Ilustracija: T.O.Ilustracija: T.O."Naravno da u ovoj regiji želimo prijelaz na obnovljive izvore energije, no velike brane za hidroelektrane ne spadaju u tu kategoriju, a nije održivo ni graditi puno malih hidroelektrana u nacionalnim parkovima", upozorava Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu iz Banja Luke.

Od 5. do 10. srpnja, 37 predstavnika 25 OCD-a iz jugoistočne Europe, Turske i EU okupilo se u "Solarnoj akademiji" Zelene akcije na otoku Šolti kako bi raspravljali o suradnji na području zaštite okoliša i održivih zajednica.

“Želimo ostvariti dobru suradnju u ovoj regiji te smo stoga uspostavili SEENET, regionalnu mrežu udruga za zaštitu okoliša koji se bave temama energetike, transporta i prirodnih resursa iz perspektive zaštite okoliša i održivosti. Mreža funkcionira već pet godina, a sada smo ovdje na Šolti u mrežu primili šest novih članica", rekla je Jelena Marojević – Galić iz udruge Green Home iz Crne Gore. "Kao probleme koji također dovode do niskih okolišnih standarda u regiji identificirali smo korupciju i siromaštvo", dodala je.

"Tijekom proteklog tjedna naglasak je stavljen na identificiranje prioriteta za rad u regiji tijekom iduće tri godine, te smo to napravili za teme klimatskih promjena, transporta i okoliša, zaštite prirodnih resursa i održivog korištenja energije. Dvije su se kampanje pokazale prioritetnim za regiju – jednu od njih predstavlja zaustavljanje izgradnje novih termoelektrana na ugljen i prijelaz na održive izvore energije. U regiji imamo mnogo prijedloga za izgradnju novih termoelektrana na ugljen. Njima nema mjesta u održivoj budućnosti te stoga moramo zaustaviti nove termoelektrane na ugljen i pripremiti tranziciju za postupno gašenje postojećih", rekla je Nataša Đereg iz CEKOR-a iz Srbije.

Jedan od najekstremnijih primjera je Nacionalni park Mavrovo u Makedoniji, gdje se planira izgradnja dviju velikih hidroelektrana uključujući i 20 malih, i to bez da je provedena strateška procjena utjecaja na okoliš.

"Naravno da u ovoj regiji želimo prijelaz na obnovljive izvore energije, no velike brane za hidroelektrane ne spadaju u tu kategoriju, a nije održivo ni graditi puno malih hidroelektrana u nacionalnim parkovima. Imamo bezbroj primjera planiranih hidroelektrana, uključujući i one u Nacionalnom parku Sutjeska u Bosni i Hercegovini", upozorava Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu iz Banja Luke. "Jedan od najekstremnijih primjera je Nacionalni park Mavrovo u Makedoniji, gdje se planira izgradnja dviju velikih hidroelektrana uključujući i 20 malih, i to bez da je provedena strateška procjena utjecaja na okoliš, a predloženo je i razvodnjavanje mjera zaštite u parku", rekla je Vesna Ilievska-Utevska iz organizacije EKO-SVEST iz Makedonije. Lavdosh Ferruni iz Udruženja za organsku poljoprivredu iz Albanije rekao je: "Buduće generacije i mi imamo pravo na bilo koju rijeku bez brana i želimo da rijeka Vjosa zadrži svoj prirodni tok". 

Ovaj je sastanak organiziran u okviru projekta "Mreže zagovaračkih OCD-a za održivo korištenje energije i prirodnih resursa u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj – ETNAR", kojeg financira Europska unija u okviru IPA Partnerskih programa za organizacije civilnog društva kako bi se ojačali kapaciteti OCD-a u regiji. "Udrugama sa zapadnog Balkana i Turske aktivno prenosimo iskustva europskih partnera – Friends of the Earth International, Friends of the Earth Europe, Zelena akcija – Friends of the Earth Croatia i Fundacije Heinrich Boell", dodala je Jagoda Munić iz Zelene akcije.  

Ključne riječi: obnovljivi izvori, ugljen
<
Vezane vijesti