Međunarodni znanstveni tim, u kojemu su bila dvojica hrvatskih znanstvenika sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, dr. Nedo Vrgoč i prof. Igor Isajlović, sredinom kolovoza istraživali su sastav dubokomorske faune, do sada gotovo neistražene, u najdubljim dijelovima Južnojadranske kotline na dubinama od 1100 do 1200 metara.

Južnojadranska kotlina prostire se južno od Palagruškog praga do Otranta, a njezina površina, u dijelu dubljem od 1000 metara, procjenjuje se na oko 10 tisuća četvornih kilometara.

Već preliminarni rezultati ukazuju na dvije činjenice – izrazitu biološku vrijednost tog područja zbog velikog broja različitih dubokomorskih vrsta (prvenstveno riba i glavonožaca), ali isto tako i veliku onečišćenost najdubljih dijelova Jadrana, izjavio je dr. Vrgoč nakon povratka iz Južnojadranske kotline, gdje je tjedan dana sudjelovao u radu na projektu AdriaMed-a, zajedničkom istraživačkom projektu jadranskih zemalja pod pokroviteljstvom FAO-a.

Po Vrgočevim riječima, iako na prvi pogled nevjerojatno, količina antropogenog otpada (prvenstveno plastičnog) u tom području veća je nego u većini priobalnih područja.

Razloge vjerojatno treba tražiti u geomorfološkim obilježjima Jadrana i morskim strujama koje plutajući plastični materijal donose i koncentriraju u Južnojadranskoj kotlini, istaknuo je dodavši kako su se s prvog istraživanja u toj kotlini, u kojemu su sudjelovali naši stručnjaci, vratili i s tridesetak različitih dubokomorskih riba, rakova i glavonožaca.

Uzorkovanja su obavljena istraživačkim brodom Andrea u vlasništvu Sveučilišta u Bologni, a korištene su različite vrste mreža, parangala i vrša.

Vrgoč navodi kako su prikupljeni biološki uzorci dostavljeni u različite znanstvene jadranske institucije koje se bave istraživanjem mora, kako bi se obavila determinacija i detaljna analiza ulovljenih organizama.

Napominje kako je tijekom tih istraživanja utvrđeno kako u najdubljim dijelovima Jadrana gotovo i nema uobičajenih gospodarski interesantnih vrsta ili je njihova biomasa toliko mala da se ne može očekivati gospodarski opravdana eksploatacija.

Vrgoč zaključno ističe kako se nameće potreba intenziviranja znanstvenih istraživanja najdubljeg dijela Jadrana zbog njegove biološke jedinstvenosti, ali i zaštite tog izrazito osjetljivoga ekološkog sustava, koji je već uvelike promijenjen ljudskim djelovanjem.