Zastupnici u sljedećem sazivu Europskog parlamenta odlučivat će o povijesno važnim temama za države članice, ali i za sam opstanak Unije. Izbori se odvijaju u jeku najžešće ekonomske krize od osnutka Unije.

Nezaposleno je 26 milijuna ljudi, periferne zemlje opterećene su brutalnim mjerama štednje što ih propisuju zemlje europskog centra, a daljnja liberalizacija tržišta mogla bi pogubno utjecati na radničku klasu i okoliš u Europi.

Dario Čepo: Najveći izazov do kraja ove godine za Europski će parlament biti pravladavanje nad Europskim vijećem, kako bi novi predsjednik Europske komisije postao jedan od predloženih kandidata parlamentarnih stranačkih grupa

Nakon izbora, dnevnim redom novoga saziva Europskog parlamenta tijekom sljedećih nekoliko godina dominirat će daljnja stabilizacija financijskog sustava u eurozoni, jačanje europske konkurentnosti u globalnom gospodarstvu te poticajne mjere za otvaranje novih radnih mjesta. Europski parlament također će se baviti zaštitom potrošača i ekološkim temama, kao i trgovinskim i investicijskim sporazumom s SAD-om koji će morati ili usvojiti ili odbiti. Proračun EU-a jednako je važan jer će novoizabrani zastupnici morati ocijeniti dugoročni proračun za 2014.-2021. godinu, uključujući i način na koji se financira i za što se troši.

Prema mišljenju Darija Čepe, višeg asistenta na Pravnom fakultetu u Zagrebu i Fulbrightovog stipendista na Sveučilištu Columbia u New Yorku, najveći izazov do kraja ove godine za Europski će parlament biti pravladavanje nad Europskim vijećem, kako bi novi predsjednik Europske komisije postao jedan od predloženih kandidata parlamentarnih stranačkih grupa. Naime, europske su se institucije dogovorile, s ciljem jačanja demokratskog legitimiteta Europske unije, da će stranačka grupa s najviše mjesta u Europskom parlamentu po prvi puta imati pravo na položaj predsjednika Europske komisije. Europski je parlament to protumačio kao pravo da na taj položaj kandidira svoga člana i tako Europsko vijeće u konačnici dovede pred gotov čin.

capo_tripalo.hr.jpg capo_tripalo.hr.jpg

"Ako EP u tome uspije - u ovom trenutku to može biti samo predstavnik europskih pučana Jean Claude Juncker ili predstavnik europskih socijalista i socijaldemokrata, Nijemac Martin Schulz - onda će se Europski parlament pokazati snažnom institucijom koja ima mogućnost utjecati na politike, ali i na aktere koji će te politike provoditi. To bi bio značajan korak u jačanju demokratske legitimnosti kako europarlamentaraca, tako i europskog integracijskog projekta u cjelini", smatra Čepo, dodajući kako će buduće teme kojima će se baviti EP ovisiti o novom odnosu političkih snaga. "Budući da EP nema pravo zakonodavne inicijative, pitanja kojima će se baviti ovisit će i o odnosu snaga u novoj Europskoj komisiji. No, možemo očekivati nastavak koncentracije EP na pitanja zaštite građanskih i ljudskih prava, primjerice u slučaju prisluškivanja ili slobode kretanja, na pitanja zaštite potrošača, daljnjih pokušaja reforme Zajedničke poljoprivredne politike, te kontrole nad međunarodnim ugovorima o kojima Europska komisija trenutno pregovara", ističe Čepo, koji smatra kako će izrazito važan biti i odnos EP spram politike štednje, ali i po pitanju bankarske unije.

Vedran Horvat. "Kroz Europski parlament prošao je niz dobrih prijedloga na planu zaštite okoliša, ali on u odnosu na dobre prijedloge služi kao sito i rešeto"

Naime, potkraj prošle godine u Komisiji je pokrenuta inicijativa koja tek treba dobiti zeleno svjetlo Europskog parlamenta: uspostava bankarske unije, kao mehanizam za pomoć posrnulim bankama, a koja će po mišljenju podržavatelja ideje napokon prekinuti dosadašnju praksu spašavanja privatnih banaka novcem poreznih obveznika te uspostaviti sustav sigurnijih banaka s kvalitetnijim nadzorom. Međutim, za parlament je bankarska unija u predloženom obliku zasad neprihvatljiva jer je predloženi koncept "prekompliciran, trom i birokratiziran". Najveći prijepori su nastali oko većih ovlasti slabo nadzirane Europske središnje banke prema bankama u zemljama članicama i daljnje nestajanje ovlasti nacionalnih država, kao i zbog otpora zemalja centra, koje bi novim mehanizmima bile obvezane pomoći financijski ugroženijim članicama. Tema se tek zahuktava, a njezin epilog mogao bi imati dugoročne posljedice po Europsku uniju.

Tijekom 2013. godine usvojena je i reforma zajedničke poljoprivrede politike, na koju je dosad odlazilo oko 40 posto Unijinog budžeta. Parlament je izglasao rezoluciju koja faktički znači status quo dotadašnjeg stanja, ali je sama odluka na razini ovog tijela bila značajna, budući da su po prvi put u djelo sprovedene Lisabonskim ugovorom proširene ovlasti Parlamenta na poljoprivrednu politiku. Vedran Horvat, voditelj zagrebačkog ureda Heinrich Böll Stiftunga, smatra kako su rezultati poprilično poražavajući.

vedran_horvat_mirelasavrlju.jpg vedran_horvat_mirelasavrlju.jpg

"Reforma u kojoj je Europski parlament imao priliku napraviti neki utjecaj pokazala se na kraju kao propuštena prilika. Komisija je na kraju odustala od svog relativno ambicioznog projekta na planu održive poljoprivredne politike te su Zeleni bili ona snaga koja je u biti branila prvi nacrt Komisije, koji je razvodnjen različitim ustupcima i kompromisima čiji je zajednički nazivnik bio 'zadržati i povećati kompetitivnost europske poljoprivrede'", kaže Horvat, dodajući kako je odobren paket koji je po pitanju raspodjele sredstava i dalje vrlo nepravedan te ne pravi korak prema zaštiti okoliša. "Uskraćeni ostaju sitni poljoprivrednici i građani koji preferiraju lokalnu i domaću uzgojenu hranu, a ne hranu velike prehrambene i poljoprivredne industrije", kaže Horvat.

Domagoj Mihaljević: "Cjelokupna konstrukcja EU, a pogotovo eurozone, sastoji se upravo u tome da se radnička prava eliminiraju"

Prema njegovom mišljenju, u posljednjih nekoliko godina nije bilo hrabrih i velikih iskoraka Parlamenta ni na planu zaštite okoliša. "Kroz Europski parlament prošao je niz dobrih prijedloga, ali on u odnosu na dobre prijedloge služi kao sito i rešeto. Ono kvalitetno od odluka što i ostane, često ima ograničen utjecaj na ponašanje Europske komisije. Nedavne odluke koje su smanjile nivo obaveznosti u području energetske efikasnosti i udjela obnovljivih izvora u planovima su, recimo, primjer gdje Europski parlament nije mogao dovoljno utjecati, a simbolično su označile ozbiljnu regresiju o odnosu na ambicioznu održivu energetsku politiku", kaže Horvat. On smatra kako je Komisija na putu da potpuno napusti svoje čelno mjesto u promociji i primjeni održive energetske i klimatske politike u svijetu. "Primjerice, smjernice koje je Komisija objavila prije par dana na temu državnih subvencija u području energetike i zaštite okoliša su jedan od dobrih primjera: što je industrija energetski intenzivnija, to je vlasnik više na gubitku, a štete i rizike trpe, pogodite tko - građani. Dakle, nema jake inicijative da je industrija što manje energetski intenzivna, a time su energetski efikasne kompanije i kućanstva potrošača na najvećem gubitku - jer na njih se ta posebna prava i izuzeća ne primjenjuju", zaključuje Horvat.

Radnička prava i protukrizne mjere također su bile teme kojima se Europski parlament bavio prošle godine, a predizborne najave idu u smjeru intenziviranja ovih problema. No, suprotno takvim najavama budućih europarlamentaraca o daljnjoj socijalnoj solidarnosti i većim radničkim pravima, Domagoj Mihaljević, ekonomist angažiran u Bazi za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID), smatra kako je problem postojeći sustav EU kao takav.

domagoj-mihaljevic-foto-hal.jpg domagoj-mihaljevic-foto-hal.jpg

"Cjelokupna konstrukcja EU, a pogotovo eurozone, sastoji se upravo u tome da se radnička prava eliminiraju konkurentskim pritiskom na jedinstvenom tržištu i jedinstvenom valutnom području. Cilj je osigurati internu devalvaciju odnosno nemilosrdno rezanje radničkih prava kao metodu jačanja konkurentosti. Ukratko, promovirati utrku prema dnu na europskoj razini", kaže Mihaljević. On smatra kako ni nakon novog saziva Europskog parlamenta neće doći do značajnijeg preispitivanja mjera štednje.

"S obzirom da će većinu imati stranke okupljene oko pučana i takozvane socijaldemokratske stranke, koje na nacionalnim razinama provode politiku štednje, teško se mogu očekivati pomaci od dosadašnjeg smjera u ekonomskoj politici. EU, a pogotovo dio zemalja u eurozoni, i dalje će ostati zaključan u strukturne kontradikcije koje proilaze iz podjele na razvijeni sjever i zapad gdje je akumulirana politička i ekonomska moć te financijski podređenu istočnu i južnu periferiju. Radnici na periferiji naročito osjećaju ovakvu strukturnu podjelu kroz oštre mjere štednje i ugroženu egzistenciju. To će zasigurno unutar perifernih zemalja stvarati centrifugalna kretanja i jačati anatagonizam prema cjelovitosti Unije", upozorava Mihaljević. Prema njegovu mišljenju, sama arhitektura EU-a i dizajn njezinih institucija zamišljeni su tako da osiguraju zaštitu kapitalu, prije svega da zaštiti moć financijskog kapitala lociranog u središnjim zemljama EU.

Slično razmišlja sociolog i ljudsko-pravni aktivist Srđan Dvornik. On izražava bojazan da u jednom od najkrupnijih deficita u zemljama EU - socijalnim pravima - neće biti velikih iskoraka.

dvornik_mirela-savrljuga-hb.jpg dvornik_mirela-savrljuga-hb.jpg

"Uniju su stvorile, pa i nakon nekoliko prvih proširenja tvorile, države koje su uglavnom imale dobro razvijene vlastite institucije socijalne države, dok je povezivanje u Uniju prvenstveno zasnivalo na zajedničkom tržištu i oslobađanju privrede od barijera nacionalnih granica. Sada je situacija takva da je pod globalnom konkurencijom oslabljena socijalna uloga države, a u mnogim novim članicama nikad nije ni razvijen sistem socijalnih institucija uz tržište, i sada je nužna protuteža na razini EU. No, uopće nema garancije da će biti političkih snaga dovoljnih za taj preokret. O predstojećim izborima, istina, ovisi više nego o prethodnima, ali uopće nije izvjesno da će ljevica, socijalisti i zeleni dobiti većinu u Parlamentu - da sad i ne govorimo o tome koliko se oni uopće mogu složiti o krupnim promjenama. Syriza svakako budi nade, ali na suprotnoj strani spektra imamo također uspon desnice koja je mnogo odlučnija od starih konzervativaca", kaže Dvornik.

Srđan Dvornik: "Pod globalnom konkurencijom oslabljena socijalna uloga države, i sada je nužna protuteža na razini EU. No, uopće nema garancije da će biti političkih snaga dovoljnih za taj preokret"

U zadnjih nekoliko godina Europski parlament je donio propise o azilu kojima se proširuju temeljna prava za tražitelje azila, kao što su primjereni smještaj i zdravstvena skrb, te pomaganje državama EU suočenima s golemim priljevom tražitelja azila. Ova je tema obrađivana u posebno tragičnim okolnostima, budući da se prošle godine više stotina imigranata utopilo pred europskom obalom. Sve institucije EU-a optuživane su da ovom pitanju pristupaju sa sigurnosnog aspekta, a ne humanitarnog, zajedno s Europskim parlamentom, koji je pozdravio uvođenje poprilično represivnog sustava nadzora Eurosur.

"Na unutrašnjem planu, nadam se da će se nastaviti ono u čemu je EU najjača, a to je ujednačavanje raznoraznih specifičnih prava koja ukupno čine korpus ljudskih prava zaštićen Konvencijom i Poveljom. Tu mislim i na diskriminaciju ugrađenu u same temelje Unije, po kojoj unutrašnje otvaranje korespondira zatvaranju prema vani, što je već doslovce uništilo dvadesetak hiljada života", kaže Dvornik.

cipek_ytb-prtsc.jpg cipek_ytb-prtsc.jpg

Kada je riječ o vanjskoj politici, EP je nakon provedene istrage protiv američkog sustava nadzora ustanovio da se borba protiv terorizma nikada ne  može opravdati tajnim i nezakonitim masovnim nadzorom. Ukrajinsku krizu europski su parlamentarci popratili usvajanjem neobvezujuće rezolucije o ciljanim sankcijama biranim ukrajinskim političarima. Kada je riječ o budućem vanjskopolitičkom fokusu, profesor s Fakulteta političkih znanosti Tihomir Cipek kaže kako po pitanju vanjske politike Unija mora osmisliti strategiju prema trima ključnim državama: SAD-u kao ekonomskoj konkurenciji, prevladavanju nesuglasica s Rusijom putem ekonomske suradnje i po pitanju odnosa s ekonomski uspješnom kineskom "diktaturom". "Prvenstveno treba jasno odgovoriti na pitanje što EU želi u odnosima s ovim zemljama i potom smisliti zajedničku strategiju", kaže Cipek.

Prošle su pak godine započete intenzivne pripreme za izvjesno uvođenje sporazuma o slobodnoj trgovinskoj zoni između SAD-a i EU (TTIP), koji bi, prema mišljenju rijetkih pojedinaca što su imali prilike sudjelovati u pregovorima, mogao uzrokovati daljnji rasap radničkih prava, uništenje poljoprivrede i stočarstva u zemljama EU zbog "nekonkurentnosti", ali i daljnje nadiranje diktature kapitala, budući da bi se multinacionalne korporacije prema nekim prijedlozima u slučaju spora s državama obraćale posebnoj sudskoj instanci (ISDS).

Tihomir Cipek: "Po pitanju vanjske politike Unija mora osmisliti zajedničku strategiju prema trima ključnim državama: SAD-u kao ekonomskoj konkurenciji, prevladavanju nesuglasica s Rusijom putem ekonomske suradnje i  po pitanju odnosa s ekonomski uspješnom kineskom 'diktaturom'"

 "Sam sporazum u svojoj sadašnjoj formi ide jasno na štetu građana Europe i zaštite okoliša. Ne samo zbog vrlo tajnovitog načina na koji se iza zatvorenih vrata odlučuje o njegovom sadržaju, ne samo zbog opasnih posljedica na preživjele ostatke demokratskih konfiguracija i procedura u EU, nego i po tome što je on Trojanski konj njegovog stvarnog vlasnika - korporativnog autoritarizma koji agresivno nameće nove uvjete života, prehrane, potrošnje i kompletne promjene načina života u Europi. Bilo bi prejednostavno govoriti o 'amerikanizaciji Europske unije' u njenoj najlošijoj verziji, no uistinu se radi o vrlo vještom i dubokom pokušaju penetracije diktature krupnog kapitala i krajnjoj degradaciji i socijalnih i građanskih prava. Rizici za smanjivanje prava i mogućnosti građana da utječu su veliki. Investitori bi kroz neke mehanizme poput problematičnog ISDS-a dobili posebna prava koja bi ih toliko zaštitila da bi uvijek bili na dobitku. Primjeri već postoje širom svijeta (Vatenfall u Njemačkoj, Chevron u Ecuadoru) gdje je ISDS korišten na način da je zaštitio investitore sa svih strana", kaže Vedran Horvat.

Europski parlament u nekoliko je navrata diskutirao o rečenom sporazumu - za koji je nadležna Komisija - tražeći izbacivanje pregovora o GMO prehrani, radničkim pravima i ekologiji. Štoviše, za eventualno stupanje ove trgovinske zone na snagu, potrebno je finalno većinsko ratificiranje u Europskom parlamentu, što će reći da bi ovo tijelo moglo biti presudno za njegovo donošenje. Uz brojne druge izazove, ovo je stoga jedan od svakako najvećih za budući saziv Europskog parlamenta, smatraju naši sugovornici.

eu.png

Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Udruge za nezavisnu medijsku kulturu i ni na koji se način ne može smatrati da održava gledišta Europske unije. Stranica projekta: Be EU 8 media outlets for one Parliament 

Ključne riječi: Europski parlament, europska unija
<
Vezane vijesti