnost."
S obzirom koliko hvali siromaštvo meni dođe da se zapitan jel on želi iskorijenit siromaštvo il ga želi proširit. :-/
"Zatim suradnja, međusobna pomoć, izvanredne stvari koje se više ne nalaze u dominantnom društvu, individualističkom, egoističnom, pohlepnom, potpuno suprotnom."
Floskulice, floskulice...
"Dramatično smo glupi."
Reka bi da je ipak prestrog prema sebi. Nije sramota krivo shvatit stvari.
"Potreban nam je potpuno novi koncept ekonomije."
Iako se s autorom slažem skoro u potpunosti s opisom neoklasične ekonomije mislin da nam nije potreban potpuno novi koncept ekonomije. Koncept Austrijske škole je dovoljno dobar. :)
"Kako bi izbjegli katastrofu, da ste u poziciji moći, što biste učinili?"
Na ovo pitanje autor daje neko svoje viđenje gdje su problemi i dijelom kaže što bi trebalo učinit, ali nigdi ni spomena kako to učinit. Šta ćemo sa Sveučilištima? Oćemo li ih privatizirati ili u potpunosti nacionalizirati ili nešto treće? Autor samo izbacuje otrcane fraze, a nigdi ne daje odgovor...
"Zastrašujuće je kako se količina katastrofa gomila posvuda u svim manifestacijama, oluje, potresi, erupcije vulkana, Zastrašujuće je, ali mi i dalje nastavljamo istim putem."
Ovo mi je najjače od svega. Kakva najava apokalipse LOL.
A onda Majanski kalendar i spominjanje 2012. Jao jao. Kao što rekoh na granici New agea...
"Ta je "vrijednost" odsutna u siromaštvu,"
Kako je nahvalija siromaštvo reka bi čovik da je to nešto najlipše na svitu.
Neman više volje... Mislin da je i ovo dovoljno.
How yes no. :D
p.p.s. ozbiljno podcjenjuješ čičin smisao za humor
"Imaš američke marince npr. Obuka traje 54 dana. U tih 54 dana nauče te da pucaš, rastavljaš i sastavljaš pušku, da ubijaš itd. Ne uče te da dovodiš u pitanje zašto ideš u akciju, zašto ubijaš. Tako je i sa ekonomijom."
Ako dovedeš u pitanje ekonomske zakonitosti i sveto tržište doživjet češ svu silinu fanatizma ekonomista...
Veci dio znanstvenika slaze se da su globalono zatopljenje i podizanje razine mora poslijedica ljudskog djelovanja. Intrument tog djelovanja je ekonomija. Znanosti je isto tako poznato i da vulkanske erupcije budu ucestalije i snaznije kada lava dodje u kontakt sa vodom. Da li je to slucaj sa navodno sve vecom ucestaloscu erupcija, diskutabilno je, ali je i sasvim realna opcija.
Ne sumnjaN u njegove dobre namjere, ali misliN da može napravit više štete nego koristi. A komentiraN samo ovo šta je reka u ovom tekstu...
Dobra su vina ove godine u Cileu ;)
Sto se tice EU, ona i ima sad nesmanjivih 25,000.000 nezaposlenih radi nekompatibilnosti tisuca filozofa, sociologa i sl. trkeljasa sa globalnom proizvodnjom korisnih proizvoda.
Da bi se jos i takve mazilo fino se prionulo socijalnim lizaljkama i sladoledima.
Rezultat?
"EU banks, led by those in Germany and France, have $2.28 trillion of exposure to the debts of Greece, Ireland, Portugal and Spain, according to the Bank for International Settlements."
I sad gore pobrojani mediteranci, lijeni, nezainteresirani i fjakasti smisljaju kako bi se prikrpali EU na grbu i cicali pare iz poreza zaposlenih u zemljama sjevera Europe.
Nisam bas siguran...
Ako malo bolje pogledaš vidit ćeš da mi je postavljeno pitanje zašto mislin da čiča baca floskule, a ne da ja nudim rješenje. ;) Ali ako oćeš mogu ti reć svoje viđenje rješenja. :P
Za početak...
Pričati o nekompatibilnim filozofima ,sociolozima može pričati samo neupućena osoba...Po čemu su ekonomisti kompatibilni i što to oni proizvode..Posebno mislim na bankare...i one bliske političkim centrima moći
Koji je njihov doprinos sveukupnom obogaćivanju društva i stvaranju bogatstva
Čiča uopće ne veliča siromaštvo već sasvim obrnuto...ono što veliča su kreativnost i solidarnost koja se često pojavljuje u takvim uvjetima...
Ako netko kaže suprotvo: curenje nafte u meksičkom zaljevu, smog, otpad po jadranu, izumiranje vrsta, golf tereni, siromaštvo, betonizacija, fiksacija na seksualnost svih vrsta i oblika... Sve je to posljedica fiksacije na profit - boga ekonomije.
Zašto nebi bili fiksirano na duhovno? Pod tim mislim na: ljepotu (lijepi i ugodni ambijent življenja), prijateljske odnose (promptno reagiranje kada vidimo ugrožene, sport radi druženja a ne radi novca), zdravlje (život bez stresa, kvalitetna hrana i zdrav ambijent), obrazovanje (znanost u službi boljitka i duhovnog oplemenjivanja a ne profita), fiksacija na odnos u parovima umjesto na seksualnost. Da, danas je takav stav skoro nemoguć jer ruši boga ekonomije - novac - na sporedno mjesto...
Ako vec neko pita za rjesenje a on to radi, onda postoji po meni samo jedan odgovor. OBRAZOVANJE! Ono je taj evolutivni iskorak ka konacnom odvajanju od instrumentalizacije koja je danas sveprisutna. Ne mogu se oteti ideji da bi mozak i pored svih cinjenica da srljamo u ponor, opalio po gasu! Mislim da nebi! Ako nista zbog bioloskih refleksa ka samoodrzanju!
Mi ustvari ne znamo ono sto je vazno i sta su posljedice!!! Stvar je neznanja ... Ustvari mi ne znamo ni sta smo sve kadri ... a kada bi to znali, puno stvari bi se promijenilo ...
Vrijeme je da se krene...........!
Hasta La Victoria Siempre!
A ovo sto se upravo dogadja u UK, povecanje skolarina za 300% je dio tog prljavog plana - onemoguciti masama pristup znanju, samo eliti........koja ce nastaviti pljacku dok ne satjera cijeli svijet u ambis iz kojeg se niti uz Boziju pomoc necemo lako izvuci - tko prezivi!
Hasta La Victoria, Siempre....
Informacija = ono što čujemo od drugih (in-forma, bez forme, što nije (o)stvar(e)no
E, da bi koji od vas predložija smjer akcije...
iako sve je više osvještenih u najrazličitijim društvima u kojima se krećem, vjerovat ću da smo ipak borg i da se misao jednom stvorena širi svijetom kao virus
Ocekivati univerzalni pristup i spasitelja/vodju mogu samo budale ili kukavice.
Komentari na H-alteru. <3 Ništa mi ne ulipša dan tako lako. XD XD XD
Dobra muzika - dobra drzava.
Losa muzika - .....
A ti Zebo, ako si barem malkice lijepa kao sto si pametna, ljubim te u oko!
Unazad 250 godina, a s ovim bi se slozili i oni sami, doslo je do ogromnog napretka medicine, raznih tehnologija komunikacije, novim gradjevinskih materijala i ljudski se vijek produzio za 2 x..
Dakle sve su ljudske djelatnosti, znanosti na svim poljima bitno napredovale.
Samo je marxizam i Marx dovrsena filozofija jos prije 250 godina.
Po njima dakako.
I sad kad se poslije 250 godina ta prica ne uklapa nigdje eto nam smaka svijeta.
Opet po njima...
Pa drugovi kad bi se npr. Tesla danas samo 65 godina nakon smrti probudio i sam bi revidirao neke svoje nacrte a neke skice bi uspio ozivotvoriti jer su se pojavili sasvim nevi materijali i znanja koja ne tako pradavno nisu bila poznata ljudima.
Jeste li ikad razmisljali o tome?
Pohlepu nije izmislio nijedan drustveni sistem. Ona je dio covjekova habitusa sa liste nesavrsenosti, od kad covjek postoji.
Bog Mammon je daleko stariji od svih ovih pojava i svinjarija kakvih je oduvijek bilo i biti ce.
Problemi sa ljevicarima su uvijek isti. Teska lobotomija i potpuni nedostatak logike.
Unazad 250 godina, a s ovim bi se slozili i oni sami, doslo je do ogromnog napretka medicine, raznih tehnologija komunikacije, novim gradjevinskih materijala i ljudski se vijek produzio za 2 x..
Dakle sve su ljudske djelatnosti, znanosti na svim poljima bitno napredovale....
NAPREDAK??? Tako je meni odgovorila doktorica na upit o povečanju karcinoma da je danas samo dijagnostika bolja... najbolje, žena u to VJERUJE!
Spadam po svim parametrima u DESNICU no lijevo i desno su samo strane istog svijeta koji kad pogledaš od strane down under - desno i lijevo samo promjene strane.
Umjesto veličanja napretka mr. ZLI NEOLIBERAL i sl. bavite se malo fizikom. Svašta se može doznati, npr. iz termodinamike itd...
A i Baumana nije loše čitati.
Također kaže da je uskračivanje pravedne plaće u nebo vapijući grijeh.
Evanđeljem inspirirana UN-ova Opća deklaracija ljudskih prava kaže da "Svatko tko radi ima pravo na plaću, koja njemu i njegovoj obitelji omogućuje život dostojan čovjeka". Također i skroman život, ali dostojan čovjeka.
Kada ozbiljan ekonomist poseže za majanskim kalendarom, onda znam da je dodirnuo dno racionalnog sagledavanja stvari.
Pod kojim jebenim uvjetima će onaj tko lagodno živi na račun tuđeg rada doživjeti prosvjetljenje?
Do konca teksta, ništa konkretno nije rekao kako misli riješiti situaciju koju je dobro opisao:
"..
Stajao sam u slamu, a preko puta mene u blatu je stajao drugi čovjek. Pogledali smo se. On, nizak tip, mršav, gladan, bez posla, uzdržava petero djece, ženu i baku. I ja, fini ekonomist koji je predavao na Berkeleyu. Gledali smo jedan drugoga i ja sam iznenada shvatio da nemam ništa koherentno za reći tom čovjeku, da je sav moj jezik kao ekonomista potpuno beskoristan.
.."
Njegovih pet postulata je bježanje od suštine kapital odnosa.
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.