Statistika Udruženja grafičko-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore pokazuje da se u Hrvatskoj dnevno proda oko 745.000 primjeraka dnevnih novina, odnosno oko 200 milijuna godišnje i taj broj raste. Čini se paradoksalno, ali proporcionalno s rastom broja otisnutih i prodanih primjeraka novina, pokazuju mnogobrojna istraživanja, raste i nepovjerenje u njih i to zbog dojma da je u njima sve niža razina profesionalnih standarda, sve manje etičnosti, a sve više manipulacije. Istinitost, točnost, nepristranost, poštenje, uravnoteženost i pravodobnost - osnovni postulati novinarstva, čini se, sve manje se poštuju pa objavljene informacije gube na vjerodostojnosti. Te teze potvrdilo je i nedavno istraživanje znanstvenika zagrebačkog i dubrovačkog sveučilišta, provedeno u okviru šireg istraživanja o vjerodostojnosti informacija koje objavljuju vodeći dnevni listovi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, a u koje su, uz hrvatske, bili uključeni i medijski stručnjaci sa sveučilišta u Tuzli i Podgorici.

ANALIZA NOVINA

Na primjerima četiriju vodećih listova u svojim zemljama istraživači su analizirali što se zapravo i kako objavljuje na pet prvih novinskih stranica - o čemu se piše, kakve se novinske forme koriste, koji su izvori objavljenih informacija i provjeravaju li se one iz više izvora, objavljuju li novine autorske, agencijske ili redakcijske nepotpisane tekstove, kako ih opremaju i razlikuje li se u njima informacija od stava. Istraživanje je pokrenuto u okviru edukacijskog programa JETiC (Journalists' Education and Training in Croatia), zajedničkog europskog projekta institucijske izgradnje u okviru programa TEMPUS koji su zajednički financirali Europska komisija i hrvatsko Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
- U Hrvatskoj smo analizirali što su u vremenu od 16. travnja do 1. svibnja objavljivali Jutarnji list, Večernji list, Vjesnik i 24 sata te zaključili da se na prvim novinskim stranicama piše uglavnom o politici, gospodarstvu, kriminalu i nesrećama. Dnevnik 24 sata naglasak stavlja upravo na kriminal i nesreće, a jedini na prvim stranicama objavljuje i zabavne sadržaje. U svim novinama dominiraju kratke novinske forme, a što se tiče korištenja izvora, Vjesnik se najviše oslanja na agencije, 24 sata ima najviše redakcijskih tekstova bez potpisa, dok najviše pozornosti izvorima poklanja Jutarnji list u kojemu se najčešće i susreće korištenje barem dva izvora informacija. No, većina novinara oslanja se samo na jedan izvor, u većini tekstova ne koriste se citati, a ono što je zanimljivo, na prvih pet stranica vrlo rijetko, u samo desetak posto slučajeva, nalaze se teme najavljene na naslovnicama - kaže Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, koji je zajedno s Gordanom Vilović sa Sveučilišta u Dubrovniku analizirao hrvatske medije.
Slična situacija je i u Crnoj Gori, pokazalo je istraživanje Nataše Ružić sa Sveučilišta u Podgorici, koja je vjerodostojnost crnogorskih novina ispitivala na primjeru Pobjede, Vijesti, Republike i Dana.
- U Crnoj Gori zapravo nema ozbiljnih informativno-političkih novina, zaključila je, argumentirajući to stavom da u toj državi u svim medijima, pa tako i novinama, vlada logika profita i objavljeni tekstovi pod jakim su pritiskom komercijalizacije. Vijesti koje se objavljuju na naslovnicama uglavnom nemaju nikakvu vrijednost, ali su očito dovoljno bombastične da prodaju novine.
- Tržište je malo pa novinari, u borbi s konkurencijom, objavljuju vrlo često neprovjerene, senzacionalističke informacije i tu gotovo da nema razlike između “ozbiljne” Pobjede i Dana, koji je na granici tabloida. Izvori velikog dijela objavljenih informacija su anonimni, a katkada su i izvori i informacije izmišljeni i može se zaključiti da se zapravo sve crnogorske dnevne informativno-političke novine na neki način tabloidiziraju - kaže Nataša Ružić koja je, predstavljajući rezultate istraživanja, upozorila i na zanimljivost da su u većini slučajeva izvori koji se citiraju u dnevnicima u Crnoj Gori - muškarci.

PODIJELJENI BOSANCI

- Analizirane crnogorske novine iste događaje predstavljaju na tako različite načine da, čitajući ih, imate osjećaj da zapravo živite u četiri različite države - zaključuje Ružić.
Kratke novinske forme, koje ne omogućavaju kontekstualizaciju i analizu događaja, odnosno teme o kojoj se piše, prevladavaju i u bosanskohercegovačkom Oslobođenju, Dnevnom Avazu, Nezavisnim novinama i Dnevnom listu.
- To značajno utječe na vjerodostojnost percepcije događaja, no ne nužno i na percepciju vjerodostojnosti medija - kaže Najil Kurtić sa Sveučilišta u Tuzli. On, naime, kreće od pretpostavke da percepcija vjerodostojnosti medija ovisi o čitatelju te da mediji, svjesni epistemološkog profila svojih čitatelja, doziraju opseg i dubinu informacija prema njihovim očekivanjima.
- Čitatelji očekuju da se na prednjim stranicama dnevnih novina objavljuju prvenstveno neočekivani događaji s teškim, tragičnim posljedicama, odnosno sa stvarnim i mogućim velikim utjecajem na kvalitetu života velikog broja ljudi, potom političke i gospodarske, te teme iz kulture, obrazovanja i zdravstva kada zadobivaju političke konotacije. Novine koje se toga pridržavaju čitatelji percipiraju kao ozbiljnog i vjerodostojnog donosioca pouzdanih vijesti - kaže Kurtić.
- Bosanskohercegovačka medijska publika podijeljena i homogenizirana u nacionalno definirane političke i komunikacijske subzajednice oko medija koji su se nametnuli kao tumači i kreatori glavnih struja mišljenja i neosjetljiva je na drukčije interpretacije, bez obzira na to koliko su podržane podacima i argumentima - objašnjava dr. Kurtić, dodajući kako zbog te činjenice novinari analiziranih dnevnika i ne tragaju za više izvora koji bi potvrdili informaciju jer i tako svi misle jednako, a mišljenje drugih zajednica ih se ne tiče.

SUVREMENI TRENDOVI

- Iz perspektive tradicionalnog shvaćanja objektivnosti medija, koje podrazumijeva višestrane prikaze događaja i tema, vjerodostojnost BH novina ozbiljno je uzdrmana - zaključuje Najil Kurtić.
No, kako se tradicionalno shvaćanje da mediji trebaju donositi društveno korisne sadržaje uopće sve više napušta i ustupa mjesto novoj paradigmi da je odraz kvalitete medija objavljivanje sadržaja koje publika voli i traži, moglo bi se, na osnovi ovih preliminarnih rezultata istraživanja, zaključiti da vodeći hrvatski, crnogorski i bosanskohercegovački dnevni listovi zapravo samo slijede suvremene trendove novinarstva u kojima težnja vjerodostojnosti postaje manje važna od atraktivnosti i ekskluzivnosti objavljene informacije.


Bauer: Tabloidizacija neslućenih razmjera

U radu opatijske konferencije na kojoj su izneseni ovi preliminarni rezultati istraživanja koji će se još dodatno analizirati i, predviđeno je, najkasnije u jesen ove godine objaviti u jedinstvenoj publikaciji, sudjelovao je i dr. Thomas A. Bauer s Katedre za medije i komunikacijsku znanost, te medijsku pedagogiju i kulturu Sveučilišta u Beču, koji je ujedno i voditelj JETiC programa. U svojoj knjizi Mediji za otvoreno društvo, koju je ICEJ izdao u svibnju ove godine u suradnji s projektom JETiC i koja je predstavljena na ovoj konferenciji, dr. Bauer podsjeća da su tiskane medije u većini zemalja zapadnog Balkana preuzeli strani koncerni te ocjenjuje da su taj oblik 'privatizacije' i gospodarstvenog upravljanja, spojen sa stajalištem kako čovjek mora dokazati da se na Zapadu zna kako se na Istoku rade poslovi, te istodobno uzimajući u obzir medijsko-kulturni vakuum stanovništva (minimalnu medijsku pismenost u širim slojevima), doveli do toga da je 'tabloidizacija' medija u tim zemljama poprimila razmjere koji se nisu mogli naslutiti, a u slučaju Hrvatske s posebno provincijalnim oblicima. Tržište dnevnih novina i magazina jest, kao i u svim drugim zemljama, podređeno jeftinim pravilima 'tabloida'. Rijetke iznimke su još postojeće nacionalne kvalitetne novine koje potvrđuju pravilo, ocjena je dr. Bauera.