Gospodarenje hranom zacijelo je najjednostavniji pa stoga i najbolji način gospodarenja ljudima - više je nego logična ali, nažalost, ne toliko i osviještena uzročno-posljedična veza koja se diljem svijeta neumoljivo uspostavlja i širi. Takvom tipu svjetske "ekonomije" kumovale su proračunate, ali i bezidejne političke elite koje su poljoprivredni i prehrambeni suverenitet svojih zemalja rastvorile te izložile globalnom korporativnom kapitalu, pa tako i onom koji svoje carstvo gradi na kontroverznom genetskom inženjeringu. Nova prilika tom biotehnološkom kapitalu ukazala se prije nepunih pola godine, točnije 12. siječnja, kada je mala karipska država Haiti opustošena potresom jačine 8,8 stupnjeva Richterove ljestvice, a za upliv na to tržište iskorištena je deklaracija humanitarne pomoći.

Službena potvrda o dolasku "genetskih inženjera" stigla je 12. svibnja, kada je haićanski ministar poljoprivrede Joanas Gué objavio da je tamošnja vlada prihvatila donaciju transnacionalne korporacije Monsanto sačinjenu od 475.947 kilograma hibridnog kukuruznog sjemena te 2.067 kilograma povrtnog sjemena. Tom je prilikom opovrgnuo tvrdnje iznesene u javnosti da je riječ o genetski modificiranom sjemenu, čime je evidentno izignorirao činjenicu da je Monsanto čuvena upravo kao

biotehnološka korporacija koja se bavi proizvodnjom genetski modificiranih organizama.

Nekoliko nekoliko dana kasnije fra Jean-Yves Urfie, katolički svećenik i umirovljeni profesor kemije na Collège Saint Martial u glavnom haićanskom gradu Port-au-Prince, javno je optužio Monsanto da nudi genetski modificirano sjeme odnosno "otrovni dar za haićanskog seljaka".

"Znaju li Haićani da je riječ o genetski modificiranom sjemenu koje je proglašeno opasnim u brojnim zemljama? Ono obično dolazi zajedno s Monsantovim herbicidom Roundup, koji sadrži glifosfate. U mojoj rodnoj Velikoj Britaniji ti su spojevi probili put do podzemnih voda. Ali unatoč tome Monsanto inzistira da je njegov proizvod biorazgradiv", upozorio je Urfie istaknuvši da je kompanija upravo zbog ovakvih tvrdnji tužena i to od strane francuskih državnih institucija nadležnih za borbu protiv prijevara.

Urfie je svoje upozorenje nastavio naglasivši da je Monsantovo sjeme već distribuirano diljem Haitija te da će ono uskoro zadominirati tamošnjim njivama, a kako je riječ o sjemenu koje se ne regenerira odnosno iz kojeg se ne može dobiti sjeme za narednu godinu tako se seljaci mogu pozdraviti sa svojom dosadašnjom neovisnošću. Osim toga, haićanski zemljoradnici ne shvaćaju da će za buduće žetve Monsantu morati plaćati naknade. Na koncu, svojim je sugrađanima obznanio da je glavni zastupnik Monsanta u njihovoj zemlji Jean-Robert Estimé isti onaj koji je u vrijeme 29-godišnje diktature obitelji Duvalier bio ministar vanjskih poslova.

Urfievo upozorenje, kao i ostali napisi u medijima koji su uslijedili nisu ostavili ravnodušnima tamošnje seljake. Postali su svjesni da je Monsantovo sjeme, koje je ove godine besplatno, biti trojanski konj kojim ta transnacionalna korporacija za buduća vremena pokušava ostvariti prednost na njihovom tržištu. Stoga je jedna od najvećih seljačkih udruga MPP 18. svibnja objavila je da će spaliti Monsantovo sjeme, a s još tri takve velike nacionalne asocijacije te jednom međunarodnom prihvatila se organizacije velikog prosvjednog marša čije je održavanje najavila za 4. lipnja, na Svjetski dan zaštite okoliša.

Na zakazanom prosvjedu okupilo se desetak  tisuća ljudi koji su, ne samo negodovali zbog zbog nasrtaja Monsanta i drugih svjetskih korporacija na njihovu zemlju, nego su i jasno dali do znanja kako su demonstracije tek početak borbe za prehrambeni suverenitet i sigurnost hrane, a što se jedino može ostvariti ukoliko se "upregnu" domaći poljoprivredni potencijali. Naime, prema mišljenju organizatora, time bi se osigurala stalna zaposlenost 60 do 80 posto stanovništva kojeg čine mali poljoprivrednici, povećala bi se potrošnja domaćeg sjemena te bi se smanjila ovisnost o uvoznoj hrani koja danas zadovoljava čak 57 posto prehrambenih potreba.

Kako je podsjetio Doudou Pierre, jedan od čelnika Nacionalne mreže za prehrambeni suverenitet i prehrambenu sigurnost Haitija (RENHASSA) koja koordinira s 54 udruge različitih profila, njegova je zemlja do 80-tih godina prošlog stoljeća bila što se prehrambenih potreba tiče gotovo samodostatna, a takvo što je moguće i u skorijoj budućnosti ukoliko se decentralizira "Republic of Port-au-Prince" - centralizirana država uspostavljena tijekom američke okupacije koja je trajala od 1915. do 1934., zatim ukoliko se provede agrarna reforma kojom bi se veleposjednicima oduzela zemlja te bi se razdijelila malim poljoprivrednicima odnosno onima koji istu i obrađuju, te ukoliko se potonjima osigura sva potrebna infrastruktura.

Pierre je dodao da osim Monsanta prijetnju njegovoj zemlji predstavlja i Jatropha Foundation koja revno lobira kod vlade u Port-au-Princeu da se jedan dio haićanskih poljoprivrednih kapaciteta prenamijeni za sadnju biljaka od kojih će se dobivati biogorivo. Time bi se uvelike smanjila dosadašnja poljoprivredna proizvodnja, nad malim seljačkim posjedima bi se provela eksproprijacija, a znatno bi se povećala potrošnja vode. "To je jedno konačno rješenje za seljake", objasnio je Pierre.

"Trenutno vlast za nas ne postoji, jer se samo obraća međunarodnoj zajednici kojoj veli - 'Ovdje je naša zemlja. Dođite i uzmite je'. Predali su cijelu zemlju te sada imamo samo UN-ovog specijalnog izaslanika Billa Clintona koji nije ništa drugo nego predstavnik multinacionalnog kapitala. Upravo stoga, na prvom mjestu svih predstojećih borbi je ona koja se tiče preobrazbe postojeće države", kazao je Pierre na kraju.

Hoće li se haićanski borci za prehrambenu neovisnost i sigurnost hrane prije suočiti s postojećom državom ili sa svojim glavnim međunarodnim neprijateljem, teško je i nagađati. U svakom slučaju, nije zgorega predočiti ovog potonjeg suparnika koji je u svjetskim razmjerima predstavlja prilično bitan čimbenik .

"Monsanto je danas svjetski lider na području biotehnologije, a ujedno je i prvi svjetski proizvođač sjemena. Tijekom posljednjeg desetljeća, kompanija je kupila na desetke proizvođača sjemena širom svijeta kako bi progurala genetski modificirano sjeme koje je patentirano. Patentirano sjeme znači da poljoprivrednici koji ga siju ne smiju zadržavati jedan njegov dio za sjetvu sljedeće godine, kako to  inače čini", objašnjava francuska novinarka i dokumentaristica Marie-Monique Robin, autorica knjige i filma "The World According to Monsanto: Pollution, Corruption and the Control of Our Food Supply".

Takva poslovna politika Monsanta najduže se provodi u SAD-u i Kanadi, gdje seljaci koji koriste genetski modificirano sjeme moraju potpisati takozvani tehnološki ugovor u kojem jasno stoji zabrana upotrebe sjemena i naredne godine. "Jasno je da je genetski modificirano sjeme samo instrument kontrole opskrbe tim repromaterijalom - prvom karikom u prehrambenom lancu", zaključuje Robin.