Foto: Mefisto i Faust, skulptura ispred kavane Auerbachs Keller u Leipzigu<br>Foto: Mefisto i Faust, skulptura ispred kavane Auerbachs Keller u Leipzigu
Na dnevnom redu Vijeća zagrebačkog Filozofskog fakulteta nalazi se ugovor o suradnji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom. Potpišu li ga vodstva oba fakulteta, to bi za posljedicu moglo imati diskriminaciju studenata koji nisu vjernici i slabljenje konkurentnosti na tržištu rada studenata FF-a nakon završetka fakulteta. Na široj razini, radi se o klerikalizaciji obrazovanja. Za H-Alter govore nastavnik na FF-u Mislav Žitko, članica Studentskog zbora Zrinka Breglec i Ivana Jandrić iz uredništva Slobodnog Filozofskog.

Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu već su neko vrijeme aktualni ugovori koji su podigli dosta prašine i izazvali otpor dijela studenata i profesora budući da se protive Općim načelima suradnje FFZG-a i drugih sastavnica sveučilišta u Zagrebu. Radi se o ugovorima FFZG-a s nekolicinom drugih fakulteta i akademija, pri čemu je posebno sporan onaj s Katoličkim bogoslovnim fakultetom (KBF) kojim se dio studenata diskriminira te se slabi njihova kasnija konkurentnost na tržištu radne snage.  Osim toga, mnogi segmenti same izvedbe plana i programa ostali su tajni i nedefinirani, a na cjelokupnoj razini, radi se o klerikalizaciji obrazovanja koja je Mislav Žitko: "Ovdje je riječ o transformaciji pravnog statusa s ciljem privilegiranja diplome KBF-a na tržištu rada"mnogima neprihvatljiva. Dok ih dekan Vlatko Previšić i uprava svim silama nastoje progurati, na fakultetu postoji odlučan otpor među studentima, nekim odsjecima, te od strane inicijative Akademska solidarnost.

Ugovor između ova dva fakulteta prvi put se pojavio u lipnju 2014. kad su ga potpisali dekan KBF-a Tonči Matulić i tadašnji dekan Filozofskog fakulteta Damir Boras. Boras je na jesen iste godine bio izabran za rektora Sveučilišta u Zagrebu, a inicijativa Akademska solidarnost smatra kako je Boras tim sklapanjem zapravo kupio potrebne glasove KBF-a za mjesto rektora.

"Na prizemnoj je razini tu riječ o političkim dealovima uobičajenog tipa – bivšem dekanu FF-a Damiru Borasu su 2014. trebali glasovi s KBF-a da bi bio izabran za rektora Sveučilišta u Zagrebu, a ideja integracije FF-a i KBF-a mu ni ideološki nije bila mrska (dovoljno se sjetiti prvog, kontroverznog medijskog istupa novog rektora Borasa o 'biblijskim vrijednostima')", navode u svojoj ovotjednoj izjavi za javnost.

<br>

Dok je još bio dekan, Boras je u srpnju 2014. na Fakultetskom vijeću ovaj dokument izglasao na brzinu i potpuno netransparentno, stoga se početkom 2015. sastavlja radna grupa profesora, asistenata i studenata kako bi počela ispitivati njegovu regularnost i opravdanost. Radna grupa u travnju pokreće reviziju i donosi načela po kojima Filozofski fakultet može sklapati ugovore s drugim sastavnicama Sveučilišta, i ta su načela prihvaćena na Fakultetskom vijeću. Konačno, vijeće u svibnju otkazuje ugovor jer se protivi načelima, posebice onom o garanciji formalne ravnopravnosti među sastavnicama Sveučilišta. Time je osovina Boras-Matulić doživjela kapitulaciju.

Nakon toga slijedi izvjesni period šutnje, da bi u veljači ove godine uprava s dekanom Vlatkom Previšićem na dnevni red sjednice Vijeća iznenadno stavila prijedloge novih ugovora. U paketu su stigli KBF, Muzička akademija, Akademija likovnih umjetnosti, PMF i FOI, a Previšić ih je  očito imao namjeru izglasati u paketu. Međutim, dekan je zaboravio na jednu statutarnu sitnicu: prije glasanja nisu provedene potrebne rasprave po fakultetskim odsjecima, pa je točka odgođena za novu sjednicu 17. ožujka. Očito je Previšić od bivšeg dekana Borasa pokupio isti modus Zrinka Breglec: "Ugovor s KBF-om znači uvođenje konkurentnijeg studijskog programa na štetu svih onih studenata koji ne mogu biti dio tog studijskog programa zbog svog vjerskog opredjeljenja, što je diskriminirajuće, protuustavno i protuzakonito"operandi naglog i netransparentnog podvaljivanja svojih interesa.

Rasprave su pokrenute, ali uz obilje ucjena i prijetnji kojima se uprava služila kako bi zastrašila članove pojedinih odsjeka i natjerala ih da se izjasne pozitivno.

Trenutni dekan FF-a, Vlatko Previšić, po svemu je nasljednik prethodnoga dekana i njegov 'igrač'. Stoga ni ne čudi da sadašnja uprava FFZG-a, u fingiranju javne rasprave na Fakultetu, pokušava silom progurati neznatno promijenjen i dalje netransparentan ugovor FFZG-a i KBF-a (a na štetu svojih studenata i profesora), pri čemu ne prezaju čak ni od ucjenâ pa se pojedinim odsjecima neizravno daje do znanja da neće dobiti nova docentska mjesta ako ne pristanu na sklapanje ugovora s KBF-om, stoji u izjavi Akademske solidarnosti.

U međuvremenu, rasprave su provedene, ali točka ipak nije uvrštena na dnevni red jučerašnje sjednice. Čini se da rasprave Previšiću nisu donijele željeni ishod jer se, unatoč svemu, ugovoru protivi dobar dio odsjeka. Jedan od nastavnika koji mu se protive je Mislav Žitko, asistent na Odsjeku za filozofiju.

Mislav Žitko<br>
Mislav Žitko

"Ugovor s KBF-om je za Filozofski fakultet neprihvatljiv zbog niza razloga, počevši od pravnih nedorečenosti i proturječja do štetnosti koju bi njihovo prihvaćanje imalo za studentice i studente FF-a nakon završetka studija. To je razlog zbog kojeg većina odsjeka ne prihvaća takvu vrstu ugovornih odnosa. Treba naglasiti da ovdje nije riječ o protivljenju suradnji ili neprihvaćanju studentica i studenata KBF-a. Već sama bolonjska reforma omogućuje da studentice i studenti s jednog fakulteta slušaju i polažu kolegije na drugome. Međutim ovdje je riječ o transformaciji pravnog statusa s ciljem privilegiranja diplome KBF-a na tržištu rada", smatra Žitko.

Osim dobrog dijela odsjeka, otvoreno protivljenje pokazuje i Studentski zbor, tijelo koje u Vijeću ima sedam delegata s pravom glasa.

"Ugovori s Muzičkom akademijom i KBF-om jednaki su samo na formalnoj razini. Radi se o uvođenju tzv. zajedničkih dvopredmetnih studijskih programa i takav oblik suradnje je novost za Filozofski fakultet. Mnoge stvari ugovorima nisu definirane ili su vrlo nejasne, a one koje su definirane štetne su za Filozofski fakultet. Ugovor s KBF-om znači uvođenje konkurentnijeg studijskog programa na štetu svih onih studenata koji ne mogu biti dio tog studijskog programa zbog svog vjerskog opredjeljenja, što je diskriminirajuće, protuustavno i protuzakonito. I Ustav i Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju jamče ravopravnost svih pristupnika bez obzira na vjeru, a za upis KBF-a potrebno je priložiti dva dokumenta: potvrdu o krštenju i preporuku župnika", objašnjava Zrinka Breglec iz Studentskog zbora.

Osim same akademske neravnopravnosti, ovakav oblik suradnje s KBF-om bi studente Filozofskog doveo u nezavidan položaj.

"Ugovor krši i jedno od temeljnih Općih načela o suradnji Filozofskog fakulteta i drugih sastavnica - načelo koje jamči zaštitu prava i interesa stuDiplomirani student Religijske pedagogije i katehetike i bilo kojeg nastavničkog studijskog programa na Filozofskom fakuletu bio daleko konkurentniji na tržištu radne snage od studenata koji nisu dio crkvene strukturedenata Filozofskog fakulteta kako za vrijeme studija, tako i po završetku studija na tržištu radne snage. Vjeronauk se predaje na svim razinama osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, neovisno o vrsti srednje škole, tako da bi diplomirani student Religijske pedagogije i katehetike i bilo kojeg nastavničkog studijskog programa na Filozofskom fakuletu bio daleko konkurentniji na tržištu radne snage od studenata koji nisu dio crkvene strukture pa tako ne bi bio niti u mogućnosti studirati Religijsku pedagogiju i katehetiku te postati vjeroučiteljima", smatra Breglec.

Cijela ova priča svakako se uklapa u širi trend neokonzervativizma i desekularizacije društva koje se razmahalo dolaskom nove vlade Domoljubne koalicije i Mosta. Nakon kulture, medija ili zdravstva, na red dolazi i obrazovanje.

"Ovdje prisutne tendencije nije teško povezati s drugim slučajevima u kojima se vode polemike oko sadržaja obrazovanja pri čemu Crkva i crkveni krugovi vode snažnu kampanju za širenje utjecaja svojih doktrina. S dolaskom nove vlasti ta se borba oko značenja obrazovanja na svim razinama, od osnovne škole do fakulteta, sasvim sigurno zaoštrila", kaže Mislav Žitko.

Na sličnom tragu je i Zrinka Breglec koja upozorava na upliv vatikanske jurisdikcije i kanonskog prava čime se sustav obrazovanja znatno Ivana Jandrić: "Uistinu je žalosno da nakon svega što se na FFZG-u prethodnih godina dogodilo, on ima Upravu koja je naklonjena konzervativnim strujama i pokušava nasilno uspostaviti suradnju koja može samo štetiti Fakultetu i budućnosti njegovih studenata"klerikalizira.

"U širem društvenom kontekstu suradnja s KBF-om kroz tzv. zajedničke dvopredmetne studijske programe znači uvođenje formalno-pravnog okvira za prodor crkvenih interesa u visokog obrazovanje, možda još jedino polje obrazovanja koje se koliko-toliko oduprlo prodoru crkvenih interesa. Smatramo da ugovor predstavlja svojevrsnu sveučilišnu formalizaciju onih tendencija koje se događaju i na drugim društvenim poljima, a to je primat crkvenih institucija nad državnim. KBF jest dio Sveučilišta, ali on nije samo to. On je i pod jurisdikcijom Vatikana, te se kao takav ravna prema kanonskom pravu, za razliku od svih ostalih sastavnica Sveučilišta koje se ravnaju prema građanskom pravu", smatra Breglec.

Ivana Jandrić, članica uredništva portala Slobodni Filozofski korijene ovog trenda vidi još u osamdesetima, pri čemu neokonzevativizam promatra u skladu s neoliberalizmom.

"Nije riječ samo o tome da smo dobili novu vlast koja je svjetonazorski radikalno desno orijentirana, ona povrh toga nastavlja neoliberalnu politiku koja je prisutna još od 1980-ih, a koja postaje sve izraženija. Mislim da će u nadolazećem periodu biti još jasnije kojim se smjerom kreće socijalna politika hrvatskog društva. Na ovaj trend sve očitije komercijalizacije visokog obrazovanja dio akademske zajednice upozoravao je prethodnih godina. Uistinu je žalosno da nakon svega što se na FFZG-u prethodnih godina dogodilo, on ima Upravu koja je naklonjena konzervativnim strujama i pokušava nasilno uspostaviti suradnju koja može samo štetiti Ugovor predstavlja svojevrsnu sveučilišnu formalizaciju onih tendencija koje se događaju i na drugim društvenim poljima, a to je primat crkvenih institucija nad državnimFakultetu i budućnosti njegovih studenata", objašnjava Jandrić.

U okolnostima ucjena, prijetnji i nervoze s jedne, te odlučnog otpora s druge strane, borba na fakultetu se nastavlja. Sljedeća sjednica održat će se u travnju, a za eventualno usvajanje je od ukupnih 80 glasova potrebna natpolovična većina. Zbog niza faktora, konačan ishod teško je predviđati, ali optimizam ulijeva ustrajnost studenata i nastavnika.

"Dobar dio akademske zajednice na Filozofskom fakultetu razumije štetnost tih ugovora, od njihovne strukturne do svjetonazorske razine. Velik dio studenata vrlo je negativno reagirao po pitanju ugovora, pa se može očekivati veći studentski otpor. Borit ćemo se protiv bilo kakvih oblika desekularizacije i klerikalizacije, protiv robovanja instituciji koja je uzgred i najveći vlasnik (najluksuznijih) nekretnina u Hrvatskoj", kaže Breglec.

<
Vezane vijesti