Foto: PixabayFoto: PixabaySvjetski je dan socijalne pravde. Globalna nejednakost u prošloj se godini još više produbila, pa je tako prema godišnjem izvješću Oxfama u 2018. godini 26 najbogatijih ljudi svijeta u svojim rukama držalo jednaku količinu bogatstva kao 3,8 milijardi najsiromašnijih. Također, skoro polovica čovječanstva, odnosno 3,4 milijarde ljudi, nema dovoljno novca za osnovne životne potrebe, odnosno, prema zadnjim podacima Svjetske banke, živi s manje od pet i pol dolara dnevno.

Svjetski je dan socijalne pravde obilježava se 20. veljače kako bi se osvijestila potreba rješavanja problema siromaštva, ekonomske nejednakosti, socijalne isključenosti i nezaposlenosti za postizanje trajnog i univerzalnog mira.Tako nejednakosti i socijalna nepravda stvaraju nove nejednakosti i nepravde. Svi međunarodni dani, konvencije, deklaracije i ciljevi ne znače ništa, sve dok nema političke volje za provedbu društveno pravedne politike

Upravo zato zabrinjava podatak da se globalna nejednakost u prošloj godini još više produbila, pa je tako prema godišnjem izvješću Oxfama u 2018. godini 26 najbogatijih ljudi svijeta u svojim rukama držalo jednaku količinu bogatstva kao 3,8 milijardi najsiromašnijih. Također, skoro polovica čovječanstva, odnosno 3,4 milijarde ljudi, nema dovoljno novca za osnovne životne potrebe, odnosno, prema zadnjim podacima Svjetske banke, živi s manje od pet i pol dolara dnevno.

Kako ističu iz Centra za mirovne studije, iako naizgled živimo u najbogatijem razdoblju u povijesti, globalne nejednakosti raspodjele bogatstva, resursa i moći, podsjećaju na razdoblje prije prvog svjetskog rata. Tada je u zapadnoj Europi bogatstvo bilo koncentrirano u rukama obitelji koje su imale nerazmjernu političku moć i koje su krojile politike u svoju korist. To razdoblje obilježio je i val globalizacije, jačanje moćnih međunarodnih korporacija i monopola, kao i rast nacionalizma, ksenofobije i društvene polarizacije.

I dok se na suzbijanju nepravdi radi puževim korakom, prema procjenama Međunarodne organizacije rada, oko dvije milijarde ljudi živi u konfliktnim ili nestabilnim uvjetima. UNHCR govori o 68,5 milijuna prisilno raseljenih osoba među kojima su i oni koji bježe od ratova, posljedica klimatskih promjena ili pak od ekonomske nesigurnosti. Tako nejednakosti i socijalna nepravda stvaraju nove nejednakosti i nepravde. Svi međunarodni dani, konvencije, deklaracije i ciljevi ne znače ništa, sve dok nema političke volje za provedbu društveno pravedne politike.

"Važno je da države rade na smanjenju nejednakosti, kroz pravedne porezne politike, osiguravanje mogućnosti za rad, dostojanstvenih plaća i uvjeta rada, adekvatne javne zdravstvene zaštite za sve, mirovina koje omogućuju dostojan život u starosti, socijalne zaštite i prava na obrazovanje i stanovanje. Tako će Hrvatska biti korak bliže socijalnoj državi, a političari koji ističu prioritete kao što su demografska obnova, zaustavljanje iseljavanja mladih te povećanje kvalitete života običnih građana, bit će bliže njihovom ostvarenju", zaključuju iz CMS-a.

Ključne riječi: siromaštvo, Nejednakost, pravda
<
Vezane vijesti