Potrebu za fleksibilnošću zapošljavanja, koja podrazumijeva i lakše otpuštanje zaposlenih, oko koje su se bez ustezanja složili predstavnici svih političkih stranaka predstavljajući godpodarske programe za izbore, sindikati i poslodavci ističu već mjesecima, iako s posve različitih stajališta.

- Nikome ne može biti u interesu da se 87 posto novih ugovora o zapošljavanju sklapa na određeno vrijeme - poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca početkom ljeta i tada su, na iznenađenje mnogih, dobili bezrezervnu podršku sindikata.

I HUP i sindikati smatraju da je problem u današnjem Zakonu o radu koji pred poslodavce postavlja previsoke rizike. Tu je otprilike i granica njihove međusobne suglasnosti. Na stranački konsenzus o potrebi lakšeg otpuštanja sindikati su odgovorili paljbom.

- Stranački gospodarski stratezi su, obraćajući se poslodavcima, govorili ono za što su znali da će dobiti podršku. Da su govorili sindikatima, njihova bi retorika sigurno bila drukčija - rekao je jučer predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Fleksibilnost zapošljavanja, kaže Sever, ne može se uvesti bez povećanja naknada za nezaposlene i promjene sustava koji bi one koji ostanu bez posla prihvatio i osposobio za neko drugo, tržištu rada potrebno zanimanje.

- Kao primjer savršenog sustava u kojem poslodavac nikome ne mora objasniti zašto ga je otpustio navodi se Danska, ali zaboravljaju spomenuti da Danska ima savršenu infrastrukturu servisiranja i prekvalifikacije nezaposlenih, koju si Hrvatska u ovom trenutku, i da hoće, ne može financijski priuštiti - kaže Sever.

PORUKA IZ BRUXELLESA

U Bruxellesu smatraju da je hrvatsko radno zakonodavstvo rigidno i da ga treba uskladiti s pravnom stečevinom Europske Unije
- U Hrvatskoj i dalje vrijedi činjenica da je čovjek, kada ostane bez posla i živi sa 400 kuna mjesečne naknade, prisiljen potražiti bilo kakvo zaposlenje na crnom tržištu. Mnogi kada se tamo nađu, tamo i ostanu - upozorava Sever, koji u stranačkim prijedlozima ne vidi ni znaka promjene tog dijela sustava.

Hrvatski poslodavci smatraju da današnja kruta zakonska zaštita svakog radnog mjesta zaposlenima djelomično olakšava život, jer i njima otežava promjene zaposlenja, a izravno potiče sivu ekonomiju, koja je nelojalna konkurencija svim poslodavcima koji nastoje raditi po zakonu.

- Ovaj put doista vjerujem kako ima nade da se izmijeni Zakon o radu, ali ne toliko zbog stranačke suglasnosti, koliko zato jer je to izrijekom od Hrvatske zatražila Europska komisija u sklopu pretpristupnih pregovora - rekla je jučer Jasna Kulušić, HUP-ova stručnjakinja za radne odnose.

Dodala je da je HUP spreman za promjenu Zakona o radu još od prošle godine. - Na to je spremna, čini se, i Vlada koja bi ovih dana trebala imenovati članove radne komisije koja bi radila na izmjenama određenih poglavlja zakona kako bi ih što prije uskladila s direktivama koje su stigle iz EU - rekla je Kulušić.

Sanja Crnković-Pozaić, bivša ravnateljica Zavoda za zapošljavanje, a danas voditeljica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća (CEPOR), naglašava da je u Hrvatskoj teško govoriti o mogućnostima bilo kakve prilagodbe novim uvjetima zapošljavanja, kada pri sastavljanju programa na sveučilištima još uvijek malo tko vodi računa o potrebama gospodarstva. Štoviše, kaže Pozaić, u Ministarstvu znanosti često ističu da je “njihov posao obrazovanje, a da se u gospodarstvo ne razumiju”.

- Za razliku od Hrvata, Britanci su napravili opsežan dokument o vještinama za 21. stoljeće (‘Skills for the 21 century’) i na tome temelje svoju buduću strategiju razvoja. Kod nas je takav papir još u sferi raketne znanosti - rekla je Crnković-Pozaić.

---

Poštovani halterovci,

iz Jutarnjeg preneseni članak u fleksigurnosti puno govori o "velikim" strankama, ali i o sindikatima.
O "velikima" to da se radi o štreberima koji uče napamet ili prepisuju razne odredbe, ali većinom samo loše dijelove. Potpuna fleksibilizacija tržišta rada bi podrazumijevala da radnik nakon gubitka posla dobiva poštenu naknadu od koje može normalno živjeti dok ne nađe drugi posao, a to bi onda uključivalo i aktivnosti države, što i je najveći problem za njih, jer oni rješenja nemaju.
Najlakše je pustiti na volju poslodavcima i pravdati se "povećanjem konkurentnosti" i zakonitostima tržišta rada...Ako ćemo sve ostaviti tržištu i od njega napraviti fetiš, onda nam države i ne trebaju, jer ne osiguravaju ono zbog čega su najvećim dijelom i ustrojene, a to je socijalna sigurnost građana.
Ako već moramo prepisivati, zašto ne kopiramo Skandinavce? Ili recimo Kanađane?
Zašto uvijek uzimamo ono najlošije za naše građane?

O sindikatima, tekst pak govori kao o beskičmenjacima koji nikad ništa za radnika u Hrvatskoj nisu napravili, a ima ih "mali milijun", daleko više nego stranaka.
A njihovi čelnici malo-malo pa završe na nekoj stranačkoj listi, kao da se nisu dovoljno potkožili povelikim plaćama dok su vodili sindikate.

Upravo zbog toga svi oni koji se ne slažu s načinom kako se trenutno vodi politika u Hrvatskoj trebali bi pomoći u promociji novih ljudi i boljih ideja. Naravno da ne možemo svi pobijediti na izborima, ali i najduži put počinje prvim korakom, pa tako i promjene u Saboru moraju početi prvim čovjekom koji će unijeti kičmu o obavljanje posla saborskog zastupnika, koji će čitati zakone prije nego glasa za njih i koji će glasati po svojoj savijesti, a ne kako šef ili koalicijski jači partner narede.

A takvi novi ljudi ne mogu se pojaviti bez podrške medija koji su stvarno objektivni i pojedinaca koji žele "širiti glas" o novim ljudima. Ne treba se bojati stranaka kao bauka, pogotovo onih koje nisu velike, treba upoznati naše programe i ljude i onda ocijeniti jesmo li vrijedni pažnje. A ne nas "otpiliti" bez da nas čujete...
Naravno, nisu ni sve male stranke dobre, jer ih je dosta nastalo cijepanjem velikih, ali dobro informiran čovjek i onaj koji želi kvalificirano odlučiti kome pružiti podršku, znat će razlučiti.

H-alter je među rijetkima koji su objavili nekoliko stavova Zelene alternative - Stranke potrošača o bitnim stvarima za naše društvo i zato Vas molimo da objavite i ovaj naš stav o najbitnijem pitanju za sadašnje i buduće hrvatske radnike.

Srdačan pozdrav,

Petar Ciganović

ZA - SPOT, predsjednik