"U svijesti hrvatskih građana demokracija završava onog trenutka kada se glasački listić ubaci u kutiju, a ako se odvažni pojedinci usude usprotiviti nečemu što narušava zajednički interes, automatski ih se proglašava čudacima", upozorio je novinar Siniša Pavić na jučer održanoj raspravi Javni mediji i javnost.

Kuća ljudskih prava u suradnji s Centrom za ljudska prava i Multimedijalnim Institutom jučer je povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava organizirala raspravu na temu Javni mediji i javnost. Razgovor je ujedno bio i sastavni dio govornog programa Human rights film festivala čiji su organizatori kao ovogodišnju temu odabrali upravo koncept javnosti.

Sanja Puljar D'Alessiopročelnica Odsjeka za kulturalne studije, u uvod rasprave je istaknula kako u vodstvu suvremenih javnih televizija često dolazi do odlaska u krajnosti, odnosno često ostaje nerazriješen stupanj do kojeg bi se rukovoditelji trebali natjecati za što veću gledanost, a do kojeg stupnja bi trebali proizvoditi kvalitetan program. Puljar D'Alessio smatra kako bi navedeni populizam i elitizam u idealnom slučaju najbolje bilo uravnotežiti, a da se pritom istovremeno njeguju tri temeljna zahtjeva javne televizije - sloboda govora, raznovrsnost sadržaja i izbora sugovornika, te promoviranje nacionalnog identiteta i kulture, odnosno kreiranja osjećaja zajednice u javnosti. 

htv1.jpg

Uvodničarka Tena Perišin, docentica na Fakultetu političkih znanosti i urednica na HTV-u, iz prve ruke je iznijela nedostatke hrvatskog javnog medijskog servisa. "HTV se zadnjih godina upustio u bitku za gledatelje s komercijalnim televizijama, a tim potezima je zapravo samo pogoršao situaciju budući da se gledanost želi povećati krivim sredstvima". Svoje teze potvrdila je primjerom središnjeg Dnevnika čije rukovodstvo mijenja strukturu priloga ne bi li privuklo što više mladih gledatelja. No Perišin upozorava da je to pogrešno budući da tu informativnu emisiju ionako većinom gledaju samo osobe starije životne dobi, dok se mladi informiraju pod sredstvom drugih medijskih platformi. Pararelu je povukla s BBC-jem kojemu je također pala gledanost, ali mu se javnost i dalje okreće ukoliko želi vjerodostojne informacije što ipak nije slučaj s HTV-om.

Novinar Novog lista Siniša Pavić kao najveću manu hrvatskog javnog medijskog servisa izdvojio je nedostatak komunikacije s javnošću u što se i sam uvjerio kao novinar koji "pokriva" medijske teme. Dotakao se i novog zakona o HRT-u za kojeg smatra da nema loše namjere, ali da zbog prijašnjih neugodnih iskustava, ističe kako i u budućnosti valja biti skeptičan. "HTV-ov program nije najlošiji na svijetu, ali nepobitna je činjenica da se neke informacije i dalje sustavno getoiziraju, da se informativni program pogoršava, da postoje problemi u promjeni kadra te da se mladim i obrazovanim ljudima ne daje prilika za rad. Zato je nužno da javnost u nova tijela propisana zakonom postavi ljude koji će to sve promijeniti i napokon početi raditi u interesu čitave javnosti", istaknuo je Pavić.

htv2.jpg htv2.jpg

Uvodničari su se složili kako u Hrvatskoj zapravo ne postoji javnost koja je spreman preuzeti kontrolu nad javnom televizijom. "U svijesti hrvatskih građana demokracija završava istog trenutka kada se glasački listić ubaci u kutija, a ako se odvažni pojedinci usude usprotiviti nečemu što narušava zajednički interes, automatski ih se proglašava čudacima", rekao je Pavić. Tena Perišin istaknula je kako je javnost u prošlosti dokazala kako ipak zna ustati u obranu kvalitete. "Devedesetih je javnost branila Stojedinicu, ali sadašnje izdanje Dnevnika sigurno neće", upozorila je HTV-ova urednica. Predsjednik Zelene akcije Tomislav Tomašević podsjetio je kako je politička i ekonomska situacija devedesetih ipak bila crno-bijela pa je bilo vrlo jednostavno ujediniti javnost oko borbe za zajedničko dobro, no sada je to gotovo nemoguće budući da su se centri moći raspršili.

Novinar Željko Peratović smatra kako je hrvatska javna televizija i dalje u službi aktualne političke garniture te je kao takva prepuštena neprofesionalnosti. "U izvještajima HTV-a je vidljivo da se tema borbe protiv korupcije obrađuje do one mjere koju je propisala Vlada, dok se teme političke korupcije i privatizacije zanemaruju. Ukoliko se pak netko odluči napraviti suprotno, podvrgnut je cenzuri", upozorio je Peratović aludirajući na cenzuriranje Latince. Peratović je istaknuo kako je HTV sramotno izvještavao i o aktivnostima civilnog društva koje su vrlo važne za buđenje javne svijesti. Podsjetio je na neprofesionalno izvještavanje o prosvjedima iz Varšavske. "Novinari i urednici često su uz aktivnosti udruga civilnog društva koristili izraz 'anti poduzetnička klima' čime se zapravo otvorio put za stopiranje inicijative Srđ je naš", zaključio je Peratović.  

Ključne riječi: HRT, javni mediji, javni medijski servis
<
Vezane vijesti