Mandat meksičkog predsjednika Felipea Calderona bliži se kraju, a ono po čemu će ga pamtiti bit će rat kojeg je poveo protiv kartela krijumčara droga i u koji je bio krenuo u roku od nekoliko dana nakon što je u prosincu 2006. stupio na dužnost.

Petogodišnji sukob nije se puno odrazio na trgovinu koju vode karteli. Ove fiskalne godine, količina droge iz Meksika koju je na granici sa SAD-om zaplijenila američka policija bila je veća za 48 posto. No ovaj je rat ostavio užasne posljedice u Meksiku. Poginulo je više od 45.000 ljudi, 230.000 se moralo preseliti iz mjesta u kojima su živjeli, dok su se državne službe pokazale korumpiranima i nesposobnima zaštititi svoje građane.

Na izborima koji će se održati u srpnju ove godine najviše izgleda da postane predsjednikom imat će onaj kandidat koji uspije uvjeriti glasače da će biti sposoban ponovno uvesti mir i zakon u zemlji.

Neki pak tvrde da bi, bez obzira na to tko bude izabran, jedini djelotvorni način borbe protiv kartela bio kad bi SAD promijenio svoje zakone o drogama. To je poruka pokreta koji se zalaže za kraj nasilnog rata s kartelima u Meksiku i koji se nada da će u SAD-u naići na razumijevanje.

Najpoznatije lice ovog pokreta je poznati meksički pjesnik Javier Sicilia, koji se aktivirao nakon što je prošlog ožujka jedan kartel ubio njegovog sina Juana Francisca.

Od tada je Sicilia vodio prosvjedne mimohode u Mexico Cityju i gradu Juarezu koji je središte nasilja u zemlji. Pokret za mir s pravdom i ponosom, kako ga nazivaju, zahtijeva okončanje Calderonove oružane politike kad su u pitanju droge, te dubinsku reformu nacionalnih institucija, koje optužuju da su korumpirane. Budući da 90 posto ubojstva u ovim sukobima ostane neistraženo, Pokret traži i da se istraže okolnosti u kojima su poginuli brojni ljudi.

"Oni kao da ne broje ljude nego žohare ili kukce. Sve je ispremiješano jer se nikog ne kažnjava", kaže Sicilia.

Nakon što su šest mjeseci vršili pritisak na meksičku vladu da okonča ovaj rat, aktivisti se sada okreću SAD-u. Sicilia je u studenom govorio na Konferenciji o reformi međunarodne politike prema drogama koja se održala u Los Angelsu.

Na skupu u parku MacArthur u Los Angelesu Sicila je pozvao Amerikance da im pomognu: "U ovom ratu je jasno da moja zemlja snosi veliku odgovornost. Ali snosi ju i SAD. Zabrana droga i vojna industrija koja legalno šalje oružje u moju zemlju ubija nas i uništava i mi to moramo zajednički okončati."

Sjedinjene Države su istovremeno i najveći potrošač nezakonitih droga na svijetu i najveća snaga koja se zalaže za daljnju zakonsku zabranu droga diljem svijeta. Kritičari ove politike upozoravaju da su rezultati uglavnom slični onima iz vremena prohibicije alkohola u dvadesetim godinama prošlog stoljeća.

Stavljanjem alkoholnih pića izvan zakona, alkohol nije postao manje dostupan već mu je samo porasla cijena zbog čega se razvilo bilijune dolara vrijedno ilegalno tržište. Pri tomu je koristi od toga imao samo organizirani kriminal. Upravo zbog sukoba oko toga tko će kontrolirati trgovinu drogom, u Meksiku i vlada toliko nasilje. Karteli su u stanju suprotstaviti se i meksičkoj vojsci i policiji, prije svega zahvaljujući labavim američkim zakonima o prodaji oružja, koja je u Meksiku zabranjena.

Sicilia i njegov Pokret smatraju da bi legalizacija droge onemogućila kriminalcima da se bogate pa tako ne bi mogli ni kupovati oružje ili potkupljivati policiju i javne službenike.

Susie Byrd radi u gradskoj upravi El Pasoa u Texasu. Prošle je godine El paso, s više od 500.000 stanovnika, bio proglašen najsigurnijim gradom u SAD-u. Samo nekoliko metara udaljen, s druge strane granice, leži grad Juarez u Meksiku, jedno od najopasnijih mjesta na svijetu.

"Zabrana droge u SAD-u je razlog zbog kojeg je toliko života izgubljeno u Juarezu", kaže Byrd. "U 'Zlatnom trokutu' Chiuhuahue možete kupiti pola kile marihuane za 25 dolara (19 eura). Prenesite je u Chicago i moći ćete je prodati za 525 dolara (406 eura). Najgori udarac kojeg možete nanijeti kartelima je da legalizirate marihuanu i da im onemogućite da na njoj zarađuju."

No dok je u Washingtonu legalizacija droge tema o kojoj se ne govori, u Latinskoj Americi, u zemljama koje zbog rata kartela izričito pate, ova ideja nailazi na sve veću potporu. Ipak, da bi se nešto na tom planu moglo dogoditi, pritisak bi se trebao događati unutar SAD-a.

Kolumbijski predsjednik je nedavno izjavio: "Potrebno je novim pristupom onemogućiti nasilnu zaradu  od krijumčarenja drogom. Ako to znači legalizaciju, a svijet misli da bi to bilo rješenje, ja ću to pozdraviti."

No čak i nakon što je dao ovu jasnu izjavu, kolumbijski šef države je istaknuo kako je svjestan da ne smije samo tako izazivati Washington: "Ono što neću činiti je da budem avangarda ovog pokreta, jer tada bi me razapeli."

Svjesni da do promjena može doći samo ako ih budu tražili sami Amerikanci, Sicilia je najavio kako sa svojim aktivistima planira novi marš iz Juareza u Washinton.