24.05.2012.
Što nam znači pobjeda Karanikolića
Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Što nas čeka
- Akcija stadion/ Okrugli stol
- Poziv na prosvjed protiv transporta životinja
- Eko zona dijeli LED žarulje
- Globalni trendovi u zaštiti ljudskih prava i uloga UN-a/ Predavanje
- Zarez broj 335.
- Voda ili profit/ Javna tribina
- Kamo vode dokumenti?/ Tribina
- Biciklopopravljaona četvrtkom
- → Više
- Vilim Matula / Siniša Labrović: Postdiplomsko obrazovanje
- Šesti Festival židovskog filma
- Što intendant može promijeniti?
- Čovjek na Zemlji 2012.
- 15. Festival alternativnog kazališnog izričaja
- "Moj bosonogi prijatelj" i "Draquila" u Dokukinu
- Kultura u Močvari
- Marija Braut/ Mario Rozić – Novi Zagreb jučer i danas
- → Više
Trg Burze
- Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Adris
- Natječaj za Projekte građana unutar programa Europa za građane
- Natječaj za financijske potpore projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih
- Natječaj Zagrebačke županije za udruge za zaštitu okoliša
- Natječaj Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine
- Financijska potpora za projekte za održivi razvoj otoka
- UNESCO International Fund for Cultural Diversity 2012
- Natječaj za neobjavljenu SF&F priču na temu demokracije
- → Više
- Henkel Art.Award. 2012
- Izložba fotografija na "Pedalafestu"/ Izložba
- Doniraj emotivnu baštinu Prajdovoj izložbi prekinutih queer veza
- Natječaj za izlaganje u Galeriji VN u 2013.
- doFuraj svoj film! 2012 - poziv
- Re-Thinking Humanities and Social Sciences
- Snimi kratki biciklistički video i osvoji Veliku pedalu!
- Nagrada Julija Benešića - natječaj
- → Više
Deutsche welle
- Politika Nacionalizmi u europskoj čekaonici
- Panorama Finale Eurosonga bez "Neba"
- Gospodarstvo Smije li Grčka uopće napustiti eurozonu?
- Kultura Djela najpoznatijeg njemačkog umjetnika na okupu
- Priča dana Hannelore ili Angela? Koju Nijemci više vole?
Kupuju "novo meso" za zatvore
Tvrtka Corrections Corporation of America (CCA), najveći nacionalni upravitelj i privatni vlasnik popravnih institucija - u više od 60 institucija drži oko 75.000 zatvorenika - nedavno je dužnosnicima 48 američkih saveznih država kao melem za posrnule kaznioničke proračune ponudila jednokratni otkup lokalnih zatvora. U zamjenu, ta korporacija traži 20-godišnji upravljački ugovor, uz dodatna jamstva da će popunjenost kapaciteta iznositi minimalno 90 posto, čemu svjedoči kopija pisma kojom raspolaže Huffington Post.
Industrija privatnih instuticija u zatvorskom sustavu SAD-a veoma je lukrativna, a CCA izvrsno kotira na burzama. Korporacija gradi vlastite kaznionice, te upravlja zatvorima koji su još uvijek pod kontrolom države. Od sredine 90-ih upeterostručila je prihode profitirajući na proširenju sustava državnih zatvora u 80-im i 90-im, na vrhuncu tzv. "rata protiv droge", kada su zatvore poplavile rijeke osuđenih temeljem zloupotrebe narkotika. U posljednjem desetljeću, CCA profitira i na priljevu ilegalnih imigranata, nakon što je federalna vlada pokrenula agresivnu kampanju za utamničenje osoba bez dužnih dokumenata.
CCA sada nudi 250 milijuna dolara za kupnju državnih zatvora. Harley Lappin, šef CCA-a i bivši direktor Federalnog ureda za zatvore, uvjeren je da njihova ponuda dolazi u "pravo vrijeme" i da će lokalne vlasti prepoznati "dobrobiti modela kupnje i upravljanja", prenosi Post. CCA pritom ne skriva da je njihov uspjeh vezan uz status quo u kaznenom zakonodavstvu.
"Potražnja za našim uslugama mogla bi biti smanjena ukoliko se ublaže napori u provedbi zakona i postojeći standardi osuđivanja ili određivanja uvjetne slobode, ili kroz dekriminalizaciju određenih djela", navela je korporacija u posljednjem izvješću. "Primjerice, bilo kakva promjena vezana uz narkotike ili ilegalnu imigraciju mogla bi utjecati na broj uhićenih, optuženih i osuđenih, potencijalno smanjujući potražnju za popravnim ustanovama", precizirala je CCA.
Protivnici privatizacije zatvora tvrde da bi prodaja mogla dodatno osnažiti moć pregovaranja korporacija u odnosu na državu. Prema sadašnjem modelu, ugovori o upravljanju zatvorima mogu se relativno jednostavno otkazati, a država zadržava imovinska prava nad institucijama. No ukoliko privatnici otkupe zatvore, država će imati manju kontrolu nad izmjenama ugovora, uključujući eventualni pronalazak novih upravljača. Alternativno smještanje zatvorenika u nove zatvore koštalo bi daleko više, upozorava Huffington Post.
"Ideja da trebamo prodati zatvore zato što nam trenutno treba novac čini se užasno kratkoročnim razmišljanjem", upozorava Zach Schiller, direktor istraživačkog odjela u Policy Matters Ohio, koji je proveo nekoliko istraživanja o prodaji državnih zatvora CCA-i.
Pristaše privatizacije tvrde da bi savezne države ostvarile uštede jer korporacija reže naknade zaposlenicima. Mnogi aktivisti za ljudska prava i građanske slobode brinu, međutim, da bi rezanje tih troškova moglo imati suprotan učinak po javnu sigurnost: šest zatvorenika, od kojih pet osuđenih ubojica, pobjegli su 1998. iz zatvora pod upravom CCA-e u Youngstownu u Ohiju, nakon čega je korporacija otrpjela niz kritika zbog nesposobnih čuvara i loše obuke.
U Americi je danas više ljudi pod "popravnim nadzorom" - više od šest milijuna - nego što ih je bilo u "arhipelagu Gulag" pod Staljinom na vrhuncu moći.
Ohio je prošle godine postao prva savezna država koja je prodala zatvor privatnicima. Predajući Lake Erie, jedan od najvećih državnih zatvora, za 72,7 milijuna dolara u ruke CCA-i, zakrpala je rupu u proračunu, a prema procjeni te države, prepuštanje zatvora vanjskim upraviteljima moglo bi joj uštedjeti tri milijuna dolara godišnje. No Policy Matters Ohio izračunao je da će prodaja Lake Erieja u idućih 20 godina, zbog administrativnih troškova koje će država imati prema CCA-i i promjenama u zdravstvenom osiguranju zatvorenika, tamošnje porezne obveznike koštati čak 11 milijuna dolara više nego da je država ostala vlasnik zatvora.
Lobiranje podmazuje biznis
Zatvorske korporacije troše milijune intenzivno lobirajući za odredbe i zakone koji podmazuju biznis. Od 2001, CCA i ostali potrošili su više od 22 milijuna dolara za lobiranje kongresmena, a u 2011. samo je navedena tvrtka imala na raspolaganju 37 lobista, među kojima i Vica Fazija, bivšeg kongresmena iz Kalifornije.
Korporacije surađuju i s desničarskom organizacijom American Legislative Exchange Council (ALEC) koja ih povezuje sa zakonodavcima. Kroz ALEC, lobirale su za oštrije kažnjavanje nenasilnih prijestupnika i kontroverzne zakone protiv imigranata, poput onoga usvojenog u Arizoni 2010, koji je direktno pogodovao korporacijama, podsjeća Post.
Industrija privatnih zatvora donirala je od 2001. više od sedam milijuna dolara političarima i strankama. U Arizoni, 30 od 36 državnih zakonodavaca koji su progurali navedeni zakon primili su novac od zatvorskih korporacija i lobista, a CCA je donirala i posljednju kampanju republikanske guvernerke Jan Brewer. Korporacije ostvaruju profit i kroz visoko rangirane "prijatelje" i bivše zaposlenike na utjecajnim položajima.
Kada je guverner Ohija, republikanac John Kasich, 2010. preuzeo ured, imenovao je Garyja Mohra, bivšeg direktora u CCA-i, šefom državnog odjela za kazneno-popravne ustanove; Donald Thibaut, sadašnji CCA-in lobist u Ohiju, bio je šef osoblja Kasicha u vrijeme dok je ovaj bio kongresmen i član ALEC-a.
Za reformiranje zatvorskog sustava i ostalih velikih problema u SAD-u, Amerikanci moraju prvo reformirati sustave financiranja političkih kampanja i lobiranja. "Da bismo to postigli, trebamo izgraditi sveamerički pokret koji će opasne probleme povezati s razlogom demokratske reforme, ostaviti naše razlike po strani i udariti žestoko u korijen izvora moći koja omogućuje američkih gulazima, svih vrsta, da vode našu zemlju", zaključuje Huffington Post.
O privatizaciji upravljanja državnim zatvorima razmišljaju Arizona, New Hampshire i Florida. Državni dužnosnici u Kaliforniji, Pennsylvaniji, Virginiji, Montani, Georgiji, Teksasu, Illinoisu i New Yorku trenutno ne razmatraju takvu mogućnost - u llinoisu i New Yorku, pritom, smještanje zatvorenika u privatne zatvore zakonom je zabranjeno. Zasad.
Američki Gulag
"Masovno utamničenje na razini gotovo besprimjernoj u ljudskoj povijesti danas je temeljna činjenica naše države - možda toliko temeljna koliko je to bilo ropstvo 1850. godine... U Americi je danas više ljudi pod "popravnim nadzorom" - više od šest milijuna - nego što ih je bilo u "arhipelagu Gulag" pod Staljinom na vrhuncu moći", objavio je u siječnju ugledni list New Yorker.
Vezane vijesti
Razarač povijesnih mitova
Howard Zinn, "Narodna povijest SAD-a": Službeni udžbenici nisu se pokazali ničim drugim do li sredstvom manipulacije elita, koje uz…
Objavljeno: 15.05.2012.
Tvornice radnicima
Inicijativa "Protiv privatizacije": Moramo se izboriti da naši vrijedni resursi poput bračkog kamena ostanu u državnim rukama i pod…
Objavljeno: 04.05.2012.
Re-Occupied! + FOTOGALERIJA
Nakon prosvjeda povodom Prvog maja, tisuće Ocuppy Wall Street aktivista sukobilo se s policijom diljem SAD-a
Objavljeno: 02.05.2012.
Američka povijest SAD-a
U domaćim knjižarama pojavila se Američka povijest SAD-a (VBZ), kapitalno djelo povjesničara Howarda Zinna, kojeg smatraju jednim od…
Objavljeno: 19.04.2012.
"Protiv privatizacije!"
Čitav proces privatizacije dosad može se svesti na destrukciju i preusmjeravanje profita iz društvenih u privatne džepove, upozorila…
Objavljeno: 04.04.2012.
POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE
Kraj revolucije?
Stanovnici Egipta u srijedu prvi puta u povijesti izravno biraju predsjednika u prvom krugu izbora
Izraelci pucali na Palestince + VIDEO
Na YouTubeu je objavljena snimka na kojoj je prikazano kako naoružani izraelski naseljenici pucaju na skupinu Palestinaca, a vojska i policija stoji sa strane i sve mirno promatra
Pravo značenje 1. maja
Prvomajski preporod pokreta Occupy Wall Street, kovanje saveza između aktivista i sindikata, bio je povijesni trenutak antikapitalističke borbe.
Orwelijanska lakrdija
Zbog pripremaa za Olimpijske igare, London je već tjedan dana poprište vojnih vježbi
Uhićeno 180 studenata
Kanadske vlasti su donijele izvanredni zakon koji studentima u Quebecu onemogućuje nastavak prosvjeda zbog poskupljenja školarina
NATO aktivirao proturaketni štit
NATO je službeno proglasio operativnom prvu fazu proturaketnog štita čiji je cilj, navodno, zaštita Europe od raketnih projektila s Bliskog istoka
U "mirovnoj" misiji do samog kraja
"Mi smo u Afganistanu odlučili ostati do 2015. kao i sve druge članice NATO-a", poručio je ministar Kotromanović
dodaj komentar 8 komentara
-tržištu radne snage (gdje su radnici roba koja se kupuje i prodaje - unajmljuje)
-prostituciju su legalizirali ne zbog zdravstevnih razloga - kako nam mažu oči - već da bi mogli naplatiti porez
-sad i ljude tretiraju kao robu kojom zbog profita mogu napuniti svoja skladišta, pardon - zatvore
Ne ću se vaditi povijesnim iskustvima, jer se uvijek nađu budale koje podmeću, ali - čini mi se - kad ljudima dopizdi, krv će teći potocima, a glave će padati baš kao da su na prodaju profita radi. Zaista si previše dozvoljava ova kapitalistička banda. Svatko tko ima imalo morala u sebi mora žudjeti za promjenom; za ljudskijim licem svijeta.
Humanizam, opasna stvar, čovekoljupče. Krv potocima, glave kao kupus, visokomoralno, za ljudskije lice...? Ovakvi su spaljivali veštice i giljotali intelektualce, punili konclogore...
Sto se intelektualaca tice,nije nikakva steta.Pace,po tome u kolikom su broju danas na strani postojeceg zla,ili relativisticki kenjkaju kako se sistem treba "tehnicki korigirati",bio bi to cin prociscenja od parazita.
Naravno kad su u tom sistemu mnogi vrlo dobro placeni,kada su zapravo apologeti i intelektulani cuvari svetog grala postojeceg poretka,kada zive manje vise sigurno u toplom komformizmu,kojeg bi bilo kakav prevrat mogao rasprsiti kao mjehure od sapunice.....Lako je onda laprdati o ljudskim pravima i braniti toboznje pravo svakoga,pa i onog wallstreetskog brokera koji se prometnuo u bezosjecajnog monstruma,kojem bi vlastita pravedna smrt,odnosno glava ispod sjekire,bila jedini moguci susret s ljudskim u sebi,u cijelom njegovom parazitksom zivotu.
A sto se vagona i vagona tzv.intelektualaca tice;za njih bi bili dovoljni logori za preodgajanje,uz puno fizickog rada,nesto kao u romanima Dostojesvkog o katarzi lakomislenih ideoloskih laprdala,koji se nikad s zivotom susreli nisu.....
Potpuno podrzavam Balada,u ovom.Uostalom to sto on govori to je prirodni zakon.To je poetska pravda,a ne toboznje civilizirano pravo koje se na kraju za0pravo ruga pravim zrtvama,proglasavajuci zrtvama krvnike.Ako ne budu letjele glave onih koji to zasluzuju letjet ce neke druge,nevinije od njih....Uostalom i lete svakodnevno u kapitalizmu,preciznije u SAD-u.
Sto mislite da je neopisivi kriminal u toj zemlji posljedica necijeg slobodnog izbora ili "psiholoskih cimbenika",koje mogu rjesavati psiholozi ili socijalni radnici......?
Komicni su mi ovi koji jos uvijek vjeruju u postojeci poredak(naravno;uz neke preinake),ljudska prava,i ostali socio-inzinjering koji iluzionisticki zeli pod tepih pomesti pravu bit stvari.Da je drustvo u kojem zivimo bez pravog temelja,u kojem se pod razum prodaju racionalizatorske projekcije volje interesnih hegemonistickih skupina...
Jedva mogu vjerovati - vraćamo li se to na priče o "poštenoj inteligenciji"??? Vama zagovarateljima zavrnutih vratova trebala bi jedna dobra psihoanaliza da se suočite s vlastitim istinskim zločinačkim i krvoločnim motivima. I koga smatramo pod intelektualcem? Svakog tko je završio fakultet? Magistre? Doktore znanosti? Pisce? Novinare? Akademike? Koja bi kategorija zadovoljila vašu žeđ za krvlju?
Da li je intelektualac netko tko piše autorske članke u novinama ili na portalima? U tom slučaju i Balad pripada u tu kategoriju pa bi ga prvog trebalo giljotinirati!
Ovaj Halter je zaista postao brod luđaka!!
Tamo gdje lete glave "onih koji to zaslužuju" - lete i glave nevinih. Jer konstanta je da glave lete, a kriteriji o tome tko je nevin, su varijabla. Staljin je likvidirao velik broj marksističkih filozofa koji su ga hvalili. Poubijao je one koji su ga hvalili objašnjavaljući zašto su njegove odluke dobre. Poštedio je one koji su ga hvalili jer je on - vođa. Jer - ovi prvi - su si uzeli za pravo kritički promišljati o njegovim odlukama. Za Staljina, niti oni nisu nevini.
Iza "poetske pravde" se često skrivaju sasvim prizemni motivi, dominacija, uživanje u nasilju, vlast, često sjaj i bogatstvo ... Lenjin, nakon što je poubijao tušta i tma "onih koji to zaslužuju", među koje su nekako upali i careva djeca i posluga, radnici štrajkači, porodice dezertera, prostitutke koje su pratile Crvenu Armiju, dakle, nakon ležerne vježbe poetske pravde, se isto tako ležerno uselio u palaču, ne baš cara, a ono Velikog Kneza.
Pa zbog toga što je sve to dugo forsanje u kavezu i ka kavezu, s onu stranu bilo kakvih, pa i minimalnih mogućnosti održivosti, slabosti koja nije samo slabost i nego i širina i sposobnost, raznovrsnosti a još više i novog, svježeg, naročito su estetsko-erotskom djelu kao središnjem.
Sve ta pojave u kavezu, a naročito dno dna smeće i kao smeće i zadnji šušak u lancu šupak u šupak, forsa sebe pomoću tek tako objava, dogmica, poza i narkoza, neizbježno tako što više maksi da bi i kao dno dna smeća konkuriralo za kakvi šupak ili popušiti karu.
Naravno da nije u stanju ni vidjeti da je u kavezu te da ni ništa izvana, pa ni neprijtelj, ne mogu pomoči i da hoče u tako beznadežno izvrnutoj jedinoj liniji i na liniji, koja vara i kada ide jer materijalna istina i sve je bitno šire i raznorvsnije od kaveze i linije.
Ta rulja i mega pojave tako pouzdano same sebe sve jače i odlučnije prikivaju za kaveze i linije u kavezu tako da i u najboljem možemo samo izvana i iznutra i odozgor i na razini raznim dimenzija i oprobavanja kreacija i rekreacija samo vidjeti da je ta farsa beznadežno to i neka vrsta sirovine za raznovrsnu upotrebu.
Tko će i čemu bilo šta oko tako impresivnih sranja osim nešto minimalno, ako i to. To nisu ni psi koji laju dok karavane prolaze nego one odlučno i čvrsto fiksirane poze i narkoze koje neizbježne sve raskošnije velike svečanosti svega živog i mrtvog sve neizbježnije koriste kao smeče i podlogu za te bitno složenije i svečanije procese.
Malo žanje na središni estetsko-erotski dio. Koja poza i narkoza se tu da iskoristiti i plasirati šire, pored bitno širih i raskošnijih, izobilja toga? Sve teže i uz sve minucioznije pokušaje. A čemu to kada baš sve i svatko na dohvat ima bitno bolje i svečanije? Tako da se ne radi o namjerama nego se sve manje stiže i pogledati taj forsajući automatizirani kavez smeća na linijama.
I novo i staro i mrtvo "meso" koje oživljava epohalno šire "modni" obrat i farsa linija i kaveza prelazi u agoniju smeća koju raznovrsne snaga, naravno uključujući uvijek na zaradu spremne mafijaše, uz sve veću zaradu i sve bolju zaštitu okoliša koriste kao recikliranu podlogu za nova i svježa plodnija jebanja poslije kojih nema kajanja nego teku sve bollji lanci plodova i svečanosti.
Ako se sjećate dečki, sve ove sve više u 3pm pojave su se dugo forsale kao naj naj dilajla, dok su nas mulju, Sulju i drugi rulju sve više tretirali kao ološ za konačno rješenje. I sada, dok palme njišu grane .... kroz difuzna svjetla i nulte tolerancija na bilo kakva odstupanja i slabosti, rulja kulja, SSR (savez slabosti i različitosti), uključujući beskraj metvog što oživljava, ne samo da sve raskošnije jebe uzduž i popriojeko nego već teku svečanosti, a modni tip top, čvrsto na liniji, i sve naj naj dilajla, ne uspijeva ni popušiti karu.
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.