Ilustracija: Gianluca CostantiniIlustracija: Gianluca CostantiniJučer je Lider objavio sramotnu anketu 'Štetimo li autističnoj djevojčici Greti praveći od nje ikonu?' koja, pod desničarskim perom Višnje Starešine, reducira i banalizira aktivizam Grete Thunberg, manipulira i stigmatizira psihičke poremećaje, a potencijal mladosti svodi na patronizirajuću doskočicu u stilu 'mlada si ti još'. Ovakvo anketno pitanje zapravo je izraz spoznaje nemoći, iluzorni pokušaj prisvajanja utjecaja nad Gretom, promašeni krik onih čije dopuštenje za djelovanje Greta nikad nije i neće tražiti.

Greta Thunberg trenutno je najistaknutija mlada aktivistkinja za zaštitu okoliša, nominirana je za Nobelovu nagradu za mir, održava govore diljem svijeta, pokrenula je globalne proteste učenika/ica petkom - Fridays For Future (Petci za budućnost).Anketno pitanje koncipirano na način "Štetimo li mi Greti...?" zapravo je izraz spoznaje nemoći, iluzorni pokušaj prisvajanja utjecaja nad Gretom. Promašeni krik onih čije dopuštenje za djelovanje Greta Thunberg nikad nije i neće tražiti

Višnja Starešina poznata je pak po svojim isključivim tekstovima i uskokutnom i konzervativnom gledanju na fenomene o kojima piše, a jučerašnji osvrt na Gretu Thunberg u Lideru indikator je "kalupa" u koji Gretu pokušava upakirati hrvatska i svjetska desnica.

Radi se o kombinaciji teorija zavjere, patroniziranja mladosti, stigmatizacije psihičkih poremećaja i manipuliranja činjenicama o klimatskim promjenama. Starešina piše o Greti kao o marioneti "vlastite bolesti" (Aspergerov sindrom), zatim projektu "ambiciozne majke" i njenoj instrumentalizaciji od strane sustava, odnosno "novog poretka".

O izumitelju društvene mreže koja je promijenila svijet, Marku Zuckerbergu, i njegovom bivanju na autističnom spektru, primjerice, nitko nije pisao na način da bi u pitanje dovodio njegovo javno djelovanje. Kada se radi o "poduzetnicima", IT pionirima i izumiteljima, hraniteljima tehnološkokapitalističke zvijeri, onima koji zapravo idu niz dlaku postojećem sustavu – takvi se podaci u medijima redovno interpretiraju unutar prizme njhove genijalnosti i drugačijeg poimanja svijeta.Uistinu je degutantan način na koji se, ovakvim pisanjem, diskriminaciju Grete pokušava provući kao poziv "u spas" Grete, način na koji bi oduzimanje glasa Greti htjelo biti prezentirano kao istinsko razumijevanje onoga što Greti treba. A u svemu tome, naravno, Starešina zapravo uopće ne mari za Gretu, već za održavanje "črvstog tla pod nogama" postojećeg sustava

Kada se radi o šesnaestgodišnoj djevojci koja uistinu želi promijeniti svijet na bolje, Aspergerov sindrom potpuno se neinformirano i manipulativno interepretira kao faktor na temelju kojeg bi joj trebalo zabraniti javno djelovanje. Time se zapravo Gretu diskriminira i poziva na kršenje njenih temeljnih ljudskih prava.

"Sad je pitanje: jesu li Gretu zapravo zloupotrijebili? Majka, mediji, sustav? Ne bih željela suditi je li to zbog naknadno probuđene savjesti ili zbog spoznaje da će se priča uskoro raspasti na ružan način. Samo činjenice. Greta, baš kao i njezina sestra, ima ozbiljnih mentalnih problema. Greti je još prije nego što je postala globalna aktivistica dijagnosticiran Aspergerov sindrom, opsesivno-kompulzivni poremećaj i selektivni mutizam. Kad ona govori: ‘Osjećam da umirem iznutra ako ne prosvjeduju’, Greta se bori sa svojim depresivnim stanjima. No pitanja se opet zaustavljaju na tome – štetimo li mi Greti praveći od nje ikonu?", pita se Starešina.

Uistinu je degutantan način na koji se, ovakvim pisanjem, diskriminaciju Grete pokušava provući kao poziv "u spas" Grete, način na koji bi oduzimanje glasa Greti htjelo biti prezentirano kao istinsko razumijevanje onoga što Greti treba. A u svemu tome, naravno, Starešina zapravo uopće ne mari za Gretu, već za održavanje "čvrstog tla pod nogama" postojećeg sustava.

A protiv tog, postojećeg sustava, ne bori se samo Greta. Tisuće mladih diljem svijeta pokazuju kako ih zanima drugačija budućnost, kako ih zanima budućnost uopće. U Ugandi je tako Nakabuye Hilda Flavia postala voditeljica prosvjeda Fridays For Future. Organizira akcije čišćenja plastike o kojima i piše na blogu Striker Diaries i potiče vladu Ugande da poduzme napore u vidu smanjenja emisije stakleničkih plinova.Kada se radi o šesnaestgodišnoj djevojci koja uistinu želi promijeniti svijet na bolje, Aspergerov sindrom potpuno se neinformirano i manipulativno interepretira kao faktor na temelju kojeg bi joj trebalo zabraniti javno djelovanje. Time se zapravo Gretu diskriminira i poziva na kršenje njenih temeljnih prava

U Samoi je to Brianna Fruean, aktivistkinja koja se sa svojih dvadeset godina već pola svog života bori za klimatsku pravdu. Potaknuta tsunamijem koji je pogodio Samou 2009. godine, Fruean se posvetila zaštiti okoliša i sa samo jedanaest godina osnovala samoanški ogranak klimatske organizacije 350.org i udrugu Small Voices u koji je uključila prijatelje i poznanike, učenike i učenice svoje škole.

Diljem svijeta, dakle, već postoje i rađaju se nove Grete Thunberg. Kako će njihova djelovanja fenomenološki objasniti Višnja Starešina i njoj slični?

Problem koji konzervativci i zagovaratelji statusa quo imaju s Gretom Thunberg nema veze s Aspergerovim sindromom, već s njenim neprihvaćanjem destruktivno determinističke putanje planeta i kratkoročnih interesa onih koji na takvom usmjeravanju profitiraju.

Ona je mlada i glasna, hrabra i beskompromisna. I u svome pothvatu nije usamljena, dapače. Prate je tisuće, na svakom kutku ovog planeta.

Anketno pitanje koncipirano na način "Štetimo li mi Greti...?" zapravo je izraz spoznaje nemoći, iluzorni pokušaj prisvajanja utjecaja nad Gretom. Promašeni krik onih čije dopuštenje za djelovanje Greta Thunberg nikad nije i neće tražiti.

 

aem_copy56550.jpg
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
<
Vezane vijesti