Foto: Matej KorlaetFoto: Matej KorlaetU svojem prvom izdanju projekt Mjestimice svjetlo fokusirao se na zagrebački Gornji grad. Riječ je o interdisciplinarnom umjetničkom projektu koji predstavlja nove perspektive promišljanja neiskorištenih javnih prostora i stavlja naglasak na propitivanje problema urbanog razvoja određenog dijela grada.

U svojem prvom izdanju projekt Mjestimice svjetlo fokusirao se na zagrebački Gornji grad. Riječ je o interdisciplinarnom umjetničkom projektu koji predstavlja nove perspektive promišljanja neiskorištenih javnih prostora i stavlja naglasak na propitivanje problema urbanog razvoja određenog dijela grada. Povijesno, kulturno i administrativno središte Zagreba i Hrvatske prostire se na 79,82 ha i broji nešto više od 2600 stanovnika. Koncentracija velikog broja administrativnih zgrada, javnih ustanova u kulturi i obrazovanju te povijesne lokacije koje svakodnevno privlače veliki broj stranih posjetitelja, smanjili su životni prostor stanovnika Gornjeg grada i pretvorili ga u prostor ograničenog sadržaja za svakodnevni život. Kroz tri dana događanja i nekoliko intervencija putem medija svjetla, osvijetljene su neke od poznatih i manje poznatih lokacija, ali je i ukazano na neke od problema i potencijala ovog zagrebačkog područja.

O projektu govore njegove inicijatorice Tamara Brixy, Marta Klepo, Tereza Teklić i Katarina Zlatec.

Zašto Gornji grad?

Dodatno skretanje na potencijale Gornjega grada bile su i organizirane dnevne i noćne šetnje za javnost posvećene povijesti umjetničkih intervencija svjetlom u tome dijelu grada, odnosno ukazivanjem na neke od problema i mogućnosti kako bi ih se dodatno osvijestilo kod građana

Tamara Brixy: Kao povijesno i administrativno središte Zagreba i Hrvatske, u kojem je smješten veliki broj administrativnih zgrada, javnih ustanova u kulturi i obrazovanju te povijesnih lokacija, Gornji grad svakodnevno privlači veliki broj posjetitelja, no iz niz razloga nije mjesto gdje se zaista “živi” već je uglavnom sveden na turističku atrakciju. Čak i unatoč tome, u javnom prostoru Gornjeg grada gotovo da ne postoji prilika za njegove stanovnike da se spontano okupe i druže, a infrastruktura javnog prostora iznimno je loša, od npr. toga da su gotovo svi trgovi pretvoreni na parkirališta do toga da nijedan trg nema nijednu klupu.

Jedan od problema Gornjeg grada je i proces depopulacije. Ako pogledate statistiku, u usporedbi s ostatkom grada, na Gornjem gradu većinu stanovništva čine starije žene, on ima nešto bolju obrazovnu strukturu, ali i najviše samačkih kućanstava, manju prisutnost mladih obitelji s djecom, a istovremeno njegovi stanovnici raspolažu s najvećim stambenim prostorom po članu kućanstva. Ne samo da bi se slika popravila, već i općenito, tome prostoru nedostaje komunalne infrastrukture i sadržaja koji bi poticali živost toga jednog od najstarijih dijelova Zagreba. U svemu tome vidjeli smo potencijal za projekt koji bi se kroz medij svjetla pozabavio nekima od tih pitanja.

Budući da je kroz privremene intervencije namjera bila "osvijetliti“' neke od problema te ukazati na potencijal tematiziranih i drugih lokacija, na što ste sve skrenule pažnju?

Tereza Teklić: Budući da nam je od početka u samoj ideji projekta važan faktor bila participacija stanovnika i korisnika Gornjeg grada, već tijekom pripremne faze i u razgovoru sa stanovnicima detektirani su neki od svakodnevnih problema i potreba, i definirane polazne točke te nedostaci u javnom prostoru kvarta. Kroz svjetlosne intervencije željeli smo ukazati na potrebu kreiranja novih sadržaja ili uređenja odabranih lokacija. Park Grič je većina sugovornika istaknula kao važnu točku Gornjeg grada ali i mjesto kojem nedostaje osnovnog urbanog mobilijara koji park čini parkom. Klanac Grgura Tepečića, koji spaja Mesničku i Matoševu, kao prostor je prilično zapušten. U još gorem stanju je palača s dvorištem na Trgu sv. Marka 9 koja je u javnom vlasništvu i kao zaštićeno kulturno dobro samo jedan od mnogobrojnih primjera u Zagrebu koji propadaju.

Dodatno skretanje na potencijale Gornjega grada bile su i organizirane dnevne i noćne šetnje za javnost posvećene povijesti umjetničkih intervencija svjetlom u tome dijelu grada, odnosno ukazivanjem na neke od problema i mogućnosti kako bi ih se dodatno osvijestilo kod građana.

Foto: Borko Vukosav<br> Foto: Borko Vukosav

Koje su bile ovogodišnje intervencije?

Katarina Zlatec: Svjetlosne intervencije odabrane su putem javnog natječaja na koji je pristiglo 27 prijedloga, a žiri u sastavu Rene Lisac (arhitekt, Akupunktura grada), Martina Mezak (multimedijska umjetnica) i Tereza Teklić (kustosica, KONTEJNER | biro suvremene umjetničke prakse), odabrao je za realizaciju radove kolektiva TiTo (Matea Bronić i Tin Kadoića), dizajnerskog dvojca Minimum (Matej Korlaet i Marko Uremović), Matije Kraljića, Nike Mihaljevića te umjetničke organizacije Ljubavnice.

TreEqualizer interaktivna je svjetlosno-zvučna instalacija dvojca Minimum koji su oživjeli dvorište na Trgu sv. Marka 9 iz kojeg je 1926. godine emitirano prvo radijsko obraćanje Radio Zagreba. Centralno stablo u dvorištu na tri dana je pretvoreno u ekvilajzer koji je primao i odašiljao zvučne signale i reagirao količinom svjetla proporcionalno njihovoj glasnoći. Kolektiv TiTo kroz svoj su rad dotaknuli problem funkcionalnosti parka kao javnog prostora. Intervencijom LJULJA osvijetljen je problem nedostatka kvalitetnog urbanog mobilijara u parku Grič te je privremeno kreiran novi sadržaj za interakciju građana.

U istom je parku umjetnička organizacija Ljubavnice svojom je svjetlosnom intervencijom preko puta zgrade Državnog hidrometeorološkog zavoda odala hommage Otonu Kučeri, profesoru, astronomu i prirodoslovcu i simbolično osvijetlila njegov cjeloživotni opus. Matija Kraljić, student na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, osmislio je interaktivnu instalaciju lampa174, koja je bila postavljena u Klancu Grgura Tepečića na mjestu gdje nedostaje gradska lampa br. 174. Rad je pridonio dinamici klanca postavljanjem nizova niti poput žica harfe koji su umjesto zvuka odavale kratke impulse svjetlosti. Na istoj lokaciji bio je postavljen i rad Nike Mihaljevića Metallica u Klancu Grgura Tepečića, koji je aktivirao zatečeni grafit METALLICA nepoznatog autora. Projiciranjem koncerta Metallice uz grafit, rad je postao doslovan "potpis slike“.

metallica_u_prolazu_grgura_tepecica_rad_nike_mihaljevica.jpg

Koliko ste zadovoljne odazivom na natječaj i kvalitetom samih radova?

Tamara Brixy: S obzirom na to da je riječ o novom projektu koji je usmjeren na prezentaciju radova koji svjetlo koriste kao primarni medij, količina prijavljenih radova nas je ugodno iznenadila. Pri odabiru je bilo bitno koliko sam rad promišlja lokaciju u koju intervenira i na koji način sadržajno pridonosi privremenoj revitalizaciji zanemarenih točaka javnog prostora Gornjeg grada. Smatramo da su realizirani radovi to i postigli.

Kakve su bile reakcije stanara Gornjega grada i kakva je bila posjećenost festivala?

Tereza Teklić: Reakcije stanara su bile izrazito pozitivne, toliko da smo bile pomalo i iznenađene. Istraživanje koje smo provodile uoči raspisivanja natječaja dalo nam je uvid u njihovu percepciju kvarta u kojem žive pa smo njihova razmišljanja i prijedloge uzele u obzir kada smo birale lokacije koje su na kraju natječajem bile propisane. Pokušale smo uspostaviti kontakt s Mjesnim odborom kako bi lakše došli do samih stanovnika, no ubrzo se pokazalo da je izravniji pristup, bez posrednika, puno učinkovitiji. Naprosto smo šetale Gornjim gradom, zaustavljale prolaznike i doslovno kucale na vrata kako bi uspostavile komunikaciju s građanima. Kako ostajemo na Gornjem gradu, želja nam je uspostaviti čvršću vezu s Mjesnim odborom kao servisom građana, jer smatramo da se na taj način mogu pokrenuti i ostvariti ciljevi s kojima smo ustvari i krenuli u ovaj projekt.

Tijekom tri dana događanja mogla se osjetiti pozitivna energija pa i ponos stanovnika što se to događa baš u njihovom parku, prolazu, dvorištu. Ljudi su nam prilazili i hvalili inicijativu, dijelili naše objave na Facebook-u, velikodušno posudili struju, ljestve i štogod smo ih tražili. Zagrebački solisti čije se prostorije nalaze u dvorištu na Trgu sv. Marka br. 9 također su rado prihvatili suradnju i ponudili nam dvorište na korištenje i nastup na otvorenju. I iznimno velika posjećenost koja je bila iznad svih naših očekivanja, ukazala je na potencijal Gornjeg grada i interes javnosti za zapuštene javne prostore koji čekaju na smislenu obnovu i sadržaj koji bi obogatio (ne samo Gornji) grad.

ljuljacka.jpg

Projekt je ostvaren u sklopu međunarodnog programa Actors of Urban Change. Možete li navesti neke od paralelnih međunarodnih projekta i čime se oni bave?

Marta Klepo: Projekt Mjestimice svjetlo je odabran za realizaciju uz devet drugih projekata na razini Europe, uključujući one iz Portugala, Španjolske, Poljske, Litve, Njemačke, Slovačke, Slovenije, Grčke i Gruzije, a u sklopu programa Actors of Urban Change, koji je pokrenula njemačka Zaklada Robert Bosch i mreža MitOst iz Berlina.

 Kroz dosadašnji program stvorena je međunarodna platforma za suradnju te nam je cilj i uspostavljanje kolaborativnih projekata sa sudionicima programa iz inozemstvaBudući da je bilo 127 prijavljenih projekata, smatramo da je veliki uspjeh što smo jedan od odabranih i finaciranih projekata. Program je osmišljen kao međunarodna platforma pa se tako svakih nekoliko mjeseci sastajemo sa svim ostalim sudionicima u drugom gradu. Dosada su sastanci održani u Berlinu, Ateni i Zugdidiju gdje smo radili na različitim aspektima razvoja naših projekata, upoznavali lokalni kontekst gradova domaćina te osmišljavali načine buduće suradnje. Većina projekata ima sličan cilj - s jedne strane želi “probuditi” građane i navesti ih da promišljaju prostor u kojem žive, da se za njega osjećaju odgovorno, ali i da u tome nalaze osobno zadovoljstvo. S druge strane cilj je potaknuti interes gradskih struktura za građansku participaciju. Neki od ostalih projekata su npr. mariborski koji tematizira zapuštena dvorišta u povijesnom središtu grada, a tim iz Zugdidija u Gruziji je uredio i otvorio nekomercijalni prostor koji služi kao mjesto susreta i učenja u problematičnom dijelu grada.

Koji su planovi?

Marta Klepo: Želja nam je da i sljedeće godine realiziramo još više svjetlosnih intervencija na Gornjem gradu te se nadamo se će nakon završetka programa Actors of Urban Change i Grad Zagreb i Ministarstvo kulture prepoznati ideju i potencijal projekta koji smo prijavile na javne natječaje. Kroz dosadašnji program stvorena je međunarodna platforma za suradnju te nam je cilj i uspostavljanje kolaborativnih projekata sa sudionicima programa iz inozemstva.

 

Ključne riječi: Markov trg, javni prostor
<
Vezane vijesti