Marinko Čulić 31.07.2014.

Kako razoružati "Oluju"

Marinko Čulić Ovo mučenje s obljetnicom "Oluje" koje se ponavlja iz godine u godinu trebalo bi prekinuti jednostavno tako da se proslava u Kninu - ukine. Ponajviše radi elementarnog duhovnog zdravlja Hrvatske i Srbije, proslave njezine obljetnice trebalo bi preseliti u Vukovar.

Što nas čeka

Safety Net

Trg Burze

Deutsche welle

Zauzeti ulice Latinske Amerike

Fotografija članka
Iako je virtualna mobilizacija u porastu, ona se ne uspijeva u jednakoj mjeri preseliti na ulice. Prema ocjenama digitalnih aktivista koji su se sastali na međunarodnom simpoziju Ljevica u Latinskoj Americi održanom u São Paolu, pred pokret su postavljeni nebrojeni izazovi.

Nakon naznaka izborne prevare u Iranu i Ahmadinedžadova pritiska na prve prosvjede, narod je, organiziravši se i razdijelivši informacije putem interneta, izišao na ulice Teherana u milijunskom broju. Između 2010. i 2011., snažnom upotrebom društvenih mreža (i u onim zemljama u kojima je pristup internetu poprilično ograničen), razni su pokreti pokazali svijetu što se događa u arapskim diktaturama, čime su pomagali rušenju vladajućih. U SAD-u i Europi, pokreti Gnjevnih i Occupy, koji su svoj začetak imali u virtualnim prosvjedima, zauzeli su ulice glavnih zapadnih gradova.

U Latinskoj Americi, međutim, situacija je drugačija. Iako je virtualna mobilizacija u Sada nije teško govoriti, ali je teško postići da te slušaju. To je strašan obrat porastu, ona se ne uspijeva u jednakoj mjeri preseliti na ulice. Prema ocjenama digitalnih aktivista koji su se sastali na međunarodnom simpoziju Ljevica u Latinskoj Americi održanom u São Paolu, pred pokret su postavljeni nebrojeni izazovi.

Za sociologa Sérgia Amadeua de Silveiru, profesora na Universidade Federal do ABC, borca Slobodnog softwarea (Free Software Fondation) i autora raznih publikacija o toj temi, prije svega je potrebno shvatiti što se događa s borbenim žarom i organizacijom političke borbe putem društvenih mreža, osobito s obzirom na ozbiljnu ulogu tehnologije u kapitalizmu.

"Praksa je komunikacije promijenjena pojavom interneta i reorganizirana pojavom društvenih mreža. Te su prakse iznjedrile komunikacijski ekosistem. U svijetu masivnih komunikacijskih kanala bilo je potrebno boriti se za demokratizaciju kako bi se doprlo do milijuna ljudi. Sada nije teško govoriti, ali je teško postići da te slušaju. To je strašan obrat. Nalazimo se na mreži u kojoj se nije problem izraziti; problem je naći onog tko je sposoban slušati", objašnjava.

Unutar ovog obrata u ekosistemu, komunikacija na mrežama je otvorila prostor malim, ali važnim autorima. Desetljeće poslije, hakeri, koji su šezdesetih predstavljali utopiju "demokratizacije informacija i moći", udružuju se s društvenim aktivistima, pa se sada okružje interneta pretvara u poprište mnogobrojnih borbi koje više ne vode samo cyber-aktivisti i aktivisti hakeri.

"Od devedesetih su se godina hakeri politizirali zato što se velik dio njih priključio Slobodnom softwareu, gdje se uvijek iznova morao suočavati s državom kako bi izvršio svoj hobi - razviti kodeks i podijeliti saznanja. Morali su se udružiti kako bi se suočili sa zakonima intelektualnog vlasništva, koji su ojačali u cijelom svijetu", objasnio je komunikacija na mrežama je otvorila prostor malim, ali važnim autorima. Hakeri, koji su šezdesetih predstavljali utopiju "demokratizacije informacija i moći", udružuju se s društvenim aktivistima, pa se sada okružje interneta pretvara u poprište mnogobrojnih borbi koje više ne vode samo cyber-aktivisti i aktivisti hakeri Sérgio Amadeu.

Danas su jedan od najvećih događaja novog digitalnog aktivizma Anonymous, model akcije koji se rodio u SAD- među aktivistima, umjetnicima i hakerima i koji je proširio svoj utjecaj diljem svijeta. Rabeći tehnike hakiranja i hipertrofije, realizirali su Operaciju Payback kao znak protesta protiv američkog povlačenja Wikileaksa te protiv financijskog suda koji je stranici presudio zbog kreditnih kartica.

"Kad su to učinili, u svijetu je već bilo 800 primjeraka identičnih Wikileaksu. U isto su vrijeme preopteretili server kreditnih kartica koji je konačno pao, prouzročivši veliku štetu diljem svijetu. To znači hipertrofirati, obrnuti logiku. To nije zločin, to je digitalni protest", tvrdi Sérgio Amadeu.

"Nova logika pokreta ovdje u Latinskoj Americi, čiji su vrhovi Brazil i Argentina, više nije 'Proleteri svih zemalja, ujedinite se'. Sad je 'Hakeri svih zemalja, raspršite se'", naglasio je.

Kada se pogleda brazilska stvarnost, digitalni umreženi aktivizam je bila strategija u nekim trenucima novije povijesti zemlje, kada se stvarao kontrapunkt informacijama i mišljenjima dominantnima u tradicionalnim medijima. Novinar i član Progresivnih blogera, Rodrigo Vianna, prisjetio se kako je José Serra, tada predsjednički kandidat PSDB-a, bio pogođen papirnatom kuglicom. Pogođen "nepoznatim predmetom" što ga je katapultirao neki njegov protivnik za vrijeme kampanje, Serra se podvrgnuo tomografiji (CT), a uspio je čak izdati i priopćenje novinaru iz Jornal Nacionala (Narodne novine, koje su dio Rede Globo, tj. Svjetske mreže).

"Ali cijela se stvar ubrzo, grupnim radom, našla na internetu. Na snimkama jednog snimatelja SBT-a jasno se vidjelo da objekt koji je pogodio Serru nije bio ono što je Mreža prikazala: bila je to papirnata kuglica. Istina se proširila stranicama i u tom je trenutku odigrala važnu ulogu u izborima. Prije 25 godina trebalo bi tri godine da se Digitalni umreženi aktivizam je bila strategija u nekim trenucima novije povijesti Brazila, kada se stvarao kontrapunkt informacijama i mišljenjima dominantnima u tradicionalnim medijima razjasni ovakav incident, kao što je to bilo s izbornom debatom 1989. između Collora i Lule, koju je također prenosila Mreža. Nismo znali kako reagirati, nije bilo druge strane medalje", prisjeća se Rodrigo Vianna.

Kao što je napisao Antonio Gramsci, privatni aparati hegemonije, poput komunikacijskih kanala, ne napreduju samo u dominantnim, nego i u nižim klasama. "Ili, ako hoćete, moguće je započeti razgovor bez prepirke s državom. To je svakodnevna bitka za vrijednosti", analizirao je Vianna. "Zbog toga se ovdje, u Brazilu, još vodi gerilski rat, jer televizija još ima veliku težinu. Tko u Brazilu nameće politički obrazac ako ne tucet mehanizama starih medija? Digitalni aktivizam je dobio veliku važnost, ali i dalje nemamo predodžbu o njegovoj snazi", naglasio je.

Za Raphaela Tsavkka, blogera, autora i prevoditelja Global Voicesa, još uvijek postoji rascjep između onog online i offline u Brazilu i Latinskoj Americi. Borbe na mrežama realizirale su proteste poput Churrasco da Gente Diferenciada (u doslovnom prijevodu Roštilj za drugačije, op. prev.) protiv reakcije paulističke (São Paolo) elite na zatvaranje postaje podzemne željeznice u četvrti Higienópolis; manifestacije protiv operacija u dijelu grada zvanom Cracolândia (dio grada u kojem se odvija intenzivna preprodaja cracka, doslovce Zemlja cracka; op. prev.); mobilizacije poput Marcha das Vadias (proširio se iz Kanade pod imenom Slutwalk, op. prev.) i prosvjeda protiv izgradnje hidroelektrane Belo Monte.

"Odjeci su bili na mrežama prije nego na ulicama, čak i kad brojimo one koji su već bili dio organiziranih pokreta. Malo je primjera mobilizacije koji su bili jako uvjerljivi", analizirao je Tsavvko. "U međuvremenu se u Čileu protesti studenata organiziraju manje putem interneta, a više kroz društvo. Pa čak i onda postoji rascjep. To je ono što u SAD-u zovu kauč-aktivizmom".

Jedna je od mogućih zapreka za svladavanje tog nesrazmjera baš uspon interneta u Brazilu, gdje se jedva pola populacije može smatrati korisnicima svjetske računalne mreže. Međutim, ima i drugih zapreka.

"Imamo ovdje niz poteškoća, od povijesne podijele brazilske ljevice do političke apatije potaknute medijima koji plasiraju tvrdnju da su 'svi političari isti'. I kad je moguće jednostavno kliknuti i pretražiti nešto na internetu, ljudi nemaju kritičku viziju istog, što završava krahom online pokreta. Bez izlaska na ulice, online aktivizam neće moći promijeniti svijet", zaključuje Tsavkko.

"Događa se da ljudi ne žive politički 24 sata dnevno. Naše rasprave ne napreduju, blogovi s ljevice nemaju toliku posjećenost. Borimo se s ideologijom koja ulazi i koja već dijelom jest dio kulture. To je glavni problem. I gubimo bitku. A nećemo pobijediti ako slijedimo ili ispolitiziramo kulturu; mi moramo postati kultura", naglašava Sérgio Amadeu.

"U kulturnom aspektu o kojemu valja raspravljati moramo promatrati tradicionalne medije. Kad na televiziji ide neki reallity show, to običnu bude tema s najviše komentara na intenetu. To jest, televizija određuje što će se komentirati na mrežama. Zato još moramo raspravljati o moći iz velikih središta", vjeruje Rodrigo Vianna.

 


Članak je preuzet s Cartamaior.com (op. ur.)

 

Tagovi: internet, društvene mreže
Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar 1 komentar
  1. petitpoint19.09.2012. 15:28
    Virtualna&mobilizacija. Oksimoron.
    Virtualno je virtualno a mobilizacija, bijes, otpor, strah, hrabrost, solidarnost.... imaju svoj STVARNI MIRIS.
    Za taj miris, miris Čovjeka, nema virtualnog surogata, neće ga nikad ni biti.
    Ma koliko se "homo informaticus" pravio (ili stvarno bio) blesav.
    Žalibože socioloških analiza i virtualnih "intelektualaca".
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

01.08.

Grad pun leševa

Za deset dana, koliko su izraelske snage boravile u mjestu Khuza'a, porušene su mnoge kuće i džamije, a nad stanovnicima je počinjen genocid, tvrde preživjeli mještani u potresnoj snimci

01.08.

Podrška Argentini u sporu sa špekulantima

S obzirom na to da je Argentina 2001. godine bila u gospodarski gotovo beznadnom stanju, u napornim pregovorima "oprošteno" im je 70 posto dugova. No problem je bio što je na taj "rez" pristao velik dio vjerovnika, ali ne i svi, koji sada prijete totalnom blokadom argentinske ekonomije

01.08.

Ravnopravnost za 70 godina

Iako među zemljama G20 ima onih koje su po pitanju rodne ravnopravnosti u plaćama ostvarile velik napredak, u niti jednoj od njih ženske plaće nisu dosegle 80 posto muške, a kamoli jednakost, stoji u novom izvješću koje se izravno obraća liderima zemalja G20

31.07.

SAD naoružavao izraelske napade

Izrael je 20. srpnja zatražio dodatnu municiju od SAD-a koje su tri dana kasnije odobrile prodaju Izraelu. Municija pretežno potječe iz skladišta američke vojske na tlu Izraela i vrijedna je blizu milijardu dolara

31.07.

"Gađanje civila je ratni zločin"

Organizacija "Human Rights Watch" oštro je kritizirala sirijske zračne snage zbog intenzivnih napada na civile u gradu Alepu barel bombama, unatoč rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a koja to zabranjuje

31.07.

Novi pokolj u UN-ovoj školi

Drugi dan za redom izraelske rakete uništavaju izbjegličke škole Ujedinjenih naroda. Međunarodna zajednica osuđuje napade, dok je bolivijski predsjednik Evo Morales Izrael proglasio "terorističkom državom"

30.07.

Robovi grade prvenstvo u nogometu

Radnici iz Nepala, Šri Lanke i Indije koji su radili na pripremi Katara za Svjetsko nogometno prvenstvo zarađeni novac još nisu vidjeli. Propao je i izvođač radova pa su ostali bez osobnih dokumenata i ne mogu se ni vratiti kući

Info most
Dokukino
Info most
Superknjižara