temp.jpgPrvi put u povijesti meteoroloških mjerenja, 2015. godine temperature bile su oko 1 °C iznad onih u predindustrijskom razdoblju, stoji u konsolidiranoj analizi Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Prosječna globalna temperatura 2015. oborila je sve rekorde sa zapanjujuće širokim pragom od 0,76 ± 0,1 °C iznad prosjeka u odnosu na razdoblje od 1961. do 1990. godine. Prvi put u povijesti meteoroloških mjerenja, 2015. godine temperature bile su oko 1 °C iznad onih u predindustrijskom razdoblju, stoji u konsolidiranoj analizi Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

WMO kombinira tri međunarodno priznate skupine podataka s podacima sofisticiranih sustava ponovljene analize (reanalize), što je čini međunarodnim izvorom podataka s najvećim autoritetom.

Petnaest od 16 najtoplijih godina od početka mjerenja zabilježeno je u ovom stoljeću, a 2015. je bila znatno toplija od rekordnih temperatura zabilježenih 2014. Dugoročni trend podcrtava činjenica da je razdoblje od 2011. do 2015. najtoplije petogodišnje razdoblje od početka mjerenja.

Rekordne površinske temperature kopna i oceana u 2015. pratili su ekstremni vremenski događaji kao što su toplinski valovi, poplave i velike suše.

Globalne anomalije godišnje prosječne temperature (u odnosu na razdoblje 1961.  1990.) temeljene na prosjeku tri skupine podataka o globalnoj temperaturi iz razdoblja od 1950. do 2015. Stupići su obojani prema tome je li godina klasificirana kao godina El Niña (crveno), La Niñe (plavo) ili ENSO-neutralna (sivo).  Globalne anomalije godišnje prosječne temperature (u odnosu na razdoblje 1961.  1990.) temeljene na prosjeku tri skupine podataka o globalnoj temperaturi iz razdoblja od 1950. do 2015. Stupići su obojani prema tome je li godina klasificirana kao godina El Niña (crveno), La Niñe (plavo) ili ENSO-neutralna (sivo). 

"Iznimno jak El Niño u kombinaciji s globalnim zagrijavanjem prouzročenim stakleničkim plinovima dramatično je utjecao na klimatski sustav u 2015.", rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. "Snaga El Niña ublažit će se u nadolazećim mjesecima, ali učinak klimatskih promjena prouzročenih ljudskim djelovanjem pratit će nas još mnogo desetljeća."

"Prvi put u povijesti dosegnuli smo prag od 1 °C iznad temperature u predindustrijskom razdoblju. To je otrežnjujući trenutak u povijesti našeg planeta", rekao je Taalas. "Ako budemo ispunjavali obveze preuzete na pregovorima o klimatskim promjenama u Parizu i ako dosegnemo višu razinu ambicije u smanjenju emisija, još uvijek imamo šansu ostati unutar maksimalne granice od 2 °C", rekao je Taalas.

"Klimatske promjene imat će sve snažnije negativne učinke najmanje kroz sljedećih pet desetljeća, što naglašava potrebu za ulaganjem ne samo u ublažavanje, već i u prilagodbu. Važno je ojačati kapacitet zemalja za bolja rana upozorenja na prirodne katastrofe kako bi se ljudski i ekonomski gubici sveli na najmanju moguću mjeru. Klimatske promjene povećavaju rizik od prirodnih katastrofa povezanih s vremenom, što predstavlja prepreku održivom razvoju", rekao je.

Globalne anomalije prosječne godišnje temperature iz HadCRUT4.4.0.0 (crna crta i sivo područje predstavljaju raspon nesigurnosti od 95%), GISTEMP-a (plavo) i NOAAGlobalTemp-a (narančasto). Izvor: Centar Hadley Britanske nacionalne meteorološke službe.  Globalne anomalije prosječne godišnje temperature iz HadCRUT4.4.0.0 (crna crta i sivo područje predstavljaju raspon nesigurnosti od 95%), GISTEMP-a (plavo) i NOAAGlobalTemp-a (narančasto). Izvor: Centar Hadley Britanske nacionalne meteorološke službe. 

Analiza globalne temperature WMO najvećim dijelom se temelji na skupinama podataka koje vode Centar Hadley Britanske nacionalne meteorološke službe (Met Office) i Odsjek za klimatološka istraživanja Sveučilišta East Anglia (HadCRUT4); Nacionalni centar za klimatske podatke američke Nacionalne oceanografske i atmosferske službe (NOAA); te Goddardov institut za svemirske studije (GISS) kojim upravlja NASA. WMO također se koristi podacima iz sustava ponovljene analize (reanalize), koji se služe sustavom vremenske prognoze kako bi spojili mnogo izvora podataka i tako pružili potpuniju sliku globalnih temperatura, uključujući i polarna područja. WMO koristi podatke iz reanalize Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).

Setovi podataka HadCRUT4, NOAA i NASA svi su pokazali da je 2015. bila najtoplija godina, a isto vrijedi i za ECMWF-ovu reanalizu.

WMO koristi razdoblje od 1961. do 1990. godine kao međunarodno dogovoreno referentno razdoblje za mjerenje dugoročnih klimatskih promjena. Prosječna globalna temperatura u tom razdoblju iznosila je 14 °C.

WMO će u ožujku objaviti potpuno Izvješće o stanju globalne klime u 2015. Izvješće će uključivati opsežne podatke o regionalnim trendovima, ekstremnim događajima, površini morskog leda, uzdizanju razine mora i tropskim ciklonima. Privremeni izvještaji WMO o stanju globalne klime 2015. godine i u petogodišnjem razdoblju od 2011. do 2015. godine dostupni su na engleskom ovdje, a na hrvatskom ovdje.

Ključne riječi: klimatske promjene
<
Vezane vijesti