Već sedam mjeseci udruga za zaštitu potrošača iz Splita, Dalmatinski potrošač, čeka od nadležnih institucija odgovor na podnesenu prijavu protiv HEP-a koji, kako stoji u prijavi, protuzakonito potrošačima naplaćuje mjesečnu naknadu od 18 kuna (s PDV-om 19 kuna) za očitavanje brojila, obračun te dostavu računa.
HEP, sukladno svom tarifnom sustavu, navode u Dalmatinskom potrošaču, naplaćuje očitavanje brojila i slanje računa, iako je Zakonom o zaštiti potrošača jasno rečeno da "izdavanje računa, kao i očitavanje mjernih uređaja, nije dopušteno dodatno naplaćivati". Zakon o obveznim odnosima, pak, kaže da se platiti mora samo potrošeno, a troškove "predavanja računa snosi prodavatelj robe ili usluge". Nelogično je i da se kroz paušal naplaćuje servisiranje brojila budući da brojila, nakon što ih kućanstvo plati, a HEP ugradi, postaju HEP-ovo vlasništvo.

INERTNI INSPEKTORAT

"Krajem rujna 2006. godine Državnom inspektoratu podnijeli smo prijavu jer je HEP u razdoblju od rujna 2003. godine do danas zaradio više stotina milijuna kuna na koje nema pravo. Predsjednik Vlade, umjesto da Ministarstvu gospodarstva naloži da ispita navode iz naše prijave i, ukoliko je ona opravdana, predloži izmjenu tog dijela Tarifnog sustava HEP-a, obavještava nas da je predmet proslijeđen Ministarstvu gospodarstva, koje će samo amortizirati nepravdu nepoduzimanjem mjera", stoji u otvorenom pismu Dalmatinskog potrošača, koje potpisuje dopredsjednik udruge Ante Tičić.
Kako navodi, Državni inspektorat, iz kojeg im je odgovoreno samo da su navodi iz njihove prijave opravdani, nije pokrenuo postupak obustave naplate dijela stalne mjesečne naknade, već je od Ministarstva gospodarstva zatražio pojašnjenje odredbi Zakona o zaštiti potrošača. Ministarstvo na to još nije reagiralo, baš kao ni ostale nadležne institucije na prijavu općenito.

PROBLEM T-HT-a I HRT-a

Mjesečna naknada HEP-a, smatra predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača Ilija Rkman, jest problem jer se njome potrošaču naplaćuju i troškovi slanja računa, no daleko je veći problem tri puta skuplja mjesečna telefonska pretplata. Za razliku od sedam mjeseci, koliko Dalmatinski potrošač čeka na odgovore, Rkman tri i pol godine čeka odgovor Ustavnog suda o (ne)ustavnosti pretplate koju naplaćuje T-HT u iznosu od 60 kuna (s PDV-om 73 kune). Kako podsjeća, Ustavni je sud prije tri i pol godine zabranio naplaćivanje telefonske pretplate proglasivši je neustavnom jer se potrošaču naplaćuje nešto što nije potrošio, no dva dana nakon toga u Saboru se pretplata preimenovala u "mjesečnu naknadu za održavanje spremnosti sustava" i - ostala.
Osim HT-a i HEP-a, druga komunalna poduzeća paušale "za spremnost sustava" ne naplaćuju. Građanima se, ipak, naplaćuje pristojba HRT-a u iznosu od 1,5 posto prosječne mjesečne plaće u RH, bez obzira na to gledaju li HTV ili ne gledaju, i bez obzira zarađuju li tu prosječnu plaću ili su daleko ispod nje. Pristojba se opravdava činjenicom da je HTV, za razliku od komercijalnih televizija, dužan proizvoditi točno određenu količinu informativnog, dokumentarnog, dječjeg, obrazovnog i drugih programa, što komercijalne televizije nisu, no pitanje je zbog čega se pristojba povećava s rastom plaće i zbog čega ju u istom iznosu moraju plaćati oni koji prosječnu plaću primaju i, primjerice, umirovljenici, nezaposleni i drugi.