Foto: EkomedoFoto: EkomedoPčelinjak u ekološkoj proizvodnji mora biti postavljen tako da u polumjeru tri kilometra od pčelinjaka nektar i pelud potječe od bilja koje nije tretirano kemijskim sredstvima i da postoji dovoljna udaljenost od bilo koje proizvodnje koja je izvor onečišćenja okoliša. U Hrvatskoj je, srećom, ovakve lokacije još uvijek moguće pronaći.

"Prve godine bavljenja pčelarstvom – nakon što sam uvidio što sve 'moram' staviti u košnice kako bi pčele preživjele, a ja dobio med shvatio sam da ja taj isti med ne želim jesti, a kamoli dati taj med bilo vlastitoj bilo tuđoj djeci ili bolesnima", opisuje Damir Ban razloge zašto se bavi ekološkim pčelarenjem, a ne konvencionalnim.

Naime, postojeći standardi i tehnologije koji se primjenjuju u poljoprivredi imaju za cilj proizvesti "tržišno konkurentne" proizvode, ali posljedica takvog pristupa proizvodnji je hrana koja sadrži ostatke pesticida, mineralnih gnojiva, zagađenja iz zraka, vode i tla svih vrsta – uključujući i aditive, umjetne boje, arome… Te su takozvane rezidue dodane naknadno prilikom procesuiranja, prerade i skladištenja. Svaki proizvod u kojem sadržaj rezidua ne prelazi zakonom propisanu razinu proglašava primjerenim za ljudsku prehranu.

Damir Ban: Značajni postotak neupućenih kupaca kupuje i konzumira uljima ili prehrambenim aromama aromatizirane fruktozne sirupe, čije porijeklo je ponekad i od GMO kukuruza, a sve to pod nazivom 'med'.

Kod pčelinjih proizvoda, osim spomenutih zakonski dozvoljenih količina rezidua u medu, građani su izloženi i prevarama jer se pod oznakom med prodaju i proizvodi koji pčelu nisu nikad vidjeli.

"To znači da značajni postotak neupućenih kupaca kupuje i konzumira uljima ili prehrambenim aromama aromatizirane fruktozne sirupe, čije porijeklo je ponekad i od GMO kukuruza, a sve to pod nazivom 'med' - zato što su isti 'medovi' često ili u pravilu organoleptički atraktivniji i od najboljeg eko meda", pojašnjava Ban.

U proizvodima obiteljsko-poljoprivrednog  gospodarstva Ekomedo obitelji Ban, Damira i Mirjane, iz Bedekovčine nećete pronaći nikakve rezidue. Njihovih 600 pčelinjih zajednica sele se po potrebi između pašnjaka na netaknutim predjelima otoka Cresa, zaleđa Novog Vinodolskog, Nacionalnog parka Risnjak, Parka prirode Medvednica…

600 Ekomedinih pčelinjih zajednica sele se po potrebi između pašnjaka na netaknutim predjelima otoka Cresa, zaleđa Novog Vinodolskog, Nacionalnog parka Risnjak, Parka prirode Medvednica... 600 Ekomedinih pčelinjih zajednica sele se po potrebi između pašnjaka na netaknutim predjelima otoka Cresa, zaleđa Novog Vinodolskog, Nacionalnog parka Risnjak, Parka prirode Medvednica...

Prema Zakonu o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i ekoloških proizvoda te pratećim pravilnicima pčelinjak u ekološkoj proizvodnji mora biti postavljen tako da u polumjeru tri kilometra od pčelinjaka nektar i pelud potječe od poljoprivrednog bilja iz ekološke proizvodnje ili od prirodne vegetacije koja nije tretirana kemijskim sredstvima i da postoji dovoljna udaljenost od bilo koje proizvodnje koja je izvor onečišćenja okoliša, kao što su npr. gradski centar, industrijska zona, autoput, odlagalište otpada, spalionica. U Hrvatskoj je, srećom, ovakve lokacije još uvijek moguće pronaći.

"Proizvesti ekološki certificirani med može se lako i brzo – pod uvjetom da niste bili pčelar. Početi s novim košnicama, certificiranim eko satnim osnovama, pčelinjim rojevima iz ekološkog uzgoja i smještajem na ekološki prihvatljivu lokaciju znači da već iste godine možete dobiti certifikaciju i eko markicu. Naprotiv, ako već jeste konvencionalni pčelar morate proći trnoviti višegodišnji put 'tranzicije' koji uključuje promjenu saća, preuređivanje košnica, dislokaciju košnica na ekološki prihvatljivu lokaciju, izbacivanje korodirajućih elemenata", opisuje Ban.

Osim ove tranzicije, i samo pčelarstvo je prije svega težak fizički posao. Uključuje rad s rukavicama i debelo obučen na +35 s tonama tereta, s ubodima, stresom zbog rizika seljenja, bolesti. No, tko je za to spreman, dobro će živjeti kada skine rukavice i ode u "hladovinu" jer je tržište eko meda je nezasitno, saznajemo. Tako ovaj OPG uspješno plasira svoje proizvode u EU i Švicarsku, a Ekomedu možete redovito pronaći i na zagrebačkom Malom placu na Tavanu gdje nude sve vrste mediteranskih i kontinentalnih medova, od primorske šume, primorske livade, creske kadulje, zagorskog bagrema, jelovog meduna, do niza originalnih apiterapeutskih proizvoda. Tako med s borovim iglicama nazivaju Protivkašljavko, za srčane probleme nude Cimetić - kombinaciju meda od kadulje i cimeta koja smanjuje kolesterol, med koprive, propolis i pelud čine Anemko za zdravu krv, tu su i Imunal za imunitet, Twiggy - med za mršavljenje,  medeni čokoladni namaz Medolada

Damir Ban kaže da je jedini izbor za njega ili se baviti ekološkim pčelarstvom ili se uopće ne baviti pčelarstvom. Damir Ban kaže da je jedini izbor za njega ili se baviti ekološkim pčelarstvom ili se uopće ne baviti pčelarstvom.

"Orijentacija prema ekološkom pčelarstvu proizašla je iz toga što sam vegetarijanac od mladosti, već 31 godinu, bavim se vlastitim uzgojem i bilja na najprirodniji mogući način u vrtu, voćnjaku i na oranicama, aktivno se bavim ekologijom", kaže Ban koji dodaje da je jedini izbor za njega ili se baviti ekološkim pčelarstvom ili se uopće ne baviti pčelarstvom. Kao primjer zašto konvencionalno pčelarstvo nije njegov izbor, navodi kako čak i ako rezidue u medu iz konvencionalnog pčelarstva ne prelaze zakonom propisane, vosak i propolis iz iste košnice prati upozorenje da je otrovno za ljude.

Čak i ako rezidue u medu iz konvencionalnog pčelarstva ne prelaze zakonom propisane, vosak i propolis iz iste košnice prati upozorenje da je otrovno za ljude.

"Sve je veća osviještenost prosječnog čovjeka o činjenici da je za optimalan rad organizma potrebna 'živa', prirodna, svježa hrana, a ne samo kalorije, vitamini i minerali. Osobno smatram da ekološkom pčelaru nije jedini cilj proizvesti pčelinje proizvode bez rezidua. Cilj mu mora biti proizvesti čiste, prirodne pčelinje proizvode s maksimalnim potencijalom životnih vibracija, koji onda vode iscjeljenju energetskog, tjelesnog disbalansa i zadržavanju tjelesne pa k tome i zdravstvene ravnoteže", pojašnjava.                

A osim što nam ekološki med može pomoći u vraćanju zdravlja i energije, od pčela možemo nešto i naučiti, ali ne od jedinke pčele već od pčelinje zajednice. "Pčele u nepromijenjenom obliku na planetu Zemlja žive 80 milijuna godina. U tom razdoblju nastale su i nestale bezbrojne 'više' vrste. Ne bismo trebali sumnjati da će pčele na planeti Zemlji nadživjeti i čovjeka pa je na čovjeku egzistencijalna potreba usvojiti i primjenjivati  principe življenja – pčela", kaže eko pčelar Damir Ban Ekomedo.

Tako niti jedna pčela neće od pčelinje zajednice uzeti bilo kojeg resursa više nego joj treba, a pčela matica nije vladarica već veći radnik od svih ostalih članova pčelinje zajednice. Kad bi se ovih principa držalo ljudsko društvo, svijet bi vjerojatno većini bio ugodnije mjesto za život.

<
Vezane vijesti