Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Alternativne izvore koristimo za samo 0,05 posto energije

Fotografija članka
Preporuka EU svojim članicama je da obnovljivi izvori energije kao što su vjetar, sunce i voda do 2020. moraju pokriti 20 posto ukupne potrošnje energije.
Prema podacima Ministarstva gospodrastva, rada i poduzetništva za 2005., u Hrvatskoj se najviše energije, čak 44,2 posto dobiva iz fosilnih tekućih goriva, prvenstveno nafte. Slijedi prirodni plin sa 24,5 posto, pa vodena energija s 15,2 posto. Iz ugljena i koksa dobivamo osam posto energije, a iz alternativnih izvora, poput vjetra i solarne energije tek 0,05 posto energije.

Naime, obnovljivi izvori energije kao što su vjetar, sunce i voda moraju do 2020. godine pokriti 20 posto ukupne potrošnje energije, preporuka je Europske unije članicama. Na taj bi se način ne samo smanjila emisija stakleničkih plinova u atmosferi nego i očuvao okoliš. Dok je Francuska uspjela u obnovljive izvore energije ugurati čisti ugljen i nuklearnu energiju, Hrvatska je krenula u liberalizaciju tržišta plina.

Prema tvrdnjama premijera Ive Sanadera, Hrvatska će u sljedeće dvije godine imati status povlaštene nacije pri kupovini plina za svoje potrebe. Ministar gospodarstva Branko Vukelić najavio je kako djelomična liberalizacija tržišta počinje već u kolovozu: 'U cilju zaštite domaćeg rudnog blaga i zaštite kupaca u Republici Hrvatskoj Vlada Republike Hrvatske može do 1. kolovoza 2011. godine propisati najvišu razinu cijene plina za kupce.'

Liberalizacija na način da građani sami biraju dobavljača plina, s tim da cijena plina ne smije biti veća od one u Europi, počinje već dogodine, najavljuje Vlada, koja će za hrvatske građane određivati najvišu cijenu kubika plina.

Na otoku Pagu, inače, već je niknuo prvi vjetro-park, sada se gradi cijeli niz vjetro-elektrana u dalmatinskom zaleđu, a planira se gradnja i u Istri, nedaleko od Plomina. Uz to, kao i sanaciju brojnih divljih deponija smeća, prioritet je Vlade natjerati zagađivače okoliša na ugradnju zaštitnih sustava. Prvi takav sustav mora ugraditi INA na svoja postrojenja u sisačkoj rafineriji nafte.
Sve to još nije dovoljno da se zaštiti okoliš, ali tješi da se najviša državna vlast uključuje kako u borbu za smanjenje ispušnih plinova u atmosferu tako i u posljedice ljudskog djelovanja na Zemlji.
Prijavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.