Diplomati Europske unije na čelu s povjerenicom Catherine Ashton udruženi s francuskim, britanskim, španjolskim, njemačkim i talijanskim kolegama dogovaraju s palestinskim vlastima posljednje detalje UN paketa koji bi trebao dovesti do jedinstvene podrške svih 27 članica EU palestinskom zahtjevu pri glasanju u Generalnoj skupštini.

Cilj je kako se doznaje da Palestina dobije status člana promatrača, nešto slično onome što u UN-u trenutačno ima Vatikan. Istodobno pregovori se vode i s američkom stranom, a tu bi konačni ishod trebao biti da se Amerikance uvjeri da budu suzdržani od glasovanja u Generalnoj skupštini te nastave pružati financijsku pomoć palestinskim vlastima.

Kao ustupak s palestinske strane predsjednik Mahmud Abas će se obvezati da neće otvoriti slučaj Izrael pred Kaznenim sudom u Haagu. Iz izvora bliskih europskoj diplomaciji saznajemo da se predsjednik Abas definitivno odlučio da se sa svojim zahtjevom neće obratiti Vijeću sigurnosti jer su svjesni da će ih onemogućiti američki veto, već će se za podršku pokušati izboriti pred Generalnom skupštinom čije su rezolucije manje obvezujuće. O tome su u ponedjeljak u Kairu razgovarali Abas i Ashton, a priključio im se i predstavnik Arapske lige.

Izraelski dnevni list Haaretz saznao je da se pregovori vode oko nekoliko pitanja. Prvo, Palestinci će od Generalne skupštine tražiti da se njihov status unaprijedi u nešto slično što danas ima Vatikan, a to je status promatrača u UN-u. To će Palestincima omogučiti da budu članovi u čitavom nizu međunarodnih tijela.

Drugo, EU će biti za takav prijedlog rezolucije, ali ona mora sadržavati i članak koji će jasno dati do znanja da njeno prihvaćanje ne obvezuje članice UN-a da na bilateralnoj razini moraju priznati Palestinu. To je bio uvjet Italije i Njemačke kako bi rezolucija dobila njihovu suglasnost.

Treće, Palestinci će se obvezati da će odmah po glasovanju na Generalnoj skupštini bez bilo kakvih preduvjeta nastaviti pregovore sa Izraelom. I konačno rezolucija bi trebala uključiti i članak da se pregovori vode na temelju granica iz 1967. godine uključujući i zamjenu teritorija. Kao nagradu za sve pobrojene palestinske ustupke Europska unija bi izrazila spremnost da u dogledno vrijeme prizna Palestinu. Zanimljivo je i da se u Izraelu potiho rade političke pripreme za nastavak mirovnih pregovora s Palestincima.

U svakom slučaju jedan dio koalicije koja predstavlja vladu Benjamina Netanayhua potrudio se da javnost sazna kako sve izraelske obavještajne agencije, uključujući Mosad, upozoravaju da bi po nacionalne interese bilo najuputnije što hitnije obnoviti mirovne pregovore s Palestincima.

Njihovo je jedinstveno mišljenje da bi takav potez umanjio bijes i napetost koji u odnosu prema Izraelu vlada u svijetu. U dokumentu koji je iz ureda ministra obrane Ehuda Baraka "iscurio" u javnost baš sada uoči zasjedanja Generalne skupštine UN-a stoji i da se promjene u "arapskom svijetu mogu doživjeti i kao prijetnja Izraelu, ali i kao mogućnost za bolju diplomatsku poziciju zemlje".

Ministar obrane, prenosi Haaretz, smatra da je potrebno što hitnije pokrenuti mirovni proces jer jedino se tako može spriječiti izolacija Izraela. On je tako navodno nastupio i na sastanku užega kabineta vlade.