Foto: Saša Četković, Business.hrFoto: Saša Četković, Business.hrMijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata: Ukoliko Vlada odbije raspisati referendum o zabrani rasprodaje javnih dobara, posegnut ćemo i za drugim akcijama - prosvjedima i blokadama cesta.

Aktualna vlada nema mandat na 50 godina, na koliko planira izdati autoceste u koncesiju, pa nema pravo ni čitavom narodu posthumno ostavljati svoje probleme. Nećemo dopustiti da svi građani trpe loše odluke političkih mrtvaca.

U skladu s već ustaljenom praksom, Vlada na čelu sa Zoranom Milanovićem odlučila je iskoristiti ljetno zatišje za ubrzano donošenje odluka koje su od javnog interesa. Nakon što su u hitnu saborsku proceduru bez prethodne konzultacije sa zainteresiranom javnošću uputili prijedlog Zakona u upravljanju i raspolaganju državnom imovinom, članovi Vlade ovih dana su sve otvorenije počeli govoriti o izdavanju autocesta u koncesiju. Za razliku od dobrog dijela građana koji se trenutno nalaze na godišnjim odmorima, članovi Nezavisnog cestarskog sindikata odlučili su se aktivirati s ciljem sprječavanja realizacije najavljene rasprodaje javnih dobara. Tako će ovaj četvrtak u 10 sati na Markovom trgu održati prosvjed upozorenja protiv izdavanja autocesta u koncesiju. Povodom najavljenih akcija, razgovarali smo s Mijatom Stanićem, predsjednikom Nezavisnog cestarskog sindikata i zviždačem zahvaljujući kojem su u Hrvatskim autocestama razotkrivene milijunske afere. U razgovoru za "H-Alter", Stanić govori o prijedlogu Zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom, tendencijama aktualne Vlade da rasproda što više javnih dobara, mogućim rješenjima koja bi poboljšala poslovanje Hrvatskih autocesta (HAC) i Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ) te mogućem interesu pojedinaca koji stoji iza izdavanja autocesta u koncesiju.

Nedavno je Vlada uputila Prijedlog Zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom u hitnu saborsku proceduru bez prethodne konzultacije sa zainteresiranom javnošću. Kako komentirate taj postupak?

Za trenutno stanje u državi odgovorna je upravo Vlada, jer na rukovodeća radna mjesta umjesto sposobnih postavlja podobne

Razumijem vladinu namjeru da državnu imovinu učini profitabilnom, odnosno da ona umjesto gubitaka konačno počne donositi dobit. Međutim, za trenutno stanje u državi odgovorna je upravo Vlada, jer na rukovodeća radna mjesta umjesto sposobnih postavlja podobne, a ukoliko se u nekoj državnoj tvrtci ustanovi ili agenciji i raspiše javni natječaj, selekciju ne rade stručnjaci za ljudske potencijale nego uglavnom ministri. Unaprijed se zna tko će dobiti posao, pa se ozbiljni neovisni stručnjaci nakon par neuspjelih pokušaja više ni ne javljaju na natječaje. Razlog zašto je Vlada uputila Prijedlog u saborsku proceduru po hitnom postupku je netransparentnost, odnosno želja za isključivanjem javnosti iz rasprave. Odluke Vlade o važnim pitanjima od interesa većine su u posljednje vrijeme sve češće u koliziji s javnim mnijenjem pa se Vlada vjerojatno nada da će ovim postupkom izbjeći konflikt s javnošću do čijih stavova ionako ne drži.

Vlada je upućenje Prijedloga u hitnu proceduru tobože opravdala što skorijim stvaranjem institucionalnog okvira u skladu s nedavno usvojenom Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u državnom vlasništvu do 2017. godine.  No sadržaj zakonskog prijedloga u suprotnosti je sa Strategijom. Primjerice, umjesto jačanja kapaciteta Agencije za upravljanje državnom imovinom, planira se njeno ukidanje.

Ishitrena rješenja su u pravilu manjkava i puna suprotnosti, pa je tako i ovo. Aktualna vlada ignorira struku i nastupa s pozicije moći, a kako su dosadašnji pokušaji sanacije stanja dali vrlo slabe ili nikakve rezultate, vrijeme curi, što unosi dodatnu nervozu, pa se često povlače očajnički potezi bez dobre pripreme. Agencija za upravljanje državnom imovinom ustvari je posrednik i korektiv, pa ona Vladi u ovom trenutku predstavlja smetnju. Pretpostavljam da se svi akteri nisu uspjeli složiti oko ovog pitanja, pa je bilo lakše maknuti Agenciju s puta nego li uskladiti Zakon sa Strategijom. 

Uz štetan Prijedlog Zakona o strateškim investicijama, pokazuje li Vlada i ovim Prijedlogom težnju za privatizacijom i monetizacijom javnih dobara?

Istina je da se javna dobra nalaze na udaru, a ukoliko narod ne zaustavi Vladu u najavljenim namjerama, očekuje nas masovna rasprodaja javnih dobara po niskim cijenama

Predsjednik Vlade i ministar financija su u više navrata najavili da državni proračun planiraju održavati prodajom državne imovine. Kako im pojedini zakoni predstavljaju smetnju na tom putu, Zakonom o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom žele stvoriti institucionalni okvir za realizaciju svojih namjera. Istina je da se javna dobra nalaze na udaru, a ukoliko narod ne zaustavi Vladu u najavljenim namjerama, očekuje nas masovna rasprodaja javnih dobara po niskim cijenama. Monetizacija se također svodi na rasprodaju, bilo da je riječ o totalnoj rasprodaji ili iznajmljivanju na dugi rok.

I sami ste se uključili u javnu raspravu o donošenju Strategija upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, pri čemu ste se zalagali da se u uvodu dokumenta uvrsti odredba da je državna imovina zapravo imovina svih građana. Kako komentirate činjenicu da vaš prijedlog na kraju nije uvršten u finalni dokument?

Nisam se previše začudio, jer Vlada paralelno priprema privatizaciju državne imovine - već se dogovara kome će što prodati i po kojoj cijeni, naručuje skupa savjetovanja, prilagođava zakone izbacivanjem svega što joj stoji na putu, produljuje trajanje koncesija, donosi strategije, ukida ili otvara agencije. Sve aktivnosti su podredili što lakšoj rasprodaji zajedničkih dobara. Da je moj prijedlog uvršten u Strategiju, on bi ojačao ulogu građana u odlučivanju o eventualnoj prodaji ili koncesiji, a Vlada želi još više oslabiti tu ulogu, odnosno želi isključiti građane kao stvarne vlasnike imovine iz  procesa odlučivanja.

Na tragu te ideje, vaš sindikat je nedavno najavio akciju sakupljanja potpisa zbog sve izvjesnijeg izdavanja autocesta u koncesiju. Ukoliko ideja o koncesiji uistinu prođe, što bi to značilo za društvo u cjelini?

Pravo rješenje krije se u reprogramiranju dijela duga HAC-a i ARZ-a na dulji rok. HAC-u je potrebno oko dvanaest, a ARZ-u oko tri milijarde kuna dugoročnog kredita, pri čemu bi se mogli sami financirati

Ideja o izdavanju autocesta u koncesiju neće proći, jer ćemo prikupiti dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma, a referendumskim pitanjem, koje će biti i ustavno i obvezujuće, Vladi ćemo svezati ruke, pa neće moći prodati autoceste na trideset do pedeset godina. Dosadašnja iskustva s izdavanjem autocesta u koncesiju pokazuju da se tim činom broj radnih mjesta smanjuje. Standard održavanja je također snižen, što u konačnici dovodi u pitanje ljudsku sigurnost. Također, na cestama koje su izdane u koncesiju cestarina je za neke skupine putnika poskupila za čak 230 posto, pa se dio prometa preselio na državne i lokalne ceste koje su opasnije za korisnike, ali su besplatne. Uostalom, strani koncesionari izvlače dobiti iz Hrvatske, a da pri tome ne plaćaju PDV. Svakako treba napomenuti da su koncesionari u mediteranskim zemljama i Poljskoj vlastitim sredstvima djelomično gradili autoceste kojima gospodare, ali u našem slučaju Vlada pod koncesiju želi dati već izgrađene autoceste. Za razliku od našeg slučaja, u Poljskoj se sve više raspravlja o tome da država otkupi koncesije na autoceste.

Najavljeno je da ćete u svoju inicijativu za referendum nabrojati i ostala javna dobra - šume i vode. Kritičari tvrde da za razliku od autocesta ta dobra nisu opterećena s četiri milijarde eura kredita.

Ako na autocestama mogu zaraditi strani koncesionari, možemo i mi. Ako se isplati njima, zašto se ne bi isplatilo i nama? Ili smo mi nesposobni, ili netko želi uzeti proviziju na iznos od tri milijarde eura koliko je najavljeno da će država dobiti zahvaljujući izdavanju u koncesiju? To su pitanja koja kriju prave odgovore. Nigdje se država tako grubo nije miješala u poslovanje i izvlačila novac iz poduzeća kao u slučaju autocesta. HAC i ARZ su financirali građenje i održavanje cesta, a i danas financiraju ceste na kojima se ne naplaćuje cestarina kao što su zagrebačka i riječka obilaznica te Kalmetina. HAC i ARZ su gradili i mnoge druge državne i lokalne ceste i infrastrukturu lokalnih zajednica. Uz to su građene autoceste za koje se znalo da neće imati dovoljno prometa za vraćanje kredita i održavanje, kao što je Slavonika i neke druge dionice s malim prometom. Nigdje se nisu dizali tako nepovoljni krediti, nigdje se nije toliko kralo, a da nitko nije odgovarao. Autoceste su javno dobro i razvojni projekt, i ne može ih se svoditi na komercijalu, jer im to nije svrha.

Premijer Milanović tvrdi kako ne postoji drugo rješenje za problem autocesta, osim koncesija. U suprotnom, kaže premijer, postojeća situacija dovest će do njihovog bankrota.  Koristi li se  premijer spinom?

Umjesto da se neodgovorno razbacuje činjenicama, korisnije bi bilo da Hajdaš Dončić objavi studiju o rješenju problema autocesta za koju je Vlada odabranim savjetnicima platila preko 50 milijuna proračunskih kuna

Naravno da postoje druga rješenja. Pitanje je zašto Vladi ništa drugo nije zanimljivo osim koncesija. Ova Vlada, baš kao i prethodna, želi uzeti dio novaca koji bi se dobio izdavanjem autocesta i potrošiti ga u druge svrhe. Umjesto da se sudskim putem vrati ukradeno, državni vrh i koncesionari iz autocesta i dalje misle iznositi novac. Sve to dovodio do činjenice da Vlada koncesijskom naknadom ne planira otplatiti kompletan dug HAC-a i ARZ-a. Plaše nas da ćemo bankrotirati, propasti, ako ne damo autoceste pod koncesiju. Možda će propasti aktualna Vlada, ali neće ni autoceste ni država. Pravo rješenje krije se u reprogramiranju dijela duga HAC-a i ARZ-a na dulji rok. HAC-u je potrebno oko dvanaest, a ARZ-u oko tri milijarde kuna dugoročnog kredita, pri čemu bi se mogli sami financirati. Uostalom, kao i ostalim koncesionarima, i njima bi trebalo ukinuti plaćanje PDV-a. Trenutni problem autocesta može se riješiti i prodajom obveznica građanima inicijalnom ponudom. Hrvatski građani u bankama i stambenim štedionicama imaju oko 176 milijardi kuna i nemaju ih u što investirati, pa bi im ovakva ponuda dobro došla. Dio obveznica bi se mogao prodati i domaćim mirovinskim fondovima. Treće rješenje je prodaja dionica građanima, također inicijalnom ponudom, s tim da država zadrži upravljački paket. Očito je da nedostaje volje za druga, bolja rješenja. Ili se opet radi o interesu pojedinaca.

Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić također je najavio kako očekuje da će koncesionar biti konzorcij koji će se sastojati od upravljačkih, investicijskih i mirovinskih fondova, koji bi imali udio od 20 posto čime bi se građane uvjerilo da dio profita koncesionara ide u povećanje njihovih mirovina. Želi li se tim postotkom građanima dati lažna nada?

Koncesija zapravo znači prodaju na 50 godina po najnepovoljnijim uvjetima kreditiranja, a sve ostale najave su zapravo bacanje prašine u oči građana. Umjesto da se neodgovorno razbacuje činjenicama, korisnije bi bilo da Hajdaš Dončić objavi studiju o rješenju problema autocesta za koju je Vlada odabranim savjetnicima platila preko 50 milijuna proračunskih kuna. Da li će sutra u konzorciju biti mirovinski fondovi ili brokerske kuće, građanima je sasvim svejedno dok god država sebi ne ostavi kontrolni paket, jer će u protivnome čitava jedna generacija ostati bez vlasništva nad autocestama. Uostalom, dobivenim novcem od izdavanja u koncesiju pokrio bi se samo dio duga HAC-a i ARK-a, čime ne bi u potpunosti bilo riješeno pitanje duga autocesta oko kojeg se trenutno lome koplja. Budući da još uvijek nije raspisan natječaj, nitko nam ne garantira da se sutra na njega neće javiti neki sasvim novi subjekt koji će dati najbolju ponudu.

Hajdaš Dončić kazao je i kako eventualni uspjeh vašeg referenduma ne bi obvezivao Vladu. Kako komentirate tu izjavu?

Ministar nije iznad Ustava. Hajdaš Dončić koristi se spinovima kako bi zbunio građane, a prije svega nas koji smo najavili prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma.

S druge strane, HDZ vam je pružio podršku.

HDZ nema što tražiti u našoj inicijativi jer je on najviše kriv za stanje u kojem se nalaze autoceste. Zahtjev za raspisivanjem referenduma je građanska inicijativa u kojoj će moći isključivo sudjelovati sindikati, udruge civilnog društva i poslodavci. Stranke nisu dobrodošle i ne želimo da se naša inicijativa koristi u svrhu međustranačkog prepucavanja. Jasno je da je oporba osjetila kako na ovom pitanju može osigurati simpatije građana, ali to je vrlo licemjerno i nepošteno.

Nedavno ste prisustvovali na tribini o širenju područja suradnje između udruga civilnog društva i sindikata na kojoj je bilo riječi o tome da zbog postojećeg zakonskog okvira referendumske inicijative mogu stvoriti zamor kod građana. Vjerujete li da je referendum ipak prvi korak ka aktiviranju poprilično uspavanog društva?

HDZ nema što tražiti u našoj inicijativi jer je on najviše kriv za stanje u kojem se nalaze autoceste

Istina je da referendumske inicijative mogu stvoriti zamor, no vjerujem da treba skupljati potpise dok god se ne uspije probiti zakonska barijera. Ukoliko Vlada odbije raspisati referendum nakon prikupljenih potpisa, posegnut ćemo i za drugim akcijama - prosvjedima, blokada cesta i ostalim vrstama pritisaka. Ako je Vlada spremna ići u pravcu sabotaže, mora biti svjesna da smo i mi. Da su sindikati nakon sabotiranja njihove referendumske inicijative krenuli u generalni štrajk, taj bi se referendum sigurno održao. Budući da se tada nije ništa napravilo, Vlada misli da olako može neutralizirati građanske inicijative. Ova vlada nema mandat na 50 godina, na koliko misli izdati autoceste u koncesiju, pa nema pravo posthumno drugima ostavljati svoje probleme. Nećemo dopustiti da svi građani trpe loše odluke političkih mrtvaca. 

<
Vezane vijesti