Jemen polako tone u kaos. Doduše, država još nije urušena, ali ona se u ovom trenutku bukvalno bori za opstanak s vrlo teškim izgledima da u tome i uspije. O kakvom se pritisku radi jedan dio su najdirektnije osjetili putnici aviona NWA na liniji Amsterdam - Detroit. Njima je glave pokušao doći mladi Nigerijac Abdul Farouk Abdulmutallab u režiji jemenske podružnice Al-Qaede. No, Al-Qaeda nije jedino što se dogodilo Jemenu.

Na sjeveru zemlje već pet godina traje građanski rat između pripadnika šijitskog plemena Houthi i jemenske vlade, a u najnovije doba i vlade Saudijske Arabije. Taj je sukob involvirao i iransku vladu na strani pobunjenika i egipatsku na strani jemenske vlade i prijeti daljnjom eskalacijom. Nadalje, početkom prošle godine počeli su i još se nisu smirili nemiri na jugu zemlje, iza kojih stoje umirovljeni oficiri bivše južnojemenske vojske (ujedinjenje južnog i sjevernog Jemena zbilo se 1990. godine) koji se ne mogu pomiriti s novonastalom situacijom i gubitkom samostalnosti. Već su jednom, 1994. godine izazvali dvomjesečni građanski rat, koji je uz asistenciju UN-a i teškom mukom zaustavljen.

Jemen je i jako siromašna zemlja, najsiromašnija među arapskim državama. Čak 20 posto stanovništva živi od samo jednog dolara na dan. Jemen je i zemlja s više od 40 posto nezaposlenih i s najbrže rastućim stanovništvom na Bliskom istoku. To je i zemlja čija ekonomija gotovo posve ovisi o proizvodnji nafte, a uskoro će, 2017. godine, presušiti i posljednji preostali naftni izvor. Jemen doduše ima velike rezerve plina, pa čak i proizvodi tekući prirodni plin, ali nestanak nafte bi mogao dovesti do potpunog ekonomskog kolapsa jer nema druge proizvodnje, osim one vezane uz hidrokarbonate. Jemenu će uskoro presušiti i izvori pitke vode i to, bizarno, ponajviše zato jer je koriste za navodnjavanje polja zasađenih biljkom - khat - inače relativno blagom drogom. Jemenski predsjednik Ali Abdallah Saleh se okružio pripadnicima svog klana i čini apsolutno sve što je potrebno da bi ostao na vlasti, i tako već trideset godina.

To nije sve, jer osim zbog ekonomskih, političkih i socijalnih problema, Jemen trpi i zbog problema koji su naslijeđe podjele na južni i sjeverni Jemen. Iako podjela zapravo datira od davnina - sjevernim su prostorima vladali egipatski kalifi, a potom i Otomanska imperija koja je povremeno svoju vlast proširivala i na jug - razlike u mentalitetu i sustavu počinju se posebno snažno taložiti od 1918. godine kada je Sjeverni Jemen stekao samostalnost. Naime južni dio je od 1839. pa sve do 1967. godine pod upravom Britanskog carstva. Sjeverni Jemen je u međuvremenu sklapao razna savezništva najprije sa Saudijskom Arabijom, pa nakon revolucije u kojoj je svrgnuta monarhija i uspostavljena republika, posebno snažno s Egiptom. Nakon odlaska Britanaca južni dio se deklarirao kao Narodna Republika Jemena te uspostavio snažne veze u SSSR-u i komunističkom svijetu što njeni arapski susjedi nisu rado gledali.

Počela je serija sukoba sa Saudijskom Arabijom, Omanom, a i zabilježeno je da je to bila jedina arapska zemlja koja je glasala protiv učlanjena novih arapskih država iz Perzijskog zaljeva u UN i Arapsku ligu. Također, što će se kasnije pokazati posebno kobnim, pružala je i utočište mnogim pobunjeničkim skupinama s Bliskog istoka.

No, i kada je došlo do ujedinjenja, Jemen nije prestao izazivati kontroveze. U sukobu između Iraka i Kuvajta iako član Vijeća sigurnosti UN-a, Jemen je ostao suzdržan što mu do danas nisu oprostile zemlje Perzijskog zaljeva. Čak 850.000 Jemenaca na privremenom radu u susjednim državama tada je protjerano, a Saudijska Arabija počela je graditi graničnu barijeru kako bi onemogućila komunikaciju s Jemenom. Zemlje s kojima je Jemen nastavio održavati prijateljske veze su - Irak i Somalija. Već i samo spominjanje njihovih imena zaziva nesreću, a Jemen je napravio i korak više i posve otvorio granice za nesretne Somalijce koji su bježali pred građanskim ratom u svojoj zemlji. Nesreća se samo nastavila gomilati, pa je i Jemen u konačnici postao velika, siromašna i nestabilna državna tvorevina, prava obećana zemlja za »pobunjenike« raznih vrsta.

Posljednji napadi pripadnika jemenske vlade, potpomognute američkim vojnim snagama, na lokacije na kojima se nalaze pripadnici Al-Qaede izazvali su dodatne prijepore u toj ranjenoj zemlji. Šeik Abdelmadžid Zendani, inače rektor islamskog sveučilišta Al-Iman, kojeg SAD sumnjiči za potporu terorizmu, napao je vladu u Sanaai i SAD optužio da planira vojnu okupaciju odnosno kolonizaciju zemlje. Taj utjecajni islamistički vođa osudio je i međunarodnu konferenciju o Jemenu, sazvanu na inicijativu britanskog premijera Gordona Browna za 28. siječnja u Londonu, ocijenivši kako njezini organizatori prikazuju Jemen kao nedoraslu zemlju.

»Neka Jemenci, i građani i oni na vlasti, budu na oprezu kako im ne bio bio nametnut protektorat«, upozorio je Zendani.

Naime, kontranapadi pripadnika jemenskih vlasti već su djelomično stvorili atmosferu koja bi, ako se američki angažman nastavi, zemlju nepovratno survala u kaos. Svjedoci pišu, a mediji prenose da su u posljednjim vladinim napadima ginuli i civili, žene i djeca. Nezadovoljstvo raste, a sve to samo pokazuje kako bi potencijalna američka vojna intervencija najviše pomogla Al-Qaedi i njenim namjerama. Svjestan je toga predsjednik Obama pa je stoga odlučno odbacio mogućnost slanja trupa na jug Arapskog poluotoka. No, što drugo? Novinar BBC-ja predložio je da se jemenskim plemenima plati da protjeraju militante. Zvuči ludo, ali izgleda kao da samo ludost ili čudo može spasiti Jemen.

Otmice stranaca

I Jemen, slično kao Somalija, mada u manjoj mjeri, ima bogat historijat otmica stranih državljana. U posljednjih 15 godina oteto je više od 200 stranaca i u većini slučajeva se radilo o akcijama određenih plemena koja su na taj način namjeravali postići neki ustupak Vlade u Sanaai. Jedna od žrtava bio je svojedobno bivši njemački ministar vanjskih poslova Jürgen Chrobog, koji se, dok je bio ministar, pročuo upravo po pregovorima s otmičarima. Lani je bila oteta grupa od devet turista, nažalost preživjelo je samo dvoje djece.
U ovom trenutku vode se pregovori za spas šestero britanskih i njemačkih talaca koji su oteti u lipnju prošle godine, a koji su radili u lokalnoj jemenskoj bolnici. Među otetima je i troje djece, a dvije njemačke bolničarke i južnokorejski humanitarac su nađeni mrtvi odmah kako su oteti. Inače, većina taoca je oslobođena.

Sretna Arabija

Davno je to bilo, između 2200 godine stare ere i šestog stoljeća nove ere, pa ipak vrijedi se podsjetiti. Jemen je tada bio dio nekoliko kraljevstva koja su kontrolirala iznimno lukrativan put začina. Stari Rimljani su zbog bogatstva koje se tu stvaralo taj prostor nazivali Arabia Felix što znači - Sretna Arabija.

Planine kao stvorene za Al-Qaedu

Svjedoci tvrde da su jemenske planine kao stvorene za dom militantima, oštre su i teško dostupne, a kontroliraju ih dobro naouružana plemena. Al-Qaeda se na tom prostoru smjestila nakon što je protjerana iz Saudijske Arabije pa je situacija naprosto napadno usporediva s Afganistanom, Pakistanom i Irakom, mada ne, još ne i istovjetna, jer jemenska vlada zasad relativno uspješno vodi rat protiv terorista na svom teritoriju.