24.05.2012.
Što nam znači pobjeda Karanikolića
Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Što nas čeka
- Akcija stadion/ Okrugli stol
- Poziv na prosvjed protiv transporta životinja
- Eko zona dijeli LED žarulje
- Globalni trendovi u zaštiti ljudskih prava i uloga UN-a/ Predavanje
- Zarez broj 335.
- Voda ili profit/ Javna tribina
- Kamo vode dokumenti?/ Tribina
- Biciklopopravljaona četvrtkom
- → Više
- Šesti Festival židovskog filma
- Što intendant može promijeniti?
- Čovjek na Zemlji 2012.
- 15. Festival alternativnog kazališnog izričaja
- "Moj bosonogi prijatelj" i "Draquila" u Dokukinu
- Kultura u Močvari
- Marija Braut/ Mario Rozić – Novi Zagreb jučer i danas
- Queer Split i Tjedan suvremenog plesa u Splitu
- → Više
Trg Burze
- Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Adris
- Natječaj za Projekte građana unutar programa Europa za građane
- Natječaj za financijske potpore projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih
- Natječaj Zagrebačke županije za udruge za zaštitu okoliša
- Natječaj Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine
- Financijska potpora za projekte za održivi razvoj otoka
- UNESCO International Fund for Cultural Diversity 2012
- Natječaj za neobjavljenu SF&F priču na temu demokracije
- → Više
- Henkel Art.Award. 2012
- Izložba fotografija na "Pedalafestu"/ Izložba
- Doniraj emotivnu baštinu Prajdovoj izložbi prekinutih queer veza
- Natječaj za izlaganje u Galeriji VN u 2013.
- doFuraj svoj film! 2012 - poziv
- Re-Thinking Humanities and Social Sciences
- Snimi kratki biciklistički video i osvoji Veliku pedalu!
- Nagrada Julija Benešića - natječaj
- → Više
Deutsche welle
- Politika Što se stvarno događa na Tibetu?
- Panorama Finale Eurosonga bez "Neba"
- Gospodarstvo Smije li Grčka uopće napustiti eurozonu?
- Kultura Djela najpoznatijeg njemačkog umjetnika na okupu
- Priča dana (Pre)dugo čekanje na donirane organe
Deset darivatelja organa na milijun stanovnika
Unatoč naporima zdravstvenih vlasti da unaprijede transplantacijski sustav i visokoj stručnosti liječničkih timova u presađivanju organa, broj transplantacija u Hrvatskoj još uvijek je ispod europskog prosjeka, a udjel živih donora među darivateljima iznimno nizak.
Unatoč naporima zdravstvenih vlasti da unaprijede transplantacijski sustav i visokoj stručnosti liječničkih timova u presađivanju organa, broj transplantacija u Hrvatskoj još uvijek je ispod europskog prosjeka, a udjel živih donora među darivateljima iznimno nizak. Razlog je tome, osim restriktivnog zakonodavstva koje ograničava transplantaciju sa živih donora, negativan stav i neobaviještenost građana o transplantaciji organa.
Na presađivanje se čeka godinama
- Danas smo bliži Europi po broju transplantiranih organa nego prije četiri godine. Neki potezi, poput uvođenja posebnih sredstava za transplantacijske postupke, mogli bi uroditi daljnjim povećanjem broja transplantacija. Treba raditi na stvaranju pozitivnog ozračja za darovateljstvo organa - kaže prof. dr. Petar Kes, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju.
On upozorava da je u porastu broj kadaveričnih transplantacija organa (od osoba u stanju moždane smrti) te poziva zdravstvene vlasti da se pobrinu za osposobljavanje dovoljnog broja kadra koji će ih u budućnosti izvoditi.
- U ovome trenutku Hrvatska ima dva transplantacijska centra, u Zagrebu i Rijeci. Trebaju nam bar još dva takva centra, u Slavoniji i Dalmaciji. Split je izvrstan u darivanju organa, ali na transplantacijama ne rade ništa, kaže Kes.
U Udruzi dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Hrvatske smatraju da je informiranje javnosti ključno za povećanje trenutačno niskog broja donora.
- Prošle je godine u prvih osam mjeseci transplantirano samo 45 bubrega, što je vrlo malo. Ali, nakon akcije u javnosti, u samo tri mjeseca obavljeno je čak 49 transplantacija - kaže Hajrudin Hadžimusić, predsjednik te udruge.
Prema procjenama stručnjaka, u Hrvatskoj bi se moglo obaviti i do 200 transplantacija godišnje. Na listi čekanja za transplantaciju bubrega sada je 600 pacijenata, a još 200 osoba čeka nalaze kako bi nakon toga bili uvršteni na listu. Na transplantaciju se, u pravilu, čeka godinama.
Mitovi i nerazumijevanje
Zakonsku mogućnost da se izjasne protiv darivanja organa u slučaju smrti, uvedenu 2004. godine, do danas je iskoristilo 4.000 osoba, koliko ih je upisano na posebnu listu nedavatelja u Ministarstvu zdravstva. U istom razdoblju organe je u Hrvatskoj doniralo stotinjak osoba. Donorsku karticu, kojom se osoba izjašnjava da u slučaju smrti daruje svoje organe, danas u Hrvatskoj ima oko 40.000 osoba. U slučaju da se umrla osoba za života nije izjasnila o doniranju vlastitih organa liječnici u pravilu ipak pitaju obitelj za mišljenje. Prema podacima Hrvatske donorske mreže, svaka druga obitelj odbija darivati organe preminuloga.
Prema podacima HDM-a, u svijetu svakoga dana 14 ljudi umre zbog nedostatka organa, čekajući na presađivanje. Svakih deset minuta dodaje se novo ime na listu čekanja, a samo tridesetak posto bolesnika na listama čekanja u Europi imat će prilike dobiti presadak. Mnogi će bolesnici umrijeti ne dočekavši transplantaciju, iako ne postoji opravdan razlog da se odbije doniranje organa, osim mitova i nerazumijevanja - upozoravaju u HDM-u.
50% Hrvata boji se zloporabe doniranih organa
Premda se u anketama Hrvati uglavnom izjašnjavaju pozitivno o darivanju organa, prema podacima Hrvatske donorske mreže (HDM) gotovo 50 posto građana i dalje smatra da u Hrvatskoj postoji mogućnost zloporabe doniranih organa. Isto toliko ih misli da su razlozi negativnog stava prema donorstvu neinformiranost i sebičnost.
Deset darivatelja na milijun stanovnika
Od ukupno 93 transplantacije bubrega, koliko ih je bilo u prošloj godini, u samo osam slučajeva radilo se o živim darivateljima. S druge strane, u europskim zemljama sa živih se donora presađuje trećina bubrega, dok u SAD-u živi donori čine čak 50 posto od svih darivatelja organa. U posljednjih pet-šest godina Hrvatska se u broju transplantacija donekle približila europskom prosjeku od 16 darivatelja na milijun stanovnika. Najviše je organa u Hrvatskoj presađeno 2004. godine (12,7 darivatelja na milijun stanovnika), a prošle godine brojka se spustila na deset darivatelja na milijun stanovnika.
Broj transplantacija u posljednjih nekoliko godina ipak je povećan. Prošle je godine u Hrvatskoj presađeno 148 organa, a u prva tri mjeseca ove godine 44. U Hrvatskom društvu za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju smatraju da bi se takav pozitivan trend mogao nastaviti te da bi Hrvatska uskoro mogla biti dobro "pokrivena" transplantacijskim centrima.
Na presađivanje se čeka godinama
- Danas smo bliži Europi po broju transplantiranih organa nego prije četiri godine. Neki potezi, poput uvođenja posebnih sredstava za transplantacijske postupke, mogli bi uroditi daljnjim povećanjem broja transplantacija. Treba raditi na stvaranju pozitivnog ozračja za darovateljstvo organa - kaže prof. dr. Petar Kes, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju.
On upozorava da je u porastu broj kadaveričnih transplantacija organa (od osoba u stanju moždane smrti) te poziva zdravstvene vlasti da se pobrinu za osposobljavanje dovoljnog broja kadra koji će ih u budućnosti izvoditi.
- U ovome trenutku Hrvatska ima dva transplantacijska centra, u Zagrebu i Rijeci. Trebaju nam bar još dva takva centra, u Slavoniji i Dalmaciji. Split je izvrstan u darivanju organa, ali na transplantacijama ne rade ništa, kaže Kes.
U Udruzi dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Hrvatske smatraju da je informiranje javnosti ključno za povećanje trenutačno niskog broja donora.
- Prošle je godine u prvih osam mjeseci transplantirano samo 45 bubrega, što je vrlo malo. Ali, nakon akcije u javnosti, u samo tri mjeseca obavljeno je čak 49 transplantacija - kaže Hajrudin Hadžimusić, predsjednik te udruge.
Prema procjenama stručnjaka, u Hrvatskoj bi se moglo obaviti i do 200 transplantacija godišnje. Na listi čekanja za transplantaciju bubrega sada je 600 pacijenata, a još 200 osoba čeka nalaze kako bi nakon toga bili uvršteni na listu. Na transplantaciju se, u pravilu, čeka godinama.
Mitovi i nerazumijevanje
Zakonsku mogućnost da se izjasne protiv darivanja organa u slučaju smrti, uvedenu 2004. godine, do danas je iskoristilo 4.000 osoba, koliko ih je upisano na posebnu listu nedavatelja u Ministarstvu zdravstva. U istom razdoblju organe je u Hrvatskoj doniralo stotinjak osoba. Donorsku karticu, kojom se osoba izjašnjava da u slučaju smrti daruje svoje organe, danas u Hrvatskoj ima oko 40.000 osoba. U slučaju da se umrla osoba za života nije izjasnila o doniranju vlastitih organa liječnici u pravilu ipak pitaju obitelj za mišljenje. Prema podacima Hrvatske donorske mreže, svaka druga obitelj odbija darivati organe preminuloga.
Prema podacima HDM-a, u svijetu svakoga dana 14 ljudi umre zbog nedostatka organa, čekajući na presađivanje. Svakih deset minuta dodaje se novo ime na listu čekanja, a samo tridesetak posto bolesnika na listama čekanja u Europi imat će prilike dobiti presadak. Mnogi će bolesnici umrijeti ne dočekavši transplantaciju, iako ne postoji opravdan razlog da se odbije doniranje organa, osim mitova i nerazumijevanja - upozoravaju u HDM-u.
50% Hrvata boji se zloporabe doniranih organa
Premda se u anketama Hrvati uglavnom izjašnjavaju pozitivno o darivanju organa, prema podacima Hrvatske donorske mreže (HDM) gotovo 50 posto građana i dalje smatra da u Hrvatskoj postoji mogućnost zloporabe doniranih organa. Isto toliko ih misli da su razlozi negativnog stava prema donorstvu neinformiranost i sebičnost.
Deset darivatelja na milijun stanovnika
Od ukupno 93 transplantacije bubrega, koliko ih je bilo u prošloj godini, u samo osam slučajeva radilo se o živim darivateljima. S druge strane, u europskim zemljama sa živih se donora presađuje trećina bubrega, dok u SAD-u živi donori čine čak 50 posto od svih darivatelja organa. U posljednjih pet-šest godina Hrvatska se u broju transplantacija donekle približila europskom prosjeku od 16 darivatelja na milijun stanovnika. Najviše je organa u Hrvatskoj presađeno 2004. godine (12,7 darivatelja na milijun stanovnika), a prošle godine brojka se spustila na deset darivatelja na milijun stanovnika.
Broj transplantacija u posljednjih nekoliko godina ipak je povećan. Prošle je godine u Hrvatskoj presađeno 148 organa, a u prva tri mjeseca ove godine 44. U Hrvatskom društvu za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju smatraju da bi se takav pozitivan trend mogao nastaviti te da bi Hrvatska uskoro mogla biti dobro "pokrivena" transplantacijskim centrima.
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.