Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Jemen na rubu građanskog rata

Fotografija članka
Glavni grad gori, mrtvi se od siječnja broje u stotinama, a predsjednik Saleh se i dalje odbija povući

Najmanje 400 osoba poginulo je u Jemenu otkako su 23. siječnja počeli protuvladini prosvjedi, koji su odnedavno prerasli u pravi rat između pobunjenika i vladinih snaga u glavnom gradu Saani. AFP je javio da se borbe vode u gradskoj četvrti Hasaba, 15 kilometara sjeverno od centra, u kojoj svoje sjedište ima Sheikh Sadiq al-Ahmar, vođa opozicijske hašidske plemenske federacije, te da pobunjenicima kao pojačanje pristižu tisuće boraca.

DPA je u srijedu izvijestila o 41 poginulom na obje strane, a AFP sljedeći dan o još 15 mrtvih. Al-Jazeera je navela da su pobunjenici zauzeli neke vladine zgrade te da su opkolili ministarstvo unutarnjih poslova. Oružani sukobi šire se i u ostalim dijelovima Jemena. Al-Jazeera je popratila prosvjede u gradu Taizu, koji traju od nedjelje. Vojska je odgovorila bojnim streljivom te je pobila najmanje 50 prosvjednika. Još je gore u Zinjibaru, iz kojega je pobjeglo gotovo svih 20.000 stanovnika nakon što su vladine trupe napale oko 300 Al-Qa'idinih militanata koji su netom zauzeli grad. Za iznenađujući upad Al-Qa'ide opozicija je izjavila da je maslo predsjednika Alija Abdalle Saleha, kako bi isprovocirao Zapad da zaštiti njegov režim od urušavanja. Da je Al-Qa'ida odabrala Jemen kao uporište, postalo je jasno 2006., zbog čega je posljednjih godina vojna pomoć SAD-a Jemenu bila i 300 milijuna dolara.

Njemački šef diplomacije Guido Westerwelle izjavio je u povodu aktualnih sukoba za DPA da "građanski rat nije prijetnja samo Jemenu nego cijeloj regiji jer bi mogao postati novo terorističko uporište". Glavni jemenski problem je predsjednik Saleh, koji nakon 33 godine autokratske vladavine i namještenih izbora odbija odstupiti s vlasti usprkos "arapskom proljeću" u toj zemlji te unatoč prosvjedima i apelima iz svijeta da ode. Vidjevši da se režim opasno trese, zaljevske zemlje uz pomoć SAD-a i EU ponudile su predsjedniku Salehu tri sporazuma po kojima bi se odrekao vlasti u zamjenu za imunitet. Sva je tri sporazuma prihvatio, ali bi se svaki put u posljednji trenutak predomislio i odbio predati vlast. Nakon posljednjeg takvog odbijanja SAD, EU i zaljevske zemlje bili su prilično bijesni, a već nakon nekoliko sati izbile su borbe u glavnom gradu.

Tagovi: Jemen
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 1 komentar
  1. Lepy03.06.2011. 09:18
    zašto nato ne napadne saleha??

    ah da nemaju naftu
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

23.05.

Kraj revolucije?

Stanovnici Egipta u srijedu prvi puta u povijesti izravno biraju predsjednika u prvom krugu izbora

23.05.

Izraelci pucali na Palestince + VIDEO

Na YouTubeu je objavljena snimka na kojoj je prikazano kako naoružani izraelski naseljenici pucaju na skupinu Palestinaca, a vojska i policija stoji sa strane i sve mirno promatra

23.05.

Pravo značenje 1. maja

Prvomajski preporod pokreta Occupy Wall Street, kovanje saveza između aktivista i sindikata, bio je povijesni trenutak antikapitalističke borbe.

23.05.

Orwelijanska lakrdija

Zbog pripremaa za Olimpijske igare, London je već tjedan dana poprište vojnih vježbi

22.05.

Uhićeno 180 studenata

Kanadske vlasti su donijele izvanredni zakon koji studentima u Quebecu onemogućuje nastavak prosvjeda zbog poskupljenja školarina

22.05.

NATO aktivirao proturaketni štit

NATO je službeno proglasio operativnom prvu fazu proturaketnog štita čiji je cilj, navodno, zaštita Europe od raketnih projektila s Bliskog istoka

21.05.

U "mirovnoj" misiji do samog kraja

"Mi smo u Afganistanu odlučili ostati do 2015. kao i sve druge članice NATO-a", poručio je ministar Kotromanović